Austrija
Unos i iznos novca u EU i van EU – sva pravila
Unos gotovine u Uniju i iznos gotovine iz Unije
Unos gotovine u Uniju i iznos gotovine iz Unije slobodan je i bez ograničenja u svoti za sve fizičke osobe, koje mogu uz prijavu carinskom službeniku nesmetano prenositi bilo koju svotu gotovine u bilo kojoj valuti.
Gotovinom se smatra: gotov novac- novčanice i kovanice koje su u optjecaju kao sredstvo plaćanja ili su bile u optjecaju kao sredstvo plaćanja, a i dalje ih je moguće zamijeniti preko financijskih institucija ili središnjih banaka; druga sredstva plaćanja – na primjer: čekovi, putnički čekovi, zadužnice ili novčani nalozi na kojima nije navedeno ime korisnika i po prvi put od 3. lipnja 2021. kovanice s udjelom zlata od najmanje 90% i poluge, zrnca ili grumene s udjelom zlata od najmanje 99,5%.
Prijenos gotovine u putničkom prometu
Svaka fizička osoba koja ulazi u EU ili izlazi iz EU i uz sebe, u svojoj prtljazi ili prijevoznom sredstvu nosi gotovinu u iznosu od 10.000,00 € ili više, odnosno u protuvrijednosti tog iznosa u drugim valutama, obvezna je podnijeti prijavu carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu.
Za prijavu gotovine primjenjuje se Obrazac – prijava gotovine, koji se može elektronički ispuniti i poslati na e-mail adresu: operativno@carina.hr ili se može ispisati te tako predati carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu. Obrazac za prijavu se može ispuniti i na samom graničnom uredu. Ako raspoloživi prostor na obrascu za prijavu nije dovoljan, upotrebljava se dodatni list koji se smatra njegovim sastavnim dijelom. Obrazac se može ispuniti na hrvatskom ili engleskom jeziku.
Slanje gotovine u poštanskim, kurirskim ili teretnim pošiljkama
Za gotovinu koja se šalje u poštanskim, kurirskim ili teretnim pošiljkama, a čija je vrijednost 10.000 € ili više, carinski službenik može zahtijevati od pošiljatelja ili primatelja ili zastupnika pošiljatelja ili primatelja da podnese prijavu gotovine (za tzv. gotovinu bez pratnje). Na traženje carinskog službenika pošiljatelj, primatelj ili njihov zastupnik, ispuniti će Obrazac – prijava u smislu objavljivanja gotovine elektroničkim putem, te ga u roku od 30 dana od primitka zahtjeva, predati carinskom službeniku na carinskom uredu ili graničnom carinskom uredu.
Za prijavu gotovine primjenjuje se Obrazac – prijava u smislu objavljivanja gotovine, koji se može elektronički ispuniti i poslati na e-mail adresu: operativno@carina.hr ili se može ispisati te tako predati carinskom službeniku na graničnom carinskom uredu/carinskom uredu. Obrazac – prijava u smislu objavljivanja gotovine se može ispuniti i na samom graničnom uredu. Ako raspoloživi prostor na obrascu za prijavu nije dovoljan, upotrebljava se dodatni list koji se smatra njegovim sastavnim dijelom. Obrazac se može ispuniti na hrvatskom ili engleskom jeziku.
Gotovina koja se unosi u Republiku Hrvatsku i iznosi iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu
Zakonom o deviznom poslovanju (Narodne novine broj 96/03-52/2021) se uvode i nacionalne kontrole kretanja gotovine koja se unosi u Republiku Hrvatsku iz druge države članice ili iznosi iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu, te se Carinskoj upravi i Ministarstvu unutarnjih poslova daju kontrolne ovlasti u odnosu na nacionalne kontrole gotovine.
Na zahtjev ovlaštenog carinskog službenika ili službenika granične policije, fizičke osobe u obvezi su prijaviti gotovinu koju nose u količini od 10.000 eura ili više, u pisanom obliku na Obrascu – prijava gotovine po članku 40.a Zakona, kada u Republiku Hrvatsku ulaze iz druge države članice ili iz Republike Hrvatske izlaze u drugu državu članicu, ili su u Republiku Hrvatsku ušle iz druge države članice. Ako raspoloživi prostor na obrascu za prijavu nije dovoljan, upotrebljava se dodatni list koji se smatra njegovim sastavnim dijelom. Obrazac se može ispuniti na hrvatskom ili engleskom jeziku.
Fizička osoba će na traženje ovlaštenog carinskog službenika ili službenika granične policije, ispuniti Obrazac – prijava gotovine po članku 40.a Zakona o deviznom poslovanju, vlastoručno.
Informacije o pravima osoba u pogledu zaštite osobnih podataka, mogu se pronaći u izjavi o zaštiti osobnih podataka, poveznicom na link: https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/zastita-osobnih-podataka-6521/6521
Austrija
Sve više ljudi uzima austrijsko državljanstvo
U prva tri mjeseca 2024. austrijsko državljanstvo dobilo je 5377 osoba.
U prva tri mjeseca 2024. austrijsko državljanstvo dobilo je 5377 osoba. Prema Statistici Austrije, naturalizacija je bila 63,3% više nego u prvom kvartalu prethodne godine (3.292 naturalizacije).
Potomci nacističkih žrtava
“Ovo povećanje uglavnom je posljedica porasta naturalizacije onih koje je progonio nacistički režim i njihovih potomaka”, kaže šef austrijske statistike Tobias Thomas. Od 5.377 naturalizacija, 2.037 je bilo iz ove skupine, koja živi gotovo isključivo u inozemstvu (uglavnom Izrael i SAD).
Već nekoliko godina potomci nacističkih žrtava mogu podnijeti zahtjev za dvojno državljanstvo. Mnogi su to u početku iskoristili, no 2023. godine taj je broj ponovno pao – sada je ponovno zabilježen porast.
Među naturaliziranim iz drugih razloga, od kojih većina živi u Austriji, zabilježen je porast od 18,9 posto na 3340 osoba. U ovoj skupini austrijsko državljanstvo dobili su Sirijci (616), Turci (373) i Afganistanci (287).
Gotovo polovica naturalizacija u prvom kvartalu 2024. bile su žene (2547 ili 47,4%). Otprilike trećina novonaturaliziranih bila je mlađa od 18 godina (1729 ili 32,2%), a petina novih državljana rođena je u Austriji (1073 ili 20,0%).
Najveći relativni porast bio je u Salzburgu, gdje se broj naturalizacija gotovo udvostručio – iako s niske razine. Pad je zabilježen samo u Beču (oko 15%).
Tri četvrtine naturalizacija temeljilo se na zakonskom pravu.
Austrija
Policija izdala “hitno upozorenje” svim građanima
Državni ured kriminalističke policije Vorarlberga objavio je u četvrtak “hitno upozorenje” o pokušaju prijevare od strane lažnih policajaca.
Naime, prevaranti telefonom pozivaju osobe i tvrde da su im poznanici ili bliski rođaci skrivili tešku prometnu nesreću i da su sada u pritvoru, zbog čega trebaju platiti polog.
Počinitelji iskorištavaju trenutak šoka i raspituju se za gotovinu, nakit i dragocjenosti. Zatim nagovaraju osobe da ih predaju navodnim sudskim izvršiteljima u kući žrtve.
Policija stoga hitno savjetuje:
Nikada ne otkrivajte podatke o dragocjenostima, postojećoj gotovini ili bankovnim saldima! Policija, sudovi ili ugledne tvrtke takve informacije nikada ne dobivaju telefonom!
Odmah prekinite sumnjive pozive ili konkretno pitajte za ime službenika, ured i kako ga možete dobiti telefonom!
Nazovite rodbinu koja je navodno stradala u nesreći da se raspitate jesu li navedene činjenice istinite!
Obavijestite svoju rodbinu i prijatelje o ovoj prijevari!
Ponovno nazovite lokalnu policijsku postaju na broj koji znate!
Austrija
Pooštrene kontrole: Grad Beč od dječjih vrtića već traži povrat oko milijun eura
Detaljne kontrole privatnih pružatelja dječjih vrtića u Beču daju prve rezultate. Grad je dosad tražio povrat oko milijun eura. Osim toga, nekoliko je ugovora raskinuto, kazali su za APA iz općinskog odjela 10 (dječji vrtići).
Gradski ured za reviziju predstavio je izvješće u kojem se kritizira da je privatni dječji vrtić u Beču (“Minibambini”) izazvao pozornost, među ostalim, velikim podizanjem gotovine i sukobom interesa. Posebno je naglašeno da su za dostavu hrane bile zadužene građevinske tvrtke te da su subvencijama možda plaćeni i visoki izdaci za automobile ili prometne prekršaje.
Osim selektivne “oštre akcije”, pojačani su i inspekcijski nadzori općenito. Provjerava se koriste li se financijski i porezni novac prema načelima štedljivosti, ekonomičnosti i svrsishodnosti. Prema MA 10, kontinuirano se provode kontrole oko 400 privatnih operatera. Održavaju se i posjete objektima vezane uz događaje.
Postupak uključuje i slučajne uzorke. U prvom koraku 20 posto računa koristi se za detaljniju provjeru. Ako bude potrebno više za pregled, uzorak će se proširiti, naglašavaju.
Prema MA 10, revizije koje su u tijeku već su rezultirale povratom oko milijun eura subvencija koje nisu iskorištene za namjeravanu svrhu. Osim toga, do sada je u 2024. bilo osam raskida ugovora o financiranju. U navedenim slučajevima porezna sredstva nisu korištena za rad dječjih vrtića ili su korištena pogrešno, rečeno je.
“Rigorozno tražimo povrat novca koji se ne koristi za rad dječjih vrtića zahvaljujući metodi dubinskog pregleda koja je usmjerena na rizik”, objasnio je za APA-u zamjenik šefa odjela Kurt Burger. Naglasio je da je većina privatnih operatera pouzdan partner za implementaciju vrtića bez doprinosa. “Mojoj ekipi i meni važno je identificirati one koji ne poštuju pravila igre.”, rekao je Burger.
