Austrija
Deset zanimljivih činjenica o bečkim kavanama
Zašto se u tradicionalnoj bečkoj kavani uz kavu uvijek poslužuje čaša vode? Koja je najneobičnija lokacija na kojoj je smještena kavana u Beču? Saznajte više o kulturi bečkih kavana.
„Grad Beč izgrađen je oko nekoliko kavana u kojima stanovnici sjede i piju kavu”, kazao je još poznati njemački književnik Bertolt Brecht. Da je bečka kavana zaista institucija, potvrđuje njezina bogata tradicija koja je poznata diljem svijeta. Donosimo vam deset zanimljivih činjenica koje možda nisu poznate svima.
Kultura bečkih kavana 2011. godine službeno je uvrštena u UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine. Tradicionalne bečke kavane impresioniraju svojom jedinstvenom atmosferom s prepoznatljivim separeima, kultnim drvenim stolcima, mramornim stolovima, držačima s novinama i brojnim vrstama kave.
Jedan od specijaliteta bečke kavane je i takozvani „Einspänner”, što u njemačkom jeziku označava jednopreg, odnosno zaprežna kola u koja se upreže samo jedan konj, a čine ga dvostruki espresso s velikom količinom šlaga na vrhu. Uz takve se zaprege veže i podrijetlo naziva jer su vozači obično u jednoj ruci držali kavu, a u drugoj uzde. Zbog gustog šlaga kava je duže ostajala toplom. Danas se taj specijalitet poslužuje i u bečkim kavanama, najčešće u prozirnoj čaši s ručkom.
Svi koji su u Beču svratili u tradicionalnu kavanu, mogli su primijetiti da se uz kavu dobije i čaša vode. Čaša vode najprije je služila odlaganju korištene žlice za kavu, a kasnije su vlasnici kavana tako htjeli pokazati gostima kvalitetu vode. Godine 1873., kada je u Beču održana i Svjetska izložba, u rad je pušten magistralni vodovod koji pitku vodu u austrijsku metropolu dovodi s planina. Čašom vode uz kavu vlasnici su željeli pokazati da za pripremu hrane i napitaka koriste čistu i kristalno bistru izvorsku vodu. Posluživanje vode uz kavu preuzele su brojne druge zemlje.
Zahvaljujući brojnim posjetiteljima iz cijelog svijeta na izložbi 1873. bečka je kavana postala svjetski poznata. Vrhunac slave doživjela je krajem 19. stoljeća kada je postala središtem intelektualnog života. Građani su se počeli okupljati ondje kako bi čitali, diskutirali, razmjenjivali filozofske ideje i pisali.
Iste je godine u poznatoj bečkoj ulici Ringstraße otvorena i glasovita kavana Landtmann koja će sljedeće godine proslaviti 150. obljetnicu postojanja. U tom je trenutku bila vrlo hrabra odluka otvoriti kavanu upravo na toj lokaciji jer su se oko nje nalazila sama gradilišta, a znamenitosti poput Gradske vijećnice, Sveučilišta i Parlamenta bile su tek u nastajanju. Uz kavanu Schwarzenberg danas je to jedan od rijetkih preostalih primjeraka 27 legendarnih kavana u ulici Ringstraße.
Bečke kavane mogu se naći na raznim lokacijama u gradu, a jedna od najzanimljivijih zasigurno je ona na Središnjem bečkom groblju. Ondje se nakon obilaska znamenitog groblja koje obuhvaća površinu od preko dva kilometra četvorna može odmoriti i popiti kava, a svakako vrijedi svratiti i u slastičarnicu Oberlaa te se zasladiti njihovom vrhunskim slasticama.
Tradicionalne kavane poznate su po svom prepoznatljivom interijeru koji je do danas ostao gotovo nepromijenjen, no postoje i neke iznimke. Tako je, primjerice, kavana Schopenhauer u 18. gradskom okrugu nakon renovacije dobila moderan štih postavljanjem disko-kugle.
Oni koji žele svratiti u kavanu Ritter, trebaju pažljivo provjeriti lokaciju jer u gradu postoje dvije s istim nazivom. Jedna se nalazi u poznatoj trgovačkoj ulici Mariahilfer Straße, a druga u okrugu Ottakring, no obje vrijedi posjetiti.
Smještena u neposrednoj blizini carske rezidencije Hofburg, jedna od najpoznatijih kavana i slastičarnica u Beču, Demel, goste privlači svojom bogatom ponudom peciva i slastica u kojima je uživala još carica Sissi. U Demelu i nakon 200 godina poslužuje samo žensko osoblje, i to u crno-bijelim uniformama. Poznate su po tome što goste ne oslovljavaju direktno, nego distancirano koristeći arhaični oblik množine u njemačkom.
Tvrtka Thonet i bečke kavane neraskidivo su povezani. Klasični stolac br. 14 tvrtke Thonet smatra se tradicionalnim za bečke kavane. Naslon je prvi put proizveden 1859. godine, a sastoji se od dva drvena luka te je odličan primjer rada tvrtke Thonet specijalizirane za izradu namještaja od savijenog drva. Stolac se smatra jednim od najprodavanijih komada namještaja za sjedenje u svijetu.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.
You must be logged in to post a comment Login