Hrvatska
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a: Ako bude potrebe, cijepit ćemo cijele razrede u školama
Ivana Pavić Šimetin, zamjenica šefa Hrvatskog zavoda za javno zdravstva (HZJZ) gostovala je danas na hrvatskoj N1 televiziji. Tom prilikom je između ostaloga navela i da će se u slučaju potrebe cijepiti cijeli razredi u školama.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a je naglasila da je ovo pravi trenutak da grad Zagreb krene cijepiti ljude bez prethodnih registracija budući da su pojedine županije to već krenule raditi.
“Zagreb je jako velik i uvijek postoji bojazan da ne bi puno ljudi došlo i da ne bi ljudi na vrućini čekali. Evo uspjeli smo organizirati to izvrsno, cijepili smo već 300 ljudi danas i pohvalili su nas, a ne hvale nas često građani i to nam je bilo drago čuti. Moram reći, to je HZJZ, ali još važnije Medicinski fakultet, prema mojim saznanjima možda jedini fakultet koji sudjeluje u cijepljenju, i to treba istaknuti, jer su i studentima tu, 6. godina se uči cijepiti na crpilištima. To su mladi doktori koji će preuzeti posao od svih nas. Cijepimo naše građane koji se dosad nisu imali prilike cijepiti, cijepimo bez najave, bez naručivanja, samo trebaju doći i ponijeti zdravstvenu iskaznicu kako bismo mogli upisati sve podatke u digitalnu potvrdu. Jako dobro ide”, rekla je Pavić Šimetin.
Pavić Šimetin je naglasila i kako treba osmisliti neki model kako bi cjepivo lakše došlo do građana. “Zasad se cijepila velika većina naših građa koji imaju veliku volju i motivaciju, ili zbog bolesti ili zbog putovanja. Ima velik broj građana, 30 ili 40% koji nemaju ništa protiv cijepljenja, čak imaju i pozitivan stav, ali nedostaje im motiv. Razmišljaju kako ima baš danas nije zgodno, pa će sutra ili prekosutra i tako prođe mjesec, dva. Da bismo došli do takve grupacije, moramo mi doći k njima. Dobar primjer su autobusi koji idu po ruralnim sredinama i cijepe. Drugo je, svakako razmišljati o okupljanjima, ipak moramo znati da je cijepljenje medicinski postupak koji može imati nuspojave, neki put ljudi nepovoljno reagiraju na primitak cjepiva, pa trebamo imati malo bolje uvjete od nikakvih. To će sigurno ići”, rekla je.
Što se tiče djece ona je naglasila da za sada postoji preporuka cijepljenja djece starije od 12 godina ako imaju kronične bolesti ili ako netko od njihovih ukućana ima kroničnu bolest.
“Ako netko do roditelja ima želju da se njegovo dijete cijepi, a ne spada u ove dvije kategorije, može ostvariti pravo, ali zasad se ne ide u organizirano cijepljenje djece. Prvo jer su praznici i teško bi ih bilo okupiti, a i kod djece ili nema simptoma ili su jako blagi te u svijetu ima puno više iskustva u cijepljenju odraslih nego kod djece. Do početka godine ćemo sve pripremiti, proučiti literaturu i ako bude nešto organiziranije, to će biti na jesen. Ako će biti pokazatelja da treba cijepiti svu djecu, to će se raditi u školama, s cijelim razredima, kao i sa svakim drugim cjepivom”, izjavila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
- Tunel ÖBB Tauern zatvara se ponedjeljka na osam mjeseci
- XXXLutz kupio jedanaest zatvorenih KikaLeiner lokacija
- Četvorica maloljetnika u Beču oštetili više od 50 automobila
- Traži se serijski napasnik iz Beča, napao tri žene
- Veliki požar u poznatim bečkim neboderima
Hrvatska
Povlači se Kotanyi Himalajska sol u mlincu, pogođene neke serije
Državni inspektorat izvijestio je potrošače da je zbog utvrđenih čestica plastike nastalih prilikom mljevenja soli opozvana Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, pakirana u mlinicu, s više LOT brojeva i rokova trajanja.
Proizvod nije u skladu s Uredbom o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane, izvijestila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Proizvođač je izvijestio na svojim internetskim stranicama da radi mjera predostrožnosti, a u cilju zaštite potrošača, s tržišta povlači proizvod Kotanyi Himalajska sol od 88 grama, mlinac, s rokovima trajnosti do 10.2. 2030., 24.3.2029., 19.6.2029. i 11.11.2028.
Opozvanu sol proizvodi KOTANYI GmbH, A-2120 Wolkersdorf, PF 66, Austrija, a obavijest se odnosi na LOT brojeve 442087, 426651, 429757 i 418800.
Razlog povlačenja proizvoda je prisustvo stranog tijela (plastike), naveo je proizvođač koji se ispričavao kupcima na neugodnosti. Potrošače koji eventualno posjeduju te proizvode pozvali su da se jave na e-mail info.hr@kotanyi.com.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
You must be logged in to post a comment Login