Austrija
Austrija je u krizi, sljedećih godina morat će uvesti ozbiljne uštede
Austrija će sljedećih godina morati popuniti rupe u svom državnom proračunu. Razlog je slabo gospodarstvo u kombinaciji s povećanjem javne potrošnje. U godišnjem izvješću objavljenom u ponedjeljak, Fiskalno vijeće hitno upozorava na rastući državni dug ako se ne poduzmu protumjere. Preporuka je: “Konsolidacija bez tabua” – ali s oprezom.
Fiskalno vijeće očekuje “visoke proračunske deficite i naglo povećanje udjela duga tijekom cijele prognoze”, stoji u “Izvješću o javnim financijama 2023. do 2028.”, koje je predstavljeno na konferenciji za novinare u Beču. Javna potrošnja je naglo porasla zbog inflacije, “dok se zamah prihoda usporava”. Osim toga, trenutačna loša gospodarska situacija opterećuje javne financije.
Rezultat toga je da će proračunski deficit ove i sljedeće godine porasti na 3,9 odnosno 4,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Do 2028. godine minus će tada lagano pasti na 3,5 posto. Ove brojke i predviđeno povećanje javnog duga na 85 posto BDP-a do 2028. znatno su iznad gornje granice Ugovora iz Maastrichta od 3,0 posto za deficit i 60 posto BDP-a za ukupni dug.
Kako bi se izbjegla EU procedura deficita, postoji “velika potreba za konsolidacijom” od najmanje 6,3 milijarde eura u idućoj godini. Nužne su i mjere, bez obzira na zahtjeve EU, kako bi se osigurala buduća ulaganja i dugoročno stabilne financije, smatra Fiskalno vijeće, nekadašnji odbor za javni dug koji kontinuirano ocjenjuje razvoj javnih financija. Mjere štednje moraju biti popraćene “dugoročnim strukturnim mjerama”.
Bez sveobuhvatnog paketa konsolidacije, Europska komisija će Vijeću za ekonomska pitanja i financije (Ecofin) sredinom siječnja 2025. “preporučiti otvaranje postupka u slučaju prekomjernog deficita”, rekao je Christoph Badelt, predsjednik Fiskalnog vijeća. Kao rezultat visokog proračunskog deficita, udio duga kontinuirano će rasti sa 78,6 na 85,0 posto BDP-a do 2028. godine.
Pozitivni učinci visoke inflacije zadnje dvije godine na državni proračun, primjerice kroz veće prihode od poreza na dodanu vrijednost (PDV), “pretvaraju se u suprotnost od 2024. nadalje”, dok su rashodi naglo porasli, posebice za mirovine i plaće u javnom sektoru, isto vrijedi i za područja zdravstva i skrbi te financijskog izjednačavanja s državom i općinama. Očekivani rast BDP-a nije dovoljan da uspori rast udjela duga. Predviđena vrijednost od 85,0 posto u 2028. godini je 14,0 postotnih bodova viša od vrijednosti prije krize izazvane koronavirusom iz 2019. godine.
Općenito, to zahtijeva „visoke napore na strukturnoj konsolidaciji u godinama 2025. do 2028.“, koji, međutim, moraju biti što je moguće više u skladu s gospodarskom situacijom. Prema različitim izračunima, u ekstremnom bi slučaju 2028. trebalo uštedjeti 15,8 milijardi eura u odnosu na 2024. godinu. To zahtijeva “dalekosežan paket mjera” i na strani prihoda i na strani rashoda i “uravnotežen cjelokupni koncept”, navodi se u izvješću Fiskalnog vijeća na 114 stranica.
Važno je što ravnomjernije rasporediti teret među različitim skupinama stanovništva. Preduvjet za to je “temeljna spremnost za razgovor i kompromis ili za razbijanje tradicionalno zastalih pristupa”. Treba uzeti u obzir i napetu gospodarsku situaciju.
Kao popratnu mjeru Fiskalno vijeće hitno preporučuje strukturne reforme, primjerice u područjima obrazovanja, zdravstva i skrbi “kako bi se povećao potencijal učinkovitosti”, navodi se u izvješću, kao i daljnje povećanje efektivne dobi za odlazak u mirovinu ciljanim mjerama.
U osnovi, cilj preporučenih mjera mora biti stvaranje prostora za buduća ulaganja i minimiziranje rizika za državni proračun. Postoje izazovi koje treba prevladati kao što su jačanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva, mjere za suzbijanje nedostatka kvalificiranih radnika, najširi mogući pristup obrazovanju i povećanje učinkovitosti u sektoru zdravstva i skrbi.
Na kraju, ali ne i najmanje važno, Fiskalno vijeće preporučuje “duboku procjenu sustava financiranja” kako bi se pronašle mogućnosti uštede.
Austrija
Navodno varao Austriju: Imao šestu razinu njege, a bio potpuno zdrav
Šteta za porezne obveznike zbog socijalnih prijevara u Austriji je velika.
Tijekom prošle godine otkriveno je 4865 slučajeva socijalnih prijevara. Posebno osnovana Taskforce jedinica uspjela je od 2018. godine otkriti prijevare ukupne vrijednosti od 135,6 milijuna eura. Više od 70 posto osumnjičenih nisu austrijski državljani.
Popis „iskorištavatelja“ je dugačak. Tako je jedan državljanin Bosne primao 1250 eura minimalne socijalne pomoći mjesečno, dok je istovremeno unosno iznajmljivao nekoliko stanova u svojoj domovini. Šteta za porezne obveznike procijenjena je na 100.000 eura.
“Terapija u Turskoj jako je dobro djelovala”
Jedan muškarac s dodijeljenom šestom razinom njege (najviša kategorija pomoći) sletio je u zračnu luku Beč-Schwechat i djelovao potpuno zdravo. „Terapija u Turskoj jako je dobro djelovala“, pravdao se pred policajcima koji su ga dočekali na aerodromu.
“Kada se važne društvene institucije zloupotrebljavaju, policija i porezne vlasti odlučno postupaju protiv počinitelja.”
— Gerhard Karner, ministar unutarnjih poslova Austrije
Gerald Tatzgern, voditelj odjela za borbu protiv socijalne prijevare, objasnio je: „Više od 70 posto osumnjičenih nisu austrijski državljani.“ Česta prijevara uključuje prijavu partnera na različite adrese, iako žive zajedno, kako bi ostvarili veće naknade.
Također se zloupotrebljavaju subvencije za dječje tečajeve njemačkog jezika: iako se formalno održavaju satovi, velik dio sredstava završava u privatnim džepovima pod krinkom „administrativnih troškova“.
135,6 milijuna eura štete
Socijalne naknade čine okosnicu austrijskog socijalnog sustava i namijenjene su pomoći ljudima u teškim životnim situacijama.
Taskforce za suzbijanje socijalne prijevare (SOLBE) neumorno radi na razotkrivanju prevaranata.
- U 2024. godini otkriveno je 4865 slučajeva (u 2023. bilo ih je 4457).
- Najviše prijava zabilježeno je u Beču (2626), zatim u Donjoj Austriji (508).
- Od 2018. godine identificirano je 25.156 osumnjičenih, a podnesene su 23.653 prijave.
- Stopu rješavanja slučajeva iznosi 100%.
- Ukupna šteta: 135,6 milijuna eura.
Primjeri i posljedice
U jednom slučaju, socijalni prevarant je godinama primao mirovinu svoje sestre, čime je oštetio državu za više od 100.000 eura.
“Taskforce za socijalnu prijevaru osigurava da socijalni sustavi ostanu pravedni i dostupni onima kojima su zaista potrebni,” izjavio je ministar Karner.
Zahvaljujući informativnim kampanjama i medijskom izvještavanju, porasla je spremnost građana da dostavljaju anonimne prijave.
Manipulacije u prijevozu
U Tirolu su financijski inspektori i policija zajedničkim snagama nadzirali prijevoznička poduzeća.
Tijekom inspekcije otkriveno je 156 prekršaja, što je rezultiralo kaznama u ukupnom iznosu od 80.000 eura.
Sve je počelo anonimnom prijavom, nakon koje su provjereni tahografi 33 kamiona jednog prijevoznika, pri čemu su otkrivene manipulacije s vozačkim karticama i nepravilnosti u prijavi radnika na socijalno osiguranje.
Austrija
Korištenje WC-a na benzinskim postajama u Austriji poskupljuje
Za mnoge putnike koji se oslanjaju na benzinske postaje tijekom putovanja kroz Austriju, odlazak na WC postaje sve skuplji luksuz. Kako javljaju čitatelji austrijskog portala Heute, cijena korištenja toaleta na nekim benzinskim postajama povećana je s dosadašnjih 50 na čak 70 centi.
Primjerice, na benzinskoj postaji BP na autocesti Arnwiesen u Štajerskoj korisnici su još krajem ožujka plaćali uobičajenih 50 centi, no već mjesec dana kasnije cijena je porasla za dodatnih 20 centi. Slična situacija je i na Shell postaji u Völkermarktu (Koruška), gdje se također naplaćuje 70 centi za korištenje WC-a.
Mnogi putnici smatraju ovakvu praksu tihim reketom, budući da je WC osnovna potreba, a poskupljenje dodatno pogađa one koji često putuju ili putuju s obitelji.
Portal Heute zatražio je očitovanja od naftnih kompanija BP i Shell o razlozima poskupljenja, no do zaključenja članka odgovori nisu stigli.
Dobra vijest za vozače stiže iz ASFINAG-a – upravitelja austrijskih autocesta – koji je poručio da njihova odmorišta i dalje nude besplatne WC-e, te da nemaju veze s naplatom ni s vaučerima koje nude druge tvrtke.
Austrija
Biračka mjesta otvorena: Beč bira novu pokrajinsku vladu
Danas se u Beču odlučuje o smjeru buduće pokrajinske vlasti. Biračka mjesta otvorena su od 7 sati ujutro, a građani biraju novi gradski parlament (odnosno pokrajinski sabor) te predstavnike gradskih četvrti. Pravo glasa ima 1,37 milijuna ljudi.
Budući da je Beč istovremeno i savezna pokrajina i grad, gradski parlament i pokrajinski sabor su jedno te isto tijelo. Na glasačkom listiću nalazi se sedam stranaka. Biračka mjesta bit će otvorena do 17 sati.
Najzanimljivija borba vodi se za treće mjesto, dok se očekuje da će SPÖ (Socijaldemokratska stranka Austrije) bez većih izazova osvojiti prvo mjesto. Prema anketama, izbori bi mogli donijeti značajne promjene za FPÖ (Slobodarsku stranku Austrije) i ÖVP (Austrijsku narodnu stranku). FPÖ, koji je nakon “Ibiza skandala” 2020. pao na peto mjesto, sada gotovo sigurno cilja na drugo mjesto. S druge strane, ÖVP, koji je 2020. imao koristi od “Sebastian Kurz efekta”, očekuje pad. Ključno pitanje je: s kim će SPÖ moći formirati koaliciju?
SPÖ-u nedostaje snažan protivnik
Za razliku od prijašnjih izbora, SPÖ-u ove godine nedostaje vanjski protivnik koji bi mobilizirao birače, jer su pregovori o saveznoj koaliciji između FPÖ-a i ÖVP-a propali. Strah od mogućeg kancelarstva šefa FPÖ-a Herberta Kickla bio je jedan od razloga zašto su izbori pomaknuti na proljeće. Ako birači SPÖ-a ostanu kod kuće uvjereni u sigurnu pobjedu, mogla bi se dogoditi iznenađenja. Gradonačelnik Michael Ludwig cilja na rezultat od 40 posto – 2015. je osvojio 41,6 posto glasova.
Pregled dosadašnje koalicije i uloga NEOS-a
Izbori su i svojevrsni test za dosadašnju crveno-ružičastu koaliciju SPÖ-a i NEOS-a, koju obje stranke nazivaju “koalicijom napretka”. Iako postoje signali da bi se koalicija mogla nastaviti, još uvijek nema matematičke sigurnosti.
NEOS je 2020. ostvario 7,47 % glasova i završio na četvrtom mjestu. Ovaj put situacija je teža jer je njihov tadašnji lider Christoph Wiederkehr prešao na saveznu razinu kao ministar obrazovanja. Na čelo kampanje došle su Selma Arapović i Bettina Emmerling, koje su javnosti dosad bile malo poznate.
Tko će biti koalicijski partner?
Za mjesto u koaliciji uz SPÖ natječu se NEOS, ÖVP i Zeleni. ÖVP je 2020. osvojio rekordnih 20,43 %, ali sada mu prijeti prepolovljavanje potpore. Njihov kandidat Karl Mahrer suočava se i s mogućom optužnicom u aferi “Wienwert”.
Zeleni, koji su 2020. imali najbolji rezultat (14,8 %), nadaju se povratku u vlast. Kandidatkinja Judith Pühringer želi postati dogradonačelnica i izboriti treće mjesto.
FPÖ pred velikim povratkom
FPÖ gotovo sigurno osvaja drugo mjesto s prognoziranom trostrukom većom podrškom nego 2020. godine, kada su pali na samo 7,11 %. Dominik Nepp ponovno vodi listu, iako je protiv njega u tijeku istraga u vezi s aferom oko stranačkih troškova. Rot-blau koalicija (SPÖ-FPÖ) isključena je od strane gradonačelnika Ludwiga.
Bivši vođa FPÖ-a, Heinz-Christian Strache, ponovno se natječe sa svojom listom “Team HC Strache”, dok savez KPÖ i Links pokušava prijeći izborni prag od 5 %.
Tematski fokus kampanje
Tijekom kampanje istaknuta su pitanja sigurnosti zbog rasta maloljetničkog kriminala. SPÖ i ÖVP posebno su naglašavali potrebu za više policije, dok su Zeleni promovirali klimatsku politiku i stanovanje. NEOS je glavnu pažnju usmjerio na obrazovanje.
Dominantne teme bile su i slabije znanje njemačkog jezika kod djece u vrtićima i školama te pitanje socijalne pomoći. Oporba je također često kritizirala proračunski deficit grada.
Tehničke pojedinosti izbora
Ove godine većina glasova pristiglih putem pošte bit će prebrojena još na dan izbora. Prvi trendovi bit će objavljeni oko 17 sati, dok se prva procjena rezultata očekuje nakon 18 sati.
Na prošlim izborima (u godini pandemije) sudjelovalo je rekordnih 65,3 % birača. Ove godine očekuje se blagi porast. Ukupno je podneseno 284.956 zahtjeva za glasanje putem pošte, što je manje nego 2020.
Važna borba u bečkim četvrtima
Na izborima za gradski parlament pravo glasa ima 1.109.936 građana, dok na izborima za predstavnike četvrti može glasati 1.374.712 osoba, uključujući i građane drugih država EU-a.
SPÖ trenutno dominira u 17 od 23 gradske četvrti. ÖVP drži unutarnji grad (Innere Stadt), Hietzing i Döbling, dok Zeleni predvode u Neubauu, Währingu i Josefstädtu. U nekoliko četvrti očekuju se tijesne utrke, a FPÖ posebno polaže nade u ponovno osvajanje Simmeringa.
