Connect with us

Panorama

Zanimljivosti: Najpoznatiji hrvatski izumitelji

Objavljeno

na

Hrvatska je zemlja iznimno talentiranih ljudi, a također se može pohvaliti velikim brojem izumitelja i izuma bez kojih svijet ne bi izgledao kakvim ga mi danas poznajemo. U ovom tekstu ćemo navesti neke od najvećih hrvatskih izumitelja i izuma.

Nikola Tesla
Nikola Tesla (Smiljan, 10.srpanj 1856. – New York, 7. siječnja 1943.) bio je hrvatski elektroinženjer i izumitelj. Najveće priznanje Teslinu radu dano je na 11. općoj konferenciji za mjere i utege 1960., kada je jedinica jakosti magnetskoga polja (fizikalna veličina koju inženjeri ponekad nazivaju gustoća magnetskog toka ili magnetska indukcija) nazvana po njemu. Enciklopedija Britannica svrstala ga je među 10 najvažnijih ljudi u svjetskoj povijesti. Stotine izuma, većinom iz elektrotehnike, prijavio je u 112 patenata u SAD-u i gotovo isto toliko u drugim zemljama, a mnogi su izumi ostali samo zabilježeni u njegovim dnevnicima ili stručnim časopisima. Legendarni znanstvenik i vizionar generacijama iza sebe ostavio je veliki broj otkrića koje su u njegovo vrijeme u većini slučajeva bili ispred vremena. Teslin izum izmjenične struje, ako bi se zanemarilo sve ostalo, što je poznato ili nije ima golemi utjecaj na civilizaciju. Pobjeda koncepcije nad Edisonovim konceptom istosmjerne struje omogućila je masovnu proizvodnju i distribuciju električne energije na velike udaljenosti, do posljednje kuće. Bez toga XX. stoljeće ne bi izgledalo isto. Izmjenična struja također je omogućila razne druge fenomene: frekvencije titranja omogućuju bežični prijenos informacija, radio i televiziju. Valja naglasiti da je Tesla odbio 1909. primiti Nobelovu nagradu zajedno s Gugliermom Marconijem za izum radija, jer Marconi nije učinio ništa drugo do li primijenio njegov izum.

Slavoljub Penkala
Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Mađarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922), bio je hrvatski inženjer kemije i izumitelj poljskoga podrijetla. On je prvi u svijetu konstruirao i izveo mehaničku olovku koju je nazvao “Penkala”. Patentirao ju je 1906. godine, a patentirana je još u 14 zemalja svijeta. Penkala je značajna po tome što je time u svijetu započelo razdoblje modernoga pisaćeg pribora, a naziv “Penkala” postao je naziv koji se upotrebljava u cijelom svijetu. 1911. god. Penkala podiže u Zagrebu tvornicu za izradu pisaćeg pribora, koja je nažalost danas zatvorena. Autor je oko 80 patenata. Njegovi originalni izumi su: mehanička četkica za zube, mehanička olovka “penkala”, naliv-pero sa spiralnim klipom, držač za pisaljke, tvrde gramofonske ploče, anodne baterije, nacrt lebdjelice, aerodinamički profil, motorni zrakoplov….

Tomislav Uzelac
Ljubitelji glazbe bez ovog uređaja jednostavno ne mogu, a svojom pojavom 1997. napravio je revoluciju u reprodukciji pjesama. Te godine student na američkom MIT-ju Tomislav Uzelac stvorio je prvi MP3 player. Stvoren pod nazivom AMP MP3 Playback Engine, uređaj je postao prvi takav u svijetu. Njegovu popularnost proširila su dvojica američkih studenata koji su uređaj prilagodili Windows sustavu i tako je nastao jedan od najpopularnijih MP3 programa – Winamp.

Ivan Vucetic
Ivan Vucetic (Hvar, 20. srpnja 1858. – Dolores, Argentina, 25. siječnja 1925.), hrvatski izumitelj daktiloskopije.
Ivan Vučetić je rođen u Hvaru, ali je emigrirao u Argentinu, gdje je postao šef Odjela za statistiku. Šef policije povjerio mu je zadatak identifikacije počinitelja kaznenih djela metodom antropometrije, tj. na temelju mjerenja dijelova njihovog tijela. Vučetić je ubrzo zapazio sve nedostatke ove metode i razvio je vlastitu metodu klasifikacije otisaka prstiju.
Primijetio je da od velikog broja otisaka koje je skupio nije mogao naći dva istovjetna. Svoju je metodu u početku nazvao “iknofalangometrija”, a kasnije joj je promijenio ime u daktiloskopija

Franjo Hanaman
Franjo Hanaman (Drenovci, Vukovarsko-srijemska županija, 30. lipnja 1878. – Zagreb, 23. siječnja 1941.), znameniti hrvatski kemičar i metalurg, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti. U suradnji s austrijskim znanstvenikom dr. Alexanderom Justom 1903. patentirao je prvu žarulju s volframovom niti. Time su iz uporabe postupno izbacili do tada korištene plinske svjetiljke i žarulje s grafitnom niti koje su trošile puno više energije. No nedostatak ovakve žarulje bila je krhkost volframske niti, ali to ih nije spriječilo da je usavrše i patent prodaju General Electricu. Ove žarulje koriste se i danas, a Hanamanov izum žarne niti koristio se i u poboljšanju ranih dioda i trioda koje su tada bile u obliku vakuumskih cijevi.

Josip Belusić
Josip Belušić (Županići kraj Labina, 1847. – Trst, 1905.), hrvatski izumitelj električnog brzinomjera. Njegov izum je patentiran u Austriji i Mađarskoj pod imenom “velocimeter”. 1889. sudjelovao je na Svjetskoj izložbi u Parizu gdje je njegov izum, tada poznat kao velocimetar privukao veliki interes. Ubrzo je postao sastavni dio pariških fijakera. Velocimetar je mjerio brzinu, stajanje kola, vremenska trajanja vožnje i stajanja, broj osoba koje su prevezene te vrijeme ulaska i izlaska putnika u fijaker. Sve ove karakteristike i danas nalazimo u tahografu, taksimetru i brzinomjeru, čiji je princip rada neznatno izmijenjen u odnosu na Belušićev velocimetar.

David Schwarz
David Schwarz (Kesthely, Mađarska, 2. listopada 1850. – Beč, 13. siječnja 1897.), trgovac i izumitelj židovsko-mađarskog porijekla. David Schwarz je od aluminija izgradio zračni brod oblika topovske granate, ispunjen vodikom, dugačak 48 metara, promjera 12 metara, mase 3 560 kilograma, obujma 3 697 m3, a pokretao ga je benzinski motor snage 11,76 kW. Potaknut Schwarzovom idejom, grof Ferdinand von Zeppelin otkupio je projekt s nacrtima, na osnovi kojih je 1900. izradio svoj brod (cepelin) i njime stekao slavu tvorca prvoga zračnoga broda.

Faust Vrancic
Faust Vrančić ( Šibenik, 1. siječnja 1551. – Mletci, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. Jedan je od najznačajnijih Hrvata svih vremena. Mnogi ljubitelji ekstremnih sportova padobran smatraju svojom standardnom opremom. a iako djeluje pomalo nevjerojatno on je izumljen prije više od 400 godina. Iako se pripisuje Leonardu da Vinciju, padobran je zapravo izum našeg Fausta Vrančića. Objavivši djelo ‘Machinae novae’ Vrančić je svijetu predstavio 56 tehničkih izuma, projekata i konstrukcija od kojih su neki zaživjeli tek dvjestotinjak godina kasnije (npr. viseći mostovi). Osim toga, izumio je i žičaru te opisao turbinu na vjetar, a čak je i testirao svoj padobran skokom u Veneciji.

Marcel pl. Kiepach
Marcel pl. Kiepach (Križevci, 12. veljače 1894. – ruska fronta, 12. kolovoza 1915.) bio je izumitelj. Njegovi radovi pokrivaju područja elektronike, magnetizma, akustike, prijenosa zvučnih signala i transformatora. Marcel pl. Kiepach je u Francuskoj patentirao dinamo za rasvjetu vozila. Bio je to električni generator s mehaničkim pogonom samoga vozila. Njegov “mali transformator” za niski napon široko se primjenjivao po sustavu “Kiepach-Weiland”, a patentirao je i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rendgen.

Ivan Lupis
Ivan Lupis (Rijeka, 28. siječnja 1813. – Torriggia, 11. siječnja 1875.), hrvatski inovator i pomorski časnik austro-ugarske mornarice rodom iz Rijeke. On je bio zapovjednik austrijske fregate “Venus”. Izumio je i, 1860. godine, sagradio torpedo, koji je kasnije usavršio britanski strojarski inženjer Robert Whitehead.

U sljedećem članku donosimo još poznatih hrvatskih izuma i zanimljivosti.

Pero Bačić

Foto: fircroft.com

Advertisement

Zanimljivosti

Ovo su najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini

Objavljeno

na


Najopasnije zemlje za posjetiti u 2024. godini, prema istraživanju tvrtke International SOS, obuhvaćaju Južni Sudan, Libiju i Afganistan. Kroz interaktivnu kartu, tvrtka identificira područja s visokim rizikom od političkih nemira, nasilja te manjih i ozbiljnijih zločina, uzimajući u obzir i utjecaj klimatskih promjena.

S druge strane, među najsigurnijim destinacijama za posjet su Grenland, Finska, Norveška, Island i Luksemburg, gdje su sigurnosne prijetnje minimalne prema istraživanju. Na suprotnom kraju spektra su Libija, Južni Sudan, Sirija, Ukrajina i Irak, rangirani kao zemlje s ekstremnim sigurnosnim rizikom.

U Srednjoj i Južnoj Americi, Venezuela, Honduras i Haiti izdvajaju se kao destinacije s visokim sigurnosnim rizikom zbog porasta kriminala i nemira. Norveška, Finska i Island su istaknuti kao zemlje s niskim rizikom od zdravstvenih i sigurnosnih problema.

Kada je u pitanju zdravlje, afričke zemlje poput Nigera, Sudana, Libije, Srednjoafričke Republike, Somalije i Sierrae Leonea nose najveći rizik od medicinskih problema. Uključujući i Jemen, Irak, Siriju i Sjevernu Koreju kao zemlje s visokim rizikom.

Ove godine, istraživanje također obuhvaća utjecaj klimatskih promjena na zemlje diljem svijeta. Dok su europske zemlje poput Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije ocijenjene s niskim rizikom, zemlje poput Nigerije, Demokratske Republike Kongo i Sirije suočavaju se s visokim rizikom.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Njemački ministar poziva na drastične mjere: Slijedi li zabrana vožnja vikendom?

Objavljeno

na

By

– Ekvivalentno smanjenje propusnosti prometa bilo bi moguće samo putem restriktivnih mjera koje je teško priopćiti javnosti, kao što su zabrane vožnje širom zemlje na neodređeno vrijeme subotom i nedjeljom, rekao je njemački ministar prometa Volker Wissing.

U pismu upućenom čelnicima parlamentarnih klubova, koje je izazvalo svakakva negativna mišljenja, ministar je implicirao da će se morati poduzeti drastične mjere, poput zabrane vožnje, ako Njemačka ne ispuni ciljeve klimatskog zakona vikendima.

Emisije stakleničkih plinova najvećeg europskog gospodarstva pale su 2023. na najnižu razinu u 70 godina, ali prometni sektor nije uspio ispuniti svoje klimatske ciljeve, a program za njihovo postizanje nije pokrenut. Prema važećem zakonu o klimi, industrije u Njemačkoj moraju smanjiti štetne emisije za 65% između 1990. i 2030. godine. U ovom scenariju, različite političke skupine nisu postigle nikakav dogovor.

Wissing sada predlaže pokretanje probne akcije kojom bi se osiguralo da će, ako planirane reforme ne budu odobrene u parlamentu do 15. srpnja, Ministarstvo prometa biti prisiljeno predstaviti trenutni akcijski program kako bi se osiguralo pridržavanje godišnjih razine emisija sektora prometa do 2030. godine, što uključuje i zabranu vožnje vikendom.

Nastavi čitati

Zanimljivosti

Prijavi nepropisno parkirane i zaradi: Ovaj grad daje honorar za prijavu onih koji rade prekršaje

Objavljeno

na

By

U Švedskoj su odlučili nagrađivati građane koji prijavljuju nepropisno parkiranje. Radi se o aplikaciji koju stanovnici švedskog grada Uppsale mogu koristiti za registraciju nepropisnog parkiranja, nakon čega će im biti isplaćena napojnica, navode televizijska kuća Euronews i švedski mediji.

Kreator aplikacije je tvrtka Scout Park, a mogu je koristiti svi Šveđani stariji od 16 godina koji imaju matični broj.

Pomoću aplikacije građani mogu pomoći čuvarima parkirališta da pronađu osobe koje se ne pridržavaju pravila parkiranja u zajednici – rekao je šef tvrtke Erik Englund za njemački časopis Der Spiegel.

Riječ je o parkirališnim mjestima u gradu kojima upravlja privatni operater. Prema Der Spiegelu, nakon što korisnik otkrije krivo parkirano vozilo na dotičnom području, on ili ona ga mogu snimiti svojim mobilnim telefonom i prijaviti putem aplikacije. Nakon toga dobiva poruku da su komunalni redari na putu prema lokaciji. Ako akcija rezultira time da vlasnik automobila dobije kaznu za parkiranje, dojavljivač će dobiti bonus od 100 švedskih kruna, što je oko 9 eura.

Nastavi čitati
LM