Ekonomija
Veliki udarac za Austriju, gospodarstvo palo za 1,2 posto u 2024.
Recesija se nastavlja. Prema izračunima Austrijskog instituta za ekonomska istraživanja (WIFO), gospodarska aktivnost pala je prošle godine za 1,2 posto, što je veći pad nego 2023. godine (-1,0 posto). Također, industrijska proizvodnja je nastavila padati, a brzi oporavak nije na vidiku, objavio je WIFO danas u priopćenju.
Produžena industrijska recesija
„Trenutna industrijska recesija traje dulje od posljednje tri krize i vjerojatno će donijeti najveće gubitke u proizvodnji“, navodi autor WIFO-ova gospodarskog izvješća, Marcus Scheiblecker. Slaba međunarodna potražnja za industrijskim proizvodima usporava proizvodnju u cijeloj eurozoni.
Slabo europsko okruženje
Njemačka, kao najveće europsko gospodarstvo, posebno osjeća industrijsku recesiju, kako je WIFO već izvijestio u siječnju. Njemački indeks industrijske proizvodnje pada treću godinu zaredom, osobito u ključnim sektorima strojarstva i automobilske industrije. Zemlja je već drugu godinu u recesiji, što je najduže razdoblje stagnacije od 2002./03.
Dodatni izazov za europsku industriju predstavljaju najavljene carinske mjere SAD-a, koje bi mogle pogoditi i Austriju, budući da su Sjedinjene Američke Države drugi najvažniji trgovinski partner zemlje.
Turizam bez krize, građevinski sektor na prekretnici
Dok industrija i trgovina trpe posljedice slabe potražnje, turizam i dalje bilježi snažan rast, navodi WIFO.
U građevinskom sektoru dosegnuto je dno recesije, a tržište pokazuje prve znakove oporavka. Tome pridonose:
- Povećanje broja odobrenih kredita
- Blago povoljnije kamatne stope
- Olabavljene kreditne regulative (KIM uredba), što stvara bolje uvjete za ulaganja u nekretnine.
Inflacija ponovno raste
Unatoč poboljšanju u nekim sektorima, inflacija je ponovno u porastu, prvenstveno zbog:
- Ukidanja ograničenja cijene električne energije
- Povećanja mrežnih naknada za struju i plin
- Skupljeg goriva
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmansdorfer (ÖVP) istaknuo je da vlada planira paket mjera za srednje poduzetništvo, koji uključuje ubrzane administrativne procedure i smanjenje birokracije. „Pretjerana regulacija ugrožava konkurentnost, radna mjesta i životni standard“, poručio je ministar.
Ekonomija
231 milijardi eura: Rekord austrijskih investicijskih fondova
Tržište investicijskih fondova u Austriji dosegnulo je krajem prošle godine rekordnu razinu. Prema podacima Financijske tržišne agencije (FMA), ukupna ulaganja dosegla su 230,7 milijardi eura, što je povećanje od 8,2 posto u odnosu na 2023. godinu. Jedino su nekretninski fondovi zabilježili odljev kapitala, izvijestila je danas FMA.
Najveća ulaganja ostvarena su u:
- Mješovite fondove: 105,6 milijardi eura (+7,8%)
- Obvezničke fondove: 63 milijarde eura (+7,2%)
- Dioničke fondove: 47 milijardi eura (+15%)
S druge strane, nekretninski fondovi, čija je ukupna vrijednost iznosila 8,0 milijardi eura, zabilježili su pad od 17 posto, navodi FMA.
Velik interes investitora bio je i za fondove s naglaskom na održivost. Prema FMA, tzv. “svijetlozeleni” fondovi (članak 8. SFDR regulative) upravljali su s više od 112 milijardi eura, dok su “tamnozeleni” fondovi (članak 9.) imali 2,4 milijarde eura imovine pod upravljanjem.
Na kraju 2024. godine u Austriji je poslovalo 14 društava za upravljanje kapitalom i 62 upravitelja alternativnih investicijskih fondova, izvijestila je FMA.
Ekonomija
“Tvrtka u kojoj radi puno naših”: Deutsche Post ukida 8.000 radnih mjesta
Deutsche Post planira ukinuti 8.000 radnih mjesta u Njemačkoj do kraja godine. Riječ je o poslovima vezanim uz poštanske i paketne usluge u Njemačkoj, gdje je tvrtka na prijelazu godine zapošljavala oko 187.000 ljudi – oko četiri posto tih radnih mjesta bit će ukinuto.
Tvrtka je najavila da će otpuštanja biti socijalno prihvatljiva. “Želimo se postaviti ‘kompaktnije i učinkovitije'”, objašnjeno je danas iz tvrtke kao razlog za ovaj korak.
Program štednje također će obuhvatiti i druge sektore globalne logističke tvrtke DHL, koja u svojoj nacionalnoj djelatnosti djeluje pod imenom Deutsche Post i zapošljava oko 600.000 ljudi diljem svijeta.
Povećani troškovi predstavljaju problem za koncern: Prošle godine uspjeli su povećati prihod za tri posto na 84,2 milijarde eura, no operativni profit smanjio se za 7,2 posto na 5,9 milijardi eura. Mjere štednje trebale bi smanjiti troškove za više od milijardu eura.
Ekonomija
Austrija: Radnici i umirovljenici ove godine mogu ostvariti od 637 do 1.331 eura kao SV-bonus
Radnici i umirovljenici i ove godine mogu ostvariti od 637 do 1.331 eura kao SV-bonus. Pravo na isplatu imaju osobe s niskim primanjima koje plaćaju malo ili nimalo poreza na dohodak.
Prilikom poreznog povrata, prosječno se može vratiti oko 1.000 eura. Zahvaljujući novoj aplikaciji, postupak traje samo nekoliko minuta. Preuzmite aplikaciju sada!
Mnogi zaposlenici i umirovljenici mogu i ove godine dobiti povrat preplaćenog poreza na dohodak za prethodnu godinu. Zbog povećanih odbitaka i valorizacija, u ovoj godini se može ostvariti još veći povrat. U prosjeku, povrat iznosi oko 1.000 eura.
No, čak i oni koji plaćaju malo ili nimalo poreza na dohodak mogu ostvariti korist. Za prošlu poreznu godinu 2024. sada je moguća izravna isplata do 1.331 eura po osobi, odnosno SV-bonus. Portal Finanz.at prvi je izvijestio o tome. Od ožujka je bonus dostupan svim korisnicima koji ispunjavaju uvjete.
Osobe s niskim primanjima, koje plaćaju malo ili nimalo poreza na dohodak, mogu ipak financijski profitirati od godišnjeg obračuna poreza. Ove godine je ponovno moguće ostvariti stotine eura kroz tzv. negativni porez. Ovaj “negativni porez” predstavlja povrat doprinosa za socijalno osiguranje i time omogućava zaposlenicima koji inače ne bi ostvarili povrat poreza određenu financijsku naknadu.
Tako se u okviru godišnjeg obračuna poreza (Lohnsteuerausgleich) iznosi za osobne olakšice, poput odbitka za samohranog roditelja i odbitka za jedinu uzdržavanu osobu, izravno isplaćuju na račun ako je izračunati porez na dohodak manji od nule.
Do 1.331 eura kao povrat doprinosa za socijalno osiguranje
Za poreznu godinu 2024. maksimalni iznosi povrata doprinosa za socijalno osiguranje iznose 55 posto, odnosno 1.215 eura u okviru godišnjeg obračuna poreza. Ako postoji i pravo na naknadu za putne troškove, ukupan iznos može doseći 1.331 eura. Umirovljenicima pripada povrat od 80 posto, odnosno 637 eura. Radnici i umirovljenici s niskim primanjima i malim ili nikakvim poreznim obvezama mogu tako ostvariti povrat dijela svojih doprinosa za socijalno osiguranje.
Za porezni obračun za 2025. godinu, ti će se iznosi dodatno povećati i uskladiti s inflacijom. Od 2026. godine, retroaktivno, radnici i radnice moći će ostvariti čak do 1.398 eura povrata.
