Hrvatska
Ustavni sud: Covid potvrde u hrvatskom javnom sektoru su zakonite
Ustavni sud na sjednici održanoj 15. veljače 2022. donio je, između ostalog, i sljedeću odluku i rješenje:
kojom je, u pretežnom dijelu, odbio zahtjev 35 zastupnika u Hrvatskom saboru i nije prihvatio prijedloge (ukupno 28) za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Odluke o uvođenju posebne sigurnosne mjere obveznog testiranja na virus SARS-CoV-2 te posebne sigurnosne mjere obveznog predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili
preboljenju zarazne bolesti COVID-19 radi ulaska u prostore javnopravnih tijela (“Narodne novine” broj 121/21. i 10/22.; u daljnjem tekstu: Odluka). Riječ je o predmetu koji je u javnosti poznat kao tzv. COVID potvrde u javnom sektoru.
Ustavni sud djelomično je usvojio zahtjev i prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom citirane Odluke u dijelu koji propisuje iznimke od njezine primjene i to u odnosu na studente prilikom boravka u prostorima visokih učilišta, tako da je ukinuo mogućnost da pojedino visoko učilište odluči drukčije, tj. da studente obveže da prilikom ulaska u prostore visokih učilišta predoče EU digitalnu COVID potvrdu ili drugi odgovarajući dokaz o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti COVID-19.
Osporenom Odlukom, koju je Stožer civilne zaštite (u daljnjem tekstu: Stožer) donio 12. studenoga 2021., te izmijenio 25. siječnja 2022., uvedene su posebne sigurnosne mjere testiranja odnosno predočenja EU digitalne COVID potvrde ili drugog odgovarajućeg dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti COVID-19 radi ulaska dužnosnika i zaposlenika u prostore javnopravnog tijela, a uvedena je i za sve druge fizičke osobe koje namjeravaju ući u prostore javnopravnih tijela po bilo kojoj osnovi.
Ustavni sud ponovio je svoja stajališta iz rješenja broj: U-I-1372/2020 od 14. rujna 2020. o odnosu članaka 16. i 17. Ustava i o isključivoj nadležnosti Hrvatskog sabora za “aktiviranje” članka 17. Ustava, o ovlastima Stožera za donošenje mjera/odluka propisanih Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, o pravnoj naravi tih odluka, te o načelima na temelju kojih ispituje ustavnost i zakonitost odluka Stožera u svakom pojedinom slučaju.
Ustavni sud izjasnio se i o prigovorima podnositelja zahtjeva o povredi načela diobe vlasti iz članka 4. Ustava. Utvrdio je da u konkretnom slučaju nije došlo do narušavanja tog načela kao ni i načela međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom.
U odnosu na legitimnost cilja, Ustavni sud utvrdio je da osporena Odluka na generalnoj razini ima isti cilj: zaštitu zdravlja i života građana radi sprječavanja i suzbijanja pandemije bolesti COVID-19. U konkretnom slučaju njezin cilj je, inter alia, i omogućiti neometano funkcioniranje javnog sektora u uvjetima pandemije bolesti COVID-19 uz povećanu sigurnost zaposlenika i stranaka/posjetitelja da će njihovo radno i službeno okruženje biti zaštićeno od mogućnosti zaraze virusom SARS-CoV-2.
Ustavni sud, primjenjujući svoja načelna stajališta iz rješenja broj: U-II-5417/2021 i dr. od 21. prosinca 2021. u odnosu na razmjernost obveze testiranja zaposlenika u zdravstvenom sustavu i sustavu socijalne skrbi, nadalje je utvrdio da je osporena mjera prikladna, nužna za ostvarenje cilja koji se njome želio postići, odnosno da njezinim adresatima ne nameće prekomjeran teret. Ustavni sud ponovno je naglasio da građani imaju izbor između cijepljenja i testiranja.
Ustavni sud nije prihvatio prigovore vezane uz nejednakost položaja javnog i privatnog sektora.
Ocijenio je ustavnopravno prihvatljivim razloge zbog kojih je ta mjera uvedena samo u odnosu na javni sektor – radi održivosti sustava državne i javne uprave, sustava regionalne i lokalne samouprave te kontinuiteta u obavljanju javnih službi, s time što opseg mjera i njihov intenzitet ovisi o trenutnoj epidemiološkoj situaciji, ocjena koje je u nadležnosti Stožera.
Uz navedeno, zaposlenicima u javnom sektoru to je radno mjesto i obvezni su svakodnevno dolaziti na posao, dok korisnici javnih usluga to čine rjeđe, ne koriste te usluge svakodnevno, već povremeno, ovisno o naravi usluge. Za razliku od javnog sektora, odlazak i aktivnosti u privatnom sektoru (primjerice trgovački centri, restorani, kafići, kina i sl.) u pravilu ovise o slobodnom izboru građana, i na njih se primjenjuju ostale epidemiološke mjere (nošenje maski, obvezna dezinfekcija, provjetravanje prostorija, održavanje razmaka, ograničenje broja osoba u objektima i sl.).
Ustavni sud je u vezi s prigovorima podnositelja tražio od Vlade RH posebno obrazloženje za sve iznimke od primjene osporene Odluke. Ustavni sud prihvatio je razloge koje je Vlada RH navela u dopunskom očitovanju, osim u dijelu koji se odnosi na studente prilikom boravka u prostorima visokih učilišta.
Naime, Ustavni sud prihvatio je razloge zbog kojih se osporena Odluka ne primjenjuje na studente prilikom boravka u prostorima visokih učilišta. Međutim, ocijenio je ustavnopravno neprihvatljivim da pozivom na autonomiju sveučilišta pojedino visoko učilište može odlučiti drukčije, što se u praksi i dogodilo. Stoga je ukinuo točku IX. podstavak 3. Odluke u dijelu koji glasi: “osim ukoliko visoko učilište ne odluči drugačije”.
Ustavni sud odluku i rješenje donio je s četiri glasa protiv. Nakon što protekne rok propisan Poslovnikom Ustavnog suda Republike Hrvatske za izradu izdvojenih mišljenja sudaca, ta će Odluka i rješenje zajedno s izdvojenim mišljenjima biti dostupna javnosti putem internetske stranice Ustavnog suda, stoji u priopćenju Ustavnog suda.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
You must be logged in to post a comment Login