Hrvatska
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a: Ako bude potrebe, cijepit ćemo cijele razrede u školama
Ivana Pavić Šimetin, zamjenica šefa Hrvatskog zavoda za javno zdravstva (HZJZ) gostovala je danas na hrvatskoj N1 televiziji. Tom prilikom je između ostaloga navela i da će se u slučaju potrebe cijepiti cijeli razredi u školama.
Zamjenica ravnatelja HZJZ-a je naglasila da je ovo pravi trenutak da grad Zagreb krene cijepiti ljude bez prethodnih registracija budući da su pojedine županije to već krenule raditi.
“Zagreb je jako velik i uvijek postoji bojazan da ne bi puno ljudi došlo i da ne bi ljudi na vrućini čekali. Evo uspjeli smo organizirati to izvrsno, cijepili smo već 300 ljudi danas i pohvalili su nas, a ne hvale nas često građani i to nam je bilo drago čuti. Moram reći, to je HZJZ, ali još važnije Medicinski fakultet, prema mojim saznanjima možda jedini fakultet koji sudjeluje u cijepljenju, i to treba istaknuti, jer su i studentima tu, 6. godina se uči cijepiti na crpilištima. To su mladi doktori koji će preuzeti posao od svih nas. Cijepimo naše građane koji se dosad nisu imali prilike cijepiti, cijepimo bez najave, bez naručivanja, samo trebaju doći i ponijeti zdravstvenu iskaznicu kako bismo mogli upisati sve podatke u digitalnu potvrdu. Jako dobro ide”, rekla je Pavić Šimetin.
Pavić Šimetin je naglasila i kako treba osmisliti neki model kako bi cjepivo lakše došlo do građana. “Zasad se cijepila velika većina naših građa koji imaju veliku volju i motivaciju, ili zbog bolesti ili zbog putovanja. Ima velik broj građana, 30 ili 40% koji nemaju ništa protiv cijepljenja, čak imaju i pozitivan stav, ali nedostaje im motiv. Razmišljaju kako ima baš danas nije zgodno, pa će sutra ili prekosutra i tako prođe mjesec, dva. Da bismo došli do takve grupacije, moramo mi doći k njima. Dobar primjer su autobusi koji idu po ruralnim sredinama i cijepe. Drugo je, svakako razmišljati o okupljanjima, ipak moramo znati da je cijepljenje medicinski postupak koji može imati nuspojave, neki put ljudi nepovoljno reagiraju na primitak cjepiva, pa trebamo imati malo bolje uvjete od nikakvih. To će sigurno ići”, rekla je.
Što se tiče djece ona je naglasila da za sada postoji preporuka cijepljenja djece starije od 12 godina ako imaju kronične bolesti ili ako netko od njihovih ukućana ima kroničnu bolest.
“Ako netko do roditelja ima želju da se njegovo dijete cijepi, a ne spada u ove dvije kategorije, može ostvariti pravo, ali zasad se ne ide u organizirano cijepljenje djece. Prvo jer su praznici i teško bi ih bilo okupiti, a i kod djece ili nema simptoma ili su jako blagi te u svijetu ima puno više iskustva u cijepljenju odraslih nego kod djece. Do početka godine ćemo sve pripremiti, proučiti literaturu i ako bude nešto organiziranije, to će biti na jesen. Ako će biti pokazatelja da treba cijepiti svu djecu, to će se raditi u školama, s cijelim razredima, kao i sa svakim drugim cjepivom”, izjavila je zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
- Tragična priča iz Beča, preminuo otac troje djece
- U Austriji postavili dva nova super-radara, kazne pljušte na sve strane
- U Austriji vozio 230 km/h, sada mu prijeti gubitak vozila
- Veliki šumski požar u Austriji
- Austrija od 1. travnja uvodi velike mjere štednje
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login