Hrvatska
Znanstvenik Lauc: Sve mjere treba ukinuti
Znanstvenik i član Vladinog Znanstvenog savjeta Gordan Lauc bio je gost Novog dana. Pričao je o situaciji s koronavirusom, kao i pojavom gripe ove sezone.
Govoreći o gripi, kazao je da nikome nije potpuno jasno zašto je prošle godine gripa izostala.
“Ja se osobno više bojim gripe ove zime nego covida. Preskočili smo jednu sezonu prirodne imunizacije, imunitet nam je pao i mislim da je ove sezone jako mudro cijepiti se protiv gripe”, ističe.
Kaže da cijepljenje protiv gripe nije nikakav problem.
“Cjepivo protiv gripe je nešto što imamo desetljećima. Gripa je jako teška bolest i gripe se treba bojati”, rekao je Lauc, prenosi N1.
“Ono što smo vjerojatno do sada svi već naučili da onime što zovemo mjere ne smanjujemo broj zaraženih ljudi, mi samo produljujemo period u kojem će se virus proširiti do svih onih do kojih virus treba doći. Sve ove nametnute mjere uspore širenje virusa za 15-20 posto. One su prvenstveno uvedene da spriječimo opterećenje zdravstvenog sustava. To što smo malo rastegnuli krivulju je pomoglo. SARS COV-2 više ne prijeti da će imati veliki broj teško bolesnih ljudi, ali za gripu još uvijek ne znamo”, kazao je.
Ističe da je broj hospitalizacija još uvijek bitno manji nego što je on bio kad smo imali veliki val pandemije.
“Očigledno je da imamo širenje ovog virusa. Taj veliki broj zaraženih se ne preslikava u broj teško bolesnih i umrlih ljudi. Amerika ima puno više teško bolesnih nego što ima UK na isti broj zaraženih. SARS COV-2 trenutno nije razlog za paniku”, tvrdi.
Kaže da veći broj hosptaliziranih trenutno nego što je to bilo prošle godine u ovo vrijeme uopće nije razlog za brigu..
“Mi smo prošlog ljeta imali jako malo zaraženih. Ove godine smo imali ogromnan broj turista i činjenica je da imamo više zaraženih nego što smo imali lan u isto dobra. Virus se širi, virus će se i dalje širiti. Mi se ovog virusa ne možemo riješiti. Ono što se bitno promijenilo, imamo polovinu ljudi koji su se cijepili i imamo polovinu onih koji su preboljeli. Zbog toga nemamo razloga za paniku”, kazao je.
Osvrnuo se i na cijepljenje protiv koronavirusa.
“U trenutku kad je država osigurala dovoljno cjepiva za sve, svatko tko se želi se može cijepiti. Ako će nas država prisiljavati da se brinemo za zdravlje onda je puno bolje da zabrani cigarete, zašećerena pića i ultraprocesiranu hranu. Ako se bojite cjepiva, trebate se puno više bojati virusa”, ističe.
“Ja osobno mislim da trebamo napraviti ono što je napravila Danska, odnosno da ovaj virus više nije prijetnja za državu. Bilo kakve mjere nemaju smisla. Sve te mjere imaju 2, možda 5 posto učinka na širenje virusa. Mi mjerama ne možemo smanjiti broj oboljelih, zbog toga smatram da sve mjere treba ukinuti”, kaže Lauc.
Istaknuo je da Znanstveni savjet Vlade već nisu imali neko vrijeme.
“U međuvremenu su predsjednik i premijer rekli da najesen treba ukinuti sve mjere i ja mislim da će se to i dogoditi”, veli.
Veliki broj Vlada se, kaže Lauc, upetljao u mrežu donošenja mjera i naglašavanja mjere.
“Jako se teško povući i reći da mjere više nisu važne. Teško je prognozirati što se će se dogoditi što se mjera tiče. Ja ne očekujem da će se dogoditi nešto drastično u pogledu novih mjera”, smatra.
O karti Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) kaže da je to jedna administrativna birokratska karta koja se temelji na dva kriterija, donosi N1.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login