Connect with us

Austrija

USPJELI PREDANIM RADOM: Hrvatski dom kao zalog bolje budućnosti

Objavljeno

na

Nakon što je u listopadu prošle godine osnovana udruga Hrvatski dom Beč, već su u prosincu krenuli s velebnim projektom, skupom hrvatskih udruga u Austriji, a na kojem je Andrej Lucić, predsjednik ove udruge, vrlo jasno u svom pozdravnom govoru, kao i tijekom kongresa udruga, izrijekom naveo kako će učiniti maksimalne napore da ostvare svoj temeljni cilj već do kraja sljedeće godine – Hrvatski dom!

Udruga Hrvatski dom je paralelno radila i druge značajne projekte poput info centra, otvorenje ureda udruge u samom središtu Beča, intenziviranje i suradnju s Austrijskim integracijskim fondom, austrijskom Vladom, gdje su preveli 250 stranica programa na hrvatski jezik, Gradom Bečom, ostvarili značajnu poduzetničku suradnju s nekoliko županija i gradova u Republici Hrvatskoj, kao i s renomiranim kulturnim institucijama poput Ansambla Lado i sl. Niti korona-kriza nije ih omela u predanom radu pa je HD bio izrazito uključen i u pomoći hrvatskim državljanima zatočenima tijekom potpunog zatvaranja poznatih skijališta u Tirolu, a pomagali su i drugim udrugama koje su im se obratile za stručnu pomoć u sastavljanju i pisanju projektne dokumentacije i prijave za natječaje, a utemeljena je i radna skupina za hrvatski jezik, poglavito nakon poteškoća s hrvatskim jezikom u Vorarlbergu, kao i iniciranje sastanka s predstavnicima udruga, a na aktualnu temu i poteškoće njihova rada u vremenu korona-krize.

Andrej Lucić,
predsjednik Hrvatskog doma Beč

Da, puno smo toga učinili u ovih nekoliko mjeseci od kada je naša udruga osnovana. Zahvaljujem svima koji su se na bilo koji način uključili u naš rad i četverogodišnji program koji smo i napisali i kojega doslovno provodimo. Nije prošlo ni godinu dana i vjerujem kako je naš rad vidljiv, a to doista prepoznajem u razgovoru s ljudima svakog dana. Postali smo prepoznatljivi te sam ponosan što nam prilaze mladi i obrazovani ljudi željni pravog društvenog angažmana. Njima, ali i svima drugima Hrvatski dom otvara perspektive i svi ljudi dobre volje uvijek su kod nas dobro primljeni, – ističe Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma.

No, usprkos hvalevrijednim projektima, bez ikakve sumnje je najveća vijest i kruna aktivnosti kako je i zgrada Doma u fazi prilagodbe i da će uskoro otvoriti svoja vrata. O tome su, doista, bez imalo patetike, sanjale generacije hrvatskih doseljenika u Austriji, da napokon imaju svoj kutak, čitaonicu, knjižnicu, društvene prostorije… i sve ono što će Dom sadržavati.

Što smo obećali – to smo i ispunili! No, riješili smo samo jedan dio. Pred nama je i dalje ogroman posao, sada još i veći. Očekujemo značajan upliv Hrvatske, jer ovakav projekt to doista zaslužuje. Jedno je jasno: nikoga nećemo moliti. Ako Hrvatskoj ovo nije vrijedno da se u Hrvatskom domu podučava hrvatski jezik, čitaju knjige, druži, održavaju poslovni i turistički skupovi, manifestacije i jača povezanost Hrvatske i Austrije u svim poljima, onda mi nikoga ne trebamo i ne želimo u nešto uvjeravati. Ovakav Hrvatski dom može služiti na čast svima. Optimističan sam, a to sam i u razgovorima s predstavnicima austrijske gradske i državne vlasti i osjetio kako žele pomoći Hrvatima u ovakvom vrlo jasnom projektu te da mi i ovako pokažemo svoju odličnu integriranost. Ispred Hrvatskog doma vijore se austrijska i hrvatska zastava. To i na simboličan način pokazuje što mi hoćemo. Pripadnost nekoj organizaciji ima i određena pravila. Vrlo jasno ćemo razlučiti prava članova Hrvatskog doma, od udruga, poslovnih subjekata pa sve do pojedinaca. Dakako, uz prava postoje i obveze i mi ćemo tu biti vrlo izričiti jer ovakav ogroman projekt zahtjeva stručnost i temeljitost vođenja, – zaključuje Andrej Lucić.

T.N.
Foto: Kroativ

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Beč: Vozač gradskog autobusa izbacio majku i dijete iz autobusa

Objavljeno

na

Vozač autobusa na ruti 13A zamolio je majku s uplakanim djetetom da izađe iz autobusa. Razlog: U vožnji ga je ometala buka djeteta koje je vrištalo, piše dnevni list “Presse”. Wiener Linien istražuje incident.

Majka i dijete ušli su u već dobro popunjen autobus na stanici Alser Straße. Dijete je plakalo i vrištalo, što je izazvalo komešanje u autobusu. Nakon tri stanice, vozač autobusa je zamolio majku da izađe iz autobusa. Akcija je izazvala nerazumijevanje među putnicima.

Ipak, vozač autobusa nije popuštao i tek je nakon izlaska majke i djeteta nastavio put. Wiener Linien je objavio da istražuje incident. U načelu, vozači autobusa imaju pravo istjerati putnike iz autobusa ako je putovanje prekinuto. Međutim, proporcionalnost se uvijek mora održati, istaknuli su iz Wiener Linien

Nastavi čitati

Austrija

Za ovaj posao u Austriji se javilo skoro 12000 kandidata

Objavljeno

na

Ministarstvo obrazovanja raspisalo je krajem travnja natječaj za oko 7100 radnih mjesta za učitelje i nastavnike za nadolazeću školsku godinu. Više od 11.800 ljudi prijavilo se putem središnje platforme Klassejob.at, potvrđuje odjel APA-e u izvješću dnevnih novina “Heute”. Ministar Martin Polaschek (ÖVP) svoju kampanju “Sjajan posao” vidi kao uspješnu. Činjenica da je prijavljenih više osoba nego ponuđenih mjesta ne znači da je svih 109.000 otvorenih nastavnih sati već popunjeno.

Prošle godine bilo je znatno više prijavljenih nego slobodnih mjesta. No, kao i uvijek, postoji problem s distribucijom. Za mnoga mjesta bilo je previše prijava, za neka niti jedna, za neke predmete višak, a za druge premalo zainteresiranih. U tijeku je prijava i dodjela sredstava po pojedinim lokacijama. Svake se godine kandidate koji su ostali praznih ruku u jednoj školi pokušava “preusmjeriti” u škole u kojima ima slobodnih mjesta.

Preračunato u redovna nastavna mjesta, potrebno je popuniti 5000 radnih mjesta, a ukupno trećina raspisana je kao honorarna. To odgovara trenutnoj kvoti za nastavno osoblje s nepunim radnim vremenom. Diljem Austrije predaje oko 120.000 učitelja.

Nastavi čitati

Austrija

Gradilišta u Austriji su redovito u fokusu lopova

Objavljeno

na

Na gradilištima u Austriji dnevno se bilježi desetak krađa. Šteta je oko 120 milijuna eura godišnje. Takve krađe teško je spriječiti jer su na djelu često profesionalci.

120 ploča za oplate s gradilišta u Sillianu ili 100 građevinskih strojeva s velikog gradilišta u Kühtaiju. Krađe na gradilištima također su uobičajena pojava u Tirolu. U konačnici, to je gotovo nemoguće spriječiti, kaže građevinski poduzetnik i cehovski majstor Anton Rieder.

Nije lako osigurati gradilišta; mobilne građevinske ograde se mogu lako probiti, kaže Rieder. Uređaji su pohranjeni u kontejnere, koji se pokušavaju osigurati boljim načinima zaključavanja ili betonskim blokovima ispred vrata. Ipak, lopovi uvijek uspiju provaliti i ukrasti uređaje, kaže Rieder.

Ono što stvar čini gorom je to što su lopovi obično sve samo ne oportunisti, kaže Rieder. Često su to organizirani profesionalci koji točno znaju na kojim se gradilištima skladišti skupa oprema. Fokus je na skupoj geodetskoj opremi ili opremi za bušenje i rezanje. Čak ni GPS praćenje često ne pomaže. Mnogi strojevi i uređaji sada se prate, kaže Rieder. Ali profesionalci to mogu nadjačati. Često to shvatite tek kada su uređaji već nedostupni daleko u inozemstvu.

Rieder preporučuje da se, koliko je to moguće, skupa oprema ne ostavlja na gradilištima. Osiguranje od krađe na gradilištu postoji, ali je vrlo skupo.

Nastavi čitati
LM