Austrija
Iranac preko Beča pokušao krijumčariti bombu
Iranski državljanin A.A. pokušao je, kao navodni „diplomat“ preko Beča prokrijumčariti bombu za Belgiju. U belgijskom Antwerpenu se sudi njemu i još trojici osumnjičenika zbog terorizma i članstva u terorističkoj organizaciji koja je na ljeto 2018. godine planirala napad u blizini Pariza.
Navodni službenik tajne službe je za vrijeme običnog leta između Irana i Austrije pokušao transportirati bombu koja bi se koristila za napad u Francuskoj, stoji u izvještaju belgijske tajne službe. A. A. je boravio u Beču, a njegova grupa je optužena za pokušaj ubojstva s terorističkom pozadinom i za članstvo u terorističkoj organizaciji.
Kako saznaju dnevni list „Standard“ i ARD-ov politički magazin „Report München“, muškarac je 2014. godine imenovan trećim savjetnikom Islamske Republike Iran. 49-godišnjak je živio u blizini Schönbrunna i bio je zaposlen u ambasadi Irana u kotaru Landstraße. Ponekad je putovao na relaciji Teheran – Beč, a 2018. godine je prema informacijama belgijske tajne službe VSSE upečatljivo često putovao za Iran.
26. lipnja 2018. godine je iskoristio povratnu kartu kako bi pokušao krijumčariti bombu. Budući da ima diplomatski imunitet, neotvorena prtljaga prolazi sve kontrole u zračnoj luci, a dva sata kasnije je unajmio automobil i s obitelji otišao u Luksemburg. Prvo je ušao u Njemačku, gdje je posjetio dvorac Heidelberg, nakon čega je stigao u glavni grad Luksemburg.
Snimke VSSE-a pokazuju kako je A. stajao ispred jednog hladnjaka u supermarketu, a u isto vrijeme su u supermarket ušli Nasimeh N. i Amit S. Nakon što je A. nekoliko minuta kasnije napustio trgovinu, prema informacijama istražitelja paket iz Luksemburga s 550 grama teškom eksplozivnom napravom promijenio je vlasnika. N. i S. su dva navodna agenta iranske tajne službe MOIS, koji su uhićeni dva kasnije u pariškom predgrađu Villepinte. A. će istog dana biti uhićen u Bavarskoj, na putu iz Luksemburga, nakon čega će mu Ministarstvo unutarnjih poslova oduzeti imunitet.
N. i S. su bili na putu prema Kongresu Nacionalnog vijeća otpora Irana, gdje se 30. lipnja okupilo preko 20.000 prognanih članova oporbe. Iz Austrian Airlinesa tvrde kako 26. lipnja 2018. godine na njihovom letu OS872 nije bilo diplomatske prtljage, zbog čega sumnjaju u priču da je Iranac krijumčario bombu letom iz Teherana.
- Učiteljica u Austriji otpuštena, navodno je vrijeđala učenike s migrantskim porijeklom
- Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme?
- Prometne nesreće Austriju koštale 8,65 milijardi eura u prošloj godini
- Austrijski mediji: Cijene u Hrvatskoj ovo ljeto neće tako jako rasti
- Gotovo polovica nezaposlenih na AMS-u ima samo obvezno obrazovanje
Austrija
Austrija: 1000 eura bonusa za one koji rade puno radno vrijeme?
Državni guverner Markus Wallner (ÖVP) zalaže se za mjere koje rad s punim radnim vremenom čine privlačnijim. Predlaže neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1000 eura i neoporezivi prekovremeni rad.
U aktualnoj raspravi o radnom vremenu, Wallner poziva na mjere “koje rad s punim radnim vremenom i predanost čine više nego privlačnima”. Predložio je 1000 eura bonusa za puno radno vrijeme, neoporezive prekovremene i olakšice za zaposlene umirovljenike. Puno radno vrijeme i dodatni rad trebali bi postati privlačni, rekao je Wallner.
Dogovori o radnom vremenu stvar su socijalnih partnera, tu se to pitanje rješava desetljećima, ustvrdio je državni guverner. Umjesto toga, potrebne su mjere kako bi učinak bio isplativ. “Godišnji, neoporezivi bonus za puno radno vrijeme od 1.000 eura bio bi koristan poticaj”, rekao je Wallner. Osim toga, cilj može biti samo “da sav prekovremeni rad bude potpuno oslobođen poreza kako bi se podržali oni koji rade više nego što moraju”. Pritom se niži raspon dohotka mora rasteretiti kako bi bila veća razlika između zarađenog i nezarađenog dohotka.
Mnogi umirovljenici su voljni raditi, a u gospodarstvu postoji velika potreba za kadrovima, no velika su prepreka pravila o dodatnim primanjima. Wallner je predložio poboljšanje: „Svatko tko odlazi raditi u redovnoj mirovini trebao bi moći zaraditi dodatnih 1000 eura mjesečno bez poreza i carine. To što kao umirovljenik i dalje plaćate doprinose za mirovinsko osiguranje je mana u sustavu.”
Austrija
Prometne nesreće Austriju koštale 8,65 milijardi eura u prošloj godini
Prometne nesreće u Austriji uzrokovale su prošle godine ekonomske troškove u iznosu od 8,65 milijardi eura. Zbog povećanog broja nesreća i smrtnih slučajeva u odnosu na 2022. godinu, troškovi nesreća porasli su za oko 800 milijuna eura. O tome je u petak izvijestio Austrijski transportni klub (VCÖ). U 2023. godini u prometnim nesrećama umrle su 402 osobe, a ozlijeđeno je 44.585 osoba, poziva se VCÖ na najnovije podatke austrijske statistike.
“Prometne nesreće uzrokuju veliku ljudsku patnju, a mnoge teško ozlijeđene osobe do kraja života pate od posljedica nesreće. A nesreće također uzrokuju visoke ekonomske troškove,” naglasila je Katharina Jaschinsky iz VCÖ-a. Troškovi nesreće u VCÖ analizi uključuju, između ostalog, troškove liječenja, troškove raspoređivanja, štetu na imovini, troškove gospodarstva zbog izgubljenih radnika i bolovanja, kao i novčanu procjenu patnje, boli i gubitka kvalitete život.
Uz izuzetak Vorarlberga i Beča, troškovi nezgoda porasli su u svim saveznim državama. Ekonomski troškovi bili su najveći u Donjoj Austriji s više od 1,8 milijardi eura, a slijede Gornja Austrija s gotovo 1,6 milijardi eura i Štajerska s nešto više od 1,5 milijardi eura. U najmnogoljudnijoj saveznoj pokrajini Beču troškovi nesreće iznosili su oko 0,73 milijarde eura. Zbog guste mreže javnog prijevoza i manje brzine u gradu, prometna sigurnost je veća, a troškovi nesreća manji, objasnio je VCÖ.
Prometni klub pozvao je na pojačane mjere prevencije nesreća. Središnja poluga ima manju brzinu. “Zakoni fizike ne mogu se poništiti. Niže ograničenje brzine znači kraći zaustavni put, što smanjuje broj nesreća i težinu ozljeda”, objasnio je Jaschinsky. Više autobusnih i željezničkih veza također je važno kao dodatna preventivna mjera. U zajednicama i gradovima postoji potreba za smirivanjem prometa i prometnim planiranjem koje je usmjereno na sigurnost djece i starijih osoba. Biciklističku infrastrukturu također treba proširiti u ruralnim područjima.
Austrija
Gotovo polovica nezaposlenih na AMS-u ima samo obvezno obrazovanje
Oko 45 posto nezaposlenih na AMS-u ima samo obveznu školu, a oko 29 posto su zanatlije. Podaci se odnose na prošlu godinu. Stopa nezaposlenosti za osobe s maksimalnim obveznim školovanjem bila je 19,6 posto u cijeloj Austriji i između 10,8 posto (Tirol) i 29 posto (Beč) u usporedbi saveznih pokrajina, prema aktualnoj posebnoj procjeni AMS-a.
Stopa nezaposlenosti osoba sa završenim fakultetom, višom tehničkom školom ili doktoratom znanosti iznosila je prošle godine 2,6 posto. 7,5 posto svih nezaposlenih ima završenu višu ili učiteljsku školu, a 5,5 posto AHS.
“Konkretno, glavni trendovi na tržištu rada kao što su digitalizacija i zelene politike nastavit će stvarati izazove za zapošljavanje niskokvalificiranih ljudi”, rekao je član uprave AMS-a Johannes Kopf u izvješću o “posebnoj temi”. “Dobro obrazovanje je statistički najbolja zaštita od nezaposlenosti.”
Prema AMS-u, stopa nezaposlenosti osoba s maksimalnim obveznim obrazovanjem znatno je snažnije porasla između 1990-ih i 2015. nego stopa nezaposlenosti osoba s višom razinom obrazovanja. Od 2016. do 2019. godine smanjile su se stope nezaposlenosti za ljude svih obrazovnih razina, pokazuje izvješće. Pandemija korone i karantena doveli su do naglog porasta stopa nezaposlenosti na svim obrazovnim razinama, a od 2021. nadalje stope su ponovno naglo pale zbog oporavka tržišta rada. U 2023. ukupna stopa nezaposlenosti blago je porasla, dok je stopa nezaposlenosti diplomanata AHS i BHS stagnirala, navodi AMS.
