Austrija
Uskoro se uvode se novi sustavi na granice – EES
Na razini Europske unije (EU) 10. studenog kreće uspostava Entry/Exit sustava (EES) na graničnim prijelazima za putnike iz trećih zemalja. Svi oni će prije prelaska granice morati dati otiske četiri prsta i skenirati lice
Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od davanja otisaka, a svaki put kada ponovno uđu ili izađu iz EU-a, državljani trećih zemalja uz provjeru dokumenata potvrdit će identitet prikazom lica.
poster
EES će pohranjivati podatke o identitetu, putnim ispravama i biometrijske podatke, a predviđeno je da se čuvaju tri godine za one putnike koji poštuju pravila o kratkotrajnom boravku i pet godina za one koji prekorače trajanje dopuštenog boravka. Podaci će, prema podacima sa službene stranice EU-a, biti dostupni graničnim tijelima, tijelima koja izdaju vize i onima odgovornima za nadzor toga zadovoljava li osoba koja nije državljanin članice EU-a uvjete ulaska ili boravišta.
Kao razlog za uvođenje EES-a Unija je navela želju za modernizacijom upravljanja svojim vanjskim granicama te borbu protiv terorizma i teških kaznenih djela.
Naime EES će zamijeniti trenutačni sustav ručnog otiskivanja pečata jer je dugotrajan, a ni ne pruža pouzdane podatke o prijelazima granice niti otkriva osobe koje su prekoračile trajanje dopuštenog boravka.
Premda trenutačni sustav provjere dugo traje, može se očekivati da će novi biti još dugotrajniji, što bi moglo stvoriti nove gužve na ionako ‘gužvovitim’ hrvatskim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i BiH, napose u vrijeme godišnjih odmora i blagdana. Gužve se mogu očekivati i u zračnim lukama, posebno na letovima s velikim brojem državljana Velike Britanije ili na prekooceanskim letovima, pa bi sve to moglo stvoriti dodatne probleme prilikom graničnih kontrola. EES se, dakako, ne odnosi na građane Hrvatske, ali ni na Hrvate s dvojnim državljanstvom.
Uvođenje ETIAS-a
Šest mjeseci kasnije uslijedit će uvođenje Europskog sustava putnih informacija i autorizacije (ETIAS), a on će zahtijevati od državljana Ujedinjenog Kraljevstva te onih iz drugih zemalja izuzetih od viza, kao što su SAD, Australija i Kanada, da podnesu zahtjev za izuzeće prije ulaska u EU.
ETIAS će tražiti od građana da podnesu zahtjev za odobrenje putovanja, za što će morati platiti naknadu od sedam eura prije ulaska u šengensko područje, koje uključuje 27 država članica EU-a, kao i Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švicarsku. Zahtjev će vrijediti tri godine ili dok ne istekne putovnica za posjet bilo kojoj od zemalja članica Schengena. Naknadu neće morati platiti podnositelji zahtjeva koji su u trenutku njegova podnošenja mlađi od 18 ili stariji od 70 godina. U EITAS će se moći registrirati putem weba te ne predviđa uzimanje otisaka prstiju i biometriju, a ne primjenjuje se na državljane EU-a, pa tako ni Hrvatske.
Austrija
Dođe li Kickl na vlast, u Austriji se spremaju velike promjene
U ovoj godini planiraju se urediti razne izmjene i smanjenja dodatnih primanja za nezaposlene i umirovljenike. To bi za neke dodatno olakšalo život, dok bi drugi morali računati sa znatno manje novca.
Ove godine mnogi ljudi u Austriji vjerojatno će doživjeti neke promjene u pogledu dodatnih prihoda. To ne utječe samo na primatelje AMS naknada, poput naknade za nezaposlene ili hitne pomoći, već i na umirovljenike.
Kao dio paketa štednje FPÖ-a i ÖVP-a, najavljeno je da će dodatni prihodi prilikom primanja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći biti smanjeni ili čak u potpunosti ukinuti. Pozadina ove mjere je da je njezina namjera vratiti više ljudi puno ili nepuno radno vrijeme. Očekuje se da će to ove godine rezultirati uštedama od oko 80 milijuna eura.
Paket mjera štednje uključuje mjere ukupne vrijednosti 6,4 milijarde eura za uravnoteženje proračuna u 2025. godini. O tome je izvijestio Finanz.at. Budući da ove mjere još nisu konačno donesene, trenutačno se primjenjuje maksimalni dodatni dohodak koji iznosi granicu dohotka od 551,10 eura mjesečno.
U koalicijskim pregovorima dviju stranaka trebao bi se dogovoriti i novi “paušalni porez na učinak”. Prema prijedlogu ÖVP-a, to predviđa da se dodatni prihodi pri primanju mirovine oporezuju samo jedinstvenom stopom od 20 posto. Također će se ukinuti doprinosi za socijalno osiguranje. To bi značilo da ako zaradite 500 eura dodatnih prihoda mjesečno, morate platiti samo 100 eura poreza – a ostalo bi vam 400 eura neto.
Ovo se pravilo također treba primijeniti na prekovremeni rad u cijelosti. Odluka o ovom “paušalnom porezu” još se čeka jer su trenutačno u tijeku pregovori oko plavo-crne koalicije.
Postoji i posebna privremena uredba za mirovine do kraja 2025.: Svatko tko dodatno zaradi tijekom mirovine može dobiti do dodatnih 112,98 eura mjesečno. Konkretno, dio doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se odnosi na osiguranu mirovinu plaća savezna država – do 10,25 posto dvostrukog iznosa graničnog dohotka. To odgovara dodatnoj olakšici do 1.355 eura godišnje, budući da će se posebna plaćanja nastaviti naplaćivati kao i dosad.
Ako se prekorači godišnja granica dodatnog dohotka od 8.100 eura (od 2024.) za doplatak za skrb o dohotku, samo iznos iznad tog limita mora se vratiti iz doplatka za skrb o djeci ili naknade za roditeljski dopust.
Nova granica prihoda za primanje obiteljskog dodatka i stipendije za studente je 17.212 eura bruto godišnje. Također je revalorizirana početkom godine. Prethodno je ograničenje iznosilo 16.455 eura i tek je retroaktivno u ljeto 2024. podignuto na taj iznos.
Beč
Kongresna industrija Beču će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja
Kongresna industrija izuzetno je važan ekonomski faktor za austrijski glavni grad. U prosjeku, kongresni gost dnevno potroši više od 500 eura. Kako bi učvrstio poziciju jednog od vodećih kongresnih gradova, Grad Beč odlučio je promijeniti marketinšku strategiju, a ona uključuje i rebrendiranje.
Bečki velesajam ima novo ime. Donedavno poznat kao Messe Wien, sada će ulogu Beča kao tražene destinacije za održavanje raznoraznih događanja jačati pod imenom VIECON – Vienna Congress & Convention Center. Novi brend dio je sveobuhvatne marketinške strategije Grada Beča koji je nedavno preuzeo bečki velesajam.
Bečko gospodarstvo uvelike profitira od činjenice da se austrijska metropola ubraja u najpopularnije međunarodne kongresne destinacije. Cilj rebrendiranja jest osnažiti tu poziciju i dovesti je do samog vrha. Ime Messe Wien (hrv. bečki velesajam) sve je manje odgovaralo međunarodnoj upotrebi. Odluka o promjeni imena nije bila samo jezične prirode, već i zato što su, u posljednje vrijeme, prihodi od kongresa, konvencija i konferencija znatno veći od onih koje donosi sajamsko odnosno izložbeno poslovanje. Ime VIECON na međunarodnoj razni mnogo bolje može dočarati i predstaviti ponudu te se uspješno obratiti ključnim partnerima. Navedeno dokazuju i prve pozitivne reakcije poslovnih partnera.
Kongresni gosti važna su ciljna skupina za bečku ekonomiju jer troše dvostruko više novčanih sredstava od posjetitelja koji u grad dolaze u slobodno vrijeme. Prosječni kongresni gost u Beču potroši oko 550 eura dnevno. Ovi prihodi pozitivno utječu na bečku gastronomiju i hotelijerstvo te domaći sektor usluga, osiguravajući tako tisuće radnih mjesta.
VIECON je za tekuću godinu već osigurao 45 događanja, među kojima je i pet velikih kongresa. Jedna od najvećih i najvažnijih manifestacija svakako je Godišnji kongres Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) koji će se održati u travnju. Očekuje se da će zbog ovog kongresa glavni grad Austrije posjetiti oko 20.000 gostiju.
Osim toga, bečki VIECON bit će domaćin međunarodnih korporativnih manifestacija poput „Check Point CPX Event” koja okuplja stručnjake na području kibernetičke sigurnosti, a ondje će se održati i najveća europska konferencija na području biofarmacije „BIO-Europe”.
Samo dosad dogovorene konferencije i kongresi gradu će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja. Svaki euro koji Beč investira u kongresnu industriju, generirat će dodatnu vrijednost od 15 eura. Upravo je iz toga vidljivo koliko je kongresna industrija važna za austrijski velegrad.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
