Europska komisija objavila je u ponedjeljak u Bruxellesu da će pokrenuti daljnji postupak za kršenje prava protiv Austrije. Razlog je neusklađenost s propisima EU o priznavanju stručnih kvalifikacija.

Pravila EU-a o priznavanju kvalifikacija imaju za cilj olakšati slobodnjacima i zaposlenicima privremeni i povremeni rad u različitim državama članicama. Iznimno, države članice mogu provesti prethodnu provjeru kvalifikacija za zanimanja koja uključuju javno zdravlje i sigurnost.

Komisija smatra da 22 države članice neopravdano zahtijevaju prethodne provjere za nekoliko zanimanja koja ne ispunjavaju uvjete.

Pogođene države EU sada imaju dva mjeseca da odgovore Bruxellesu i isprave nedostatke na koje se žale. Ako Komisija ne dobije zadovoljavajući odgovor, može odlučiti izdati tzv. obrazloženo mišljenje kao sljedeći korak u postupku.

Beč će također dobiti dopunsko pismo iz Bruxellesa zbog nepravilne provedbe Direktive o slobodnom kretanju. Zbog pogrešne provedbe zakona o upravljanju podacima Beču prijeti tužba pred Sudom EU.

Direktiva o slobodnom kretanju obvezuje države članice da dopuste i olakšaju ulazak i boravak članova šire obitelji građana EU. Ti članovi obitelji tada imaju ista prava kao i članovi uže obitelji.

Komisija kritizira činjenicu da prema austrijskom zakonu osobe koje nemaju državljanstvo EU-a ne dobivaju određena prava iz direktive, poput izravnog prava na rad.

Njemačko gospodarstvo suočilo se s brojnim izazovima tijekom 2024. godine, a prema procjenama Deutsche Bundesbank, ni 2025. neće donijeti mnogo bolje rezultate.

U najnovijem izvješću, Bundesbank je revidirao svoju prognozu rasta za 2025. godinu na svega 0,2 posto, što je značajno smanjenje u odnosu na ranijih 1,1 posto predviđenih u lipnju. Osim toga, banka sada očekuje blagi pad gospodarstva od 0,2 posto za tekuću godinu, dok je ranije predviđala rast od 0,3 posto.

Strukturni i globalni izazovi

Predsjednik Bundesbanke Joachim Nagel istaknuo je kako njemačko gospodarstvo ne pati samo od privremenih ekonomskih problema, već i od dubokih strukturnih izazova. Upozorio je da snažna ovisnost o izvozu čini Njemačku posebno ranjivom na rastući globalni protekcionizam.

Jedan od ključnih rizika je mogućnost uvođenja općih carina od strane Sjedinjenih Američkih Država. Prema procjenama Bundesbanke, takve bi mjere mogle smanjiti njemački BDP između 1,3 i 1,4 posto do 2027. godine, što bi imalo značajan negativan utjecaj na njemačko gospodarstvo.

Slabljenje tržišta rada

Bundesbank također upozorava na pogoršanje situacije na tržištu rada. Stopa nezaposlenosti trenutno iznosi 6,1 posto, što je najviša razina u posljednje četiri godine. Osim toga, niz otpuštanja u proizvodnom sektoru, osobito u automobilskoj industriji, dodatno je uzdrmao povjerenje potrošača.

Jedan od najvećih poslodavaca, Volkswagen, najavio je smanjenje radnih mjesta, što dodatno pridonosi zabrinutosti. “Nakon godina stabilnih pokazatelja na tržištu rada, ovo pogoršanje posebno je uočljivo”, navodi se u izvješću Bundesbanke, koja predviđa nastavak trenda smanjenja zaposlenosti tijekom zimskih mjeseci.

Više od deset tisuća zaposlenika Volkswagena ovog je tjedna glasno demonstriralo protiv planova štednje njemačke kompanije. Protiv otpuštanja do 30.000 radnih mjesta, zatvaranja tvornica i protiv smanjenja plaća od deset posto koje zahtijeva najviši menadžment.

Ali ne morate gledati dalje od državne granice. Također postoji procvat lokalne industrije, posebno u Gornjoj Austriji. U čeličanskom divu Voestalpine sa sjedištem u Linzu bit će umjereno smanjene plaće (točnije, plaće na pet lokacija bit će povećane za 3,3 do 4 posto umjesto 4,8 posto), dobavljač automobila TCG Unitech u Kirchdorfu an der Kremsu zatražio je oslobađanje od rasta plaća i za gotovo 900 zaposlenika i predložio otkaze ako se ne postigne dogovor. A u KTM-u u Mattighofenu u petak je uslijedio šok: tvrtka više ne može isplatiti plaće za prosinac.

Situacija nije ugodna za obje strane – tvrtke i zaposlenike. Ali što kaže zakon o radu? Mogu li se plaće smanjiti i što učiniti ako poslodavac ode u stečaj? KURIR je pronašao odgovore, a mi vam ih donosimo.

Smiju li poslodavci smanjiti plaće?

I da i ne, kaže stručnjak za radno pravo Michael Trinko iz Austrijskog saveza sindikata (ÖGB). U velikoj većini slučajeva (98 posto) plaće su predmet kolektivnog ugovora (KV). To predviđa minimalnu plaću i ona ne smije pasti ispod. “Klasifikacija također mora biti točna”, kaže Trinko. KV-ovi sadrže tablice plaća koje razvrstavaju zaposlenike u radne skupine ovisno o njihovom iskustvu, aktivnosti i sl.

Plaća navedena u tablici stoga je navedena donja granica. Ali: Čim je ugovorena plaća iznad KV minimalne plaće, može se smanjiti (uz ograničenja). Sve dok se zaposlenici i poslodavci slažu. Poslodavac ne smije samoinicijativno izvršiti pogoršanje.

Priča se o smanjenju plaća, ali dogovora nema. Što onda?

Sindikalist stoga savjetuje da potražite potporu radničkog vijeća ili ÖGB-a i da ne donosite ishitrene odluke. Ako se ne slažete s promjenom i zbog toga dobijete otkaz, na otkaz se u pravilu može uložiti žalba Radnom i socijalnom sudu u roku od 14 dana.

Koliko je zapravo dopušteno smanjenje plaće?

“Ovisi o visini odbitka”, kaže Trinko pozivajući se na odluku Vrhovnog suda iz 2023. U jednom slučaju smanjenje od 17 do 20 posto nije bilo opravdano, a u drugom slučaju, smanjenje plaće od sedam posto smatralo se dopuštenim. Ne postoji fiksni postotak kada je nešto prihvatljivo, a kada nije. “Uvijek to morate promatrati od slučaja do slučaja.”

Što vrijedi za božićne dodatke i ukidanje istih (božićni darovi) – primjenjuje li se običajno pravo?

Ako poslodavac opetovano daje zaposlenicima dobrovoljne beneficije (počevši s dvije ili tri beneficije), to se smatra praksom tvrtke. Navika tako postaje zakonsko pravo i ne može se lako jednostrano prekinuti. Ponovno je potreban pristanak zaposlenika.