Ekonomija
Veliki šok: VW navodno želi ukinuti do 30.000 radnih mjesta?
Volkswagen navodno planira ukinuti do 30.000 radnih mjesta u Njemačkoj. Osim toga, investicije bi se mogle se smanjiti za oko 20 milijardi eura.
Ovo se još nikada nije dogodilo u najvećem europskom proizvođaču automobila! Volkswagen navodno želi ukinuti do 30.000 radnih mjesta u Njemačkoj u srednjem roku. To je u četvrtak izvijestio “Manager-Magazin” pozivajući se na upućene krugove. “Manager Magazin” iznosi šokantne brojke. Ističu da je do četvrtine VW poslova u Njemačkoj ugroženo.
Financijski jaz od pet milijardi eura
Upravo prošli tjedan, posrnuli automobilski div otkazao je sigurnost radnih mjesta nakon 30 godina i također najavio strogu štednju. Ono što se prije činilo nezamislivim u povijesti Volkswagena sada je moguće nakon prijelaznog razdoblja. Od sredine 2025. proizvođač automobila bi zbog trenutnih problema mogao otpuštati zaposlenike iz operativnih razloga.
Do sada je financijski direktor Arno Antlitz istaknuo da bi dvije tvornice mogle biti ugrožene. Nedavno je u govoru radnoj snazi rekao: “Nedostaje nam prodaja oko 500.000 automobila, prodaja za oko dvije tvornice.”
“Tvrdolinijaši u grupi očekuju da će broj od trenutno oko 130.000 zaposlenih u Njemačkoj biti smanjen za oko 30.000 u srednjem roku”, izvještava “Manager Magazin”. Samo u Njemačkoj 30.000 zaposlenika sada mora strahovati za svoja radna mjesta.
Moguća otpuštanja nisu jedina mjera njemačkog proizvođača automobila. Prema “Manager Magazinu”, VW očito također želi smanjiti ulaganja. Časopis navodi da se u sljedećem srednjoročnom planu ulaganja planiraju smanjiti za oko 20 milijardi eura, što bi se odrazilo i na core brend VW.
Glavna točka kritike u posljednje vrijeme bila je da je VW posljednjih godina stavio daleko premalo fokusa na inovacije.
Ekonomist Jens Südekum (49, Sveučilište u Düsseldorfu) umirio je “Bild.de”. 30.000 radnih mjesta je najgori mogući scenarij. “Ne mora biti tako loše. Sasvim je moguće da će se ukupna zaposlenost morati smanjiti.” Pritisak na radnu snagu prvenstveno proizlazi iz nedostatka prodaje ključne marke Volkswagen. Ekonomski stručnjak stavlja prst u ranu: “To je dokaz da je glavni brend VW posebno propustio tehnološki razvoj u prošlosti i loše ga implementirao.”
Međutim, stručnjak ne razumije prijetnju rezova investicija. “Naprotiv, VW treba masivno uložiti i konačno na tržište dovesti dobar i pristupačan električni automobil. Takoreći novu generaciju VW Bube. Tada će se opet zaposliti više zaposlenika. Ako VW sada krene s mjerama štednje, hoće ima velikih poteškoća da se dugoročno održi na tržištu.”
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
Ekonomija
Austrija bi bankama mogla uvesti bankovni porez
S obzirom na rekordnu dobit, očekuje se da će banke doprinijeti konsolidaciji proračuna. AK i ÖGB procjenjuju da bi bankovni porez mogao donijeti 1 milijardu godišnje.
Bankovni porez bit će u središtu pregovora plavo-crne koalicije u srijedu. FPÖ to zahtijeva kao doprinos kreditnih institucija konsolidaciji proračuna i vjerojatno će danas predstaviti odgovarajući model ÖVP-u. O tom se pitanju pregovara u financijskoj skupini koju predvode glasnogovornik FPÖ-a za proračun Hubert Fuchs i, na strani ÖVP-a, čelnik Gospodarske komore Harald Mahrer i glavni tajnik Raiffeisena Clemens Niedrist.
ÖVP je do sada bio striktno protiv takvog bankovnog nameta. Ovaj uvjet bio je jedan od glavnih razloga neuspjeha pregovora vlade sa SPÖ-om. Sada je zahtjev FPÖ-a ponovno na stolu.
Već danima traje žestoka rasprava o prednostima i manama doprinosa banaka konsolidaciji proračuna. U srijedu ujutro, Savez sindikata i Radnička komora gurnuli su ideju naprijed i predstavili svoj model bankovnog nameta – koji bi mogao donijeti oko milijardu eura godišnje.
Samo u posljednje tri godine banke u Austriji ostvarile su ukupnu dobit od 30 milijardi eura. “Bankovna pristojba je pitanje pravde, ne opterećuje gospodarstvo i više je nego opravdana s obzirom na visoke profite”, rekla je savezna direktorica ÖGB-a Helene Schuberth. U to vrijeme bila je i dio pregovaračkog tima SPÖ-a u koalicijskim pregovorima s ÖVP-om i NEOS-om.
Kao što je potvrdila Austrijska nacionalna banka, dobit banaka nakon oporezivanja nedavno je dosegla povijesne vrhunce: 2023. iznosila je 12,6 milijardi eura, nakon što je 2022. već zabilježeno gotovo 10 milijardi. Iznimno visoki prinosi očekuju se i u 2024. godini.
U Austriji banke već moraju plaćati takozvani porez na stabilnost, koji se temelji na ukupnoj imovini institucija. Ovaj je porez uveden 2011. kao odgovor na financijsku krizu koja je započela 2008., tijekom koje su se kreditne institucije morale spašavati milijardama poreznih prihoda. Porez je nekoliko puta smanjivan od 2011. godine i donijet će 152 milijuna eura u 2023. godini.
Ukupno se od 2011. u državnu blagajnu slilo 5,2 milijarde eura od tog nameta za stabilnost. No, spašavanje banke koštalo je Republiku Austriju dobrih 10 milijardi kuna. To ostavlja prazninu od oko pet milijardi. “Sigurno postoji pravni prostor za povećanje bankovnog nameta”, objašnjava stručnjak za porezno pravo AK Dominik Bernhofer.
Prijedlog AK i ÖGB predviđa dvostupanjski model:
Faza 1: Udvostručenje postojećih poreznih stopa na 0,05% za banke s ukupnom bilančnom sumom do 20 milijardi eura ili utrostručenje na 0,1% iznad toga. To bi generiralo porezne prihode od oko 500 milijuna eura godišnje i moglo bi se provesti unutar postojećeg ustavnog okvira.
Faza 2: Privremeni posebni doprinos u iznosu od 100% prihoda iz Faze 1 tijekom razdoblja od pet godina. Time bi se u proračun dodalo dodatnih 500 milijuna eura godišnje.
Ovaj model bi mogao generirati milijardu eura godišnje od banaka – za razdoblje od 2025. do 2029. godine.
“Kako bi se pravno osigurao poseban doprinos, on bi trebao biti osmišljen kao ustavna odredba”, rekao je Bernhofer.
