Svijet
Nova vlast u Crnoj Gori i politička pozicija hrvatske manjine
Krajem kolovoza ove godine održani su parlamentarni izbori u Crnoj Gori. Nakon 30 godina suverene vladavine vladajući DPS crnogorskog predsjednika Mile Đukanovića i njegovi koalicijski partneri prelaze u oporbene klupe. S druge strane, u tijeku je formiranje nove crnogorske vlade. Novu vlast činit će tri oporbene koalicije: prosrpska koalicija budućeg premijera Zdravka Krivokapića i dvije građanske koalicije. To su lista “Mir je naša nacija” Alekseja Bečića i lista “Crno na bijelo” Dritana Abazovića.
Budući da će novu vlast činiti konglomerat potpuno različitih političkih opcija i da je nova vladajuća većina u crnogorskom parlamentu veoma tanka (41 od 81 zastupnika), s pravom se postavlja pitanje njene dugoročne održivosti. Bez obzira na sve razlike, sve tri koalicije imale su samo jedan zajednički cilj: srušiti s vlasti Milu Đukanovića. Jednima je smetao zbog korupcije, a drugima zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Najveći protivnik toga zakona je bila Srpska pravoslavna crkva. Zahvaljujući njenom angažmanu na terenu došlo je do nezapamćene mobilizacije (pro)srpskog biračkog tijela. To je na kraju rezultiralo veoma visokim odazivom birača (gotovo 80 posto) i pobjedom triju oporbenih koalicija.
Iako su se mnogi pribojavali, za sada se prema koalicijskom sporazumu ipak čini da će Crna Gora nastaviti put prema Europskoj Uniji i da neće izaći iz NATO-a . Jedino je izvjesno da će Zakon o slobodi vjeroispovijesti biti povučen. Ono što bi sljedećem razdoblju moglo biti zanimljivo su rezultati idućeg popisa stanovništva. Očekuje se porast udjela Srba u etničkoj strukturi Crne Gore. Što udio bude veći, to je veća mogućnost da prosrpska koalicija na sljedećim izborima formira vlast bez Dritana Abazovića. To bi moglo značiti i moguće otvaranje pitanje ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom.
Hrvatska manjina u Crnoj Gori
Mnogim medijima u Hrvatskoj je promaknulo ili je sasvim usputno komentirano da u novom sazivu crnogorskog parlamenta hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori neće imati predstavnika. Naime, za hrvatske političke opcije u Crnoj Gori vrijedi izborni prag od 0,70 posto. Ako se ne pređe taj izborni prag, vrijedi prag od 0,35 posto.
Sve do ovih izbora Hrvati u Crnoj Gori bili su predstavljeni kroz Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) koja je bila jedan od tradicionalnih koalicijskih partnera Mile Đukanovića. Međutim, u HGI-u je došlo do raskola te je dio članova nekoliko mjeseci prije izbora osnovao Hrvatsku reformsku stranku. Takva rascjepkanost u inače izrazito malobrojnom hrvatskom biračkom tijelu dovela je do toga da nijedna od dvije političke opcije nije prešla prag od 0,35 posto. HGI je osvojio 0,27, a HRS 0,12 posto glasova.
Da nije došlo do raskola, hrvatska nacionalna manjina danas ne bi samo bila zastupljena, nego bi možda čak i bila ‘jezičac na vagi’ u formiranju nove vlade. Podjele su još jednom koštale Hrvate. Ovaj put, možda, i dvostruko.
R.P
Foto: unsplash.com
Svijet
Muškarac se autom zabio u ljude na božićnom sajmu u Njemačkoj. 2 mrtvih, 70 ranjenih
U Magdeburgu u središnjoj Njemačkoj došlo je do napada na božićni sajam u kojem ima poginulih i ranjenih. Kako javljaju njemački mediji, vozač se automobilom namjerno velikom brzinom zabio u posjetitelje na božićnom sajmu.
U napadu su ubijene najmanje 2 osobe, a 70 ih je ranjeno, od čega 15 teško.
Vozač je odmah uhićen, a Welt je objavio da se radi o liječniku iz Saudijske Arabije koji vlastima nije od ranije poznat kao islamist. Policija je objavila da je vozio 400 metara od udara u ljude na sajmu.
Vlasti napad istražuju kao terorizam. Magdeburg, koji se nalazi zapadno od Berlina, glavni je grad pokrajine Saske-Anhalt i ima oko 240.000 stanovnika.
Svijet
Više milijardi EU pomoći Kijevu
Jučer je predsjednik Vijeća EU-a Antonio Costa najavio novu financijsku pomoć Kijevu nakon summita šefova država i vlada EU-a. Prema Costinim riječima, EU će podržati Ukrajinu s 30 milijardi eura 2025. za obranu od ruske invazije.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyj pozvao je Europu i SAD da se ujedine protiv Rusije. Postoji potreba za “planom za zaustavljanje (predsjednika Vladimira, napomena) Putina”, rekao je u Bruxellesu. On misli da su Trump i EU sposobni to učiniti. “Ne radi se o tome da nas guramo prema miru. Želimo okončati ovaj rat”, naglasio je Zelenski.
Svijet
Ide na put i putujete kroz Sloveniju?: Ova vas greška može koštati i 300 eura
Planirate putovanje u inozemstvo tijekom adventa ili na skijanje? Evo pregleda cijena vinjeta i cestarina u susjednim državama te gdje ih možete kupiti
Adventsko vrijeme često potiče na putovanja u obližnje gradove poput Ljubljane, Graza, Beča, Trsta ili Budimpešte, koji, baš kao i naši gradovi, u došašću sjaje blagdanskom atmosferom i nude zanimljive božićne sajmove. Osim toga, s približavanjem sezone skijanja, mnogi Hrvati planiraju provesti zimski odmor na popularnim skijalištima u Sloveniji, Austriji, Italiji, Francuskoj, Švicarskoj, Slovačkoj ili Bosni i Hercegovini. Kako biste bolje isplanirali troškove puta, istražili smo cijene cestarina u zemljama kroz koje često prolaze putnici iz Hrvatske, sustave njihovog plaćanja te posebnosti svake zemlje.
Slovenija: Obavezna e-vinjeta
Ako putujete na zapad, velika je vjerojatnost da ćete prolaziti kroz Sloveniju. U toj su zemlji 2022. godine uvedene e-vinjete, koje su zamijenile klasične naljepnice. E-vinjeta je vezana uz registracijsku oznaku vozila i može se kupiti putem interneta na stranici dars.si, na pojedinim graničnim prijelazima, poslovnicama DARS-a i benzinskim postajama. Međutim, nemojte riskirati vožnju bez vinjete, jer kazna za vožnju bez nje iznosi čak 300 eura.
Cijene e-vinjeta ovise o kategoriji vozila:
- 7-dnevna vinjeta: 16 €
- Mjesečna vinjeta: 32 €
- Godišnja vinjeta: 117,50 €
Za vozila s više od 1,3 metra visine iznad prve osovine, cijene su dvostruko veće. Ako niste sigurni kojoj kategoriji pripada vaše vozilo, na web stranici DARS-a nalazi se detaljan popis. Zanimljivo je da određena vozila, poput starijih modela VW Multivana, plaćaju višu tarifu, dok su noviji modeli u povoljnijoj kategoriji.
Austrija: Izbor između klasične i digitalne vinjete
U Austriji se cestarine također plaćaju putem vinjeta, ali uz digitalnu varijantu, ostavljena je i mogućnost kupnje klasičnih naljepnica. Vinjete možete kupiti na benzinskim postajama, kioscima ili putem interneta na stranici shop.asfinag.at/hr. Klasične vinjete moraju biti pravilno zalijepljene na vjetrobransko staklo prije ulaska na autocestu.
Od 1. prosinca cijene vinjeta u Austriji su povećane:
- Jednodnevna vinjeta (samo digitalna): 9,30 € (prije 8,60 €)
- 10-dnevna vinjeta: 12,40 € (prije 11,50 €)
- Dvomjesečna vinjeta: 31,10 € (prije 28,90 €)
- Godišnja vinjeta: 103,80 € (prije 96,40 €)
Godišnja vinjeta za 2025. već je dostupna i vrijedi od 1. prosinca 2024. do 31. siječnja 2026.
You must be logged in to post a comment Login