Austrija
U inozemstvu živi najmanje 3,2 milijuna Hrvata: Evo koliko ih je u Austriji
Hrvatksa je iseljenička država cijelu svoju povijest. Kao rezultat toga, otprilike podjednak broj Hrvata živi izvan Hrvatske kao i u njoj. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska ima 3.855.641 stanovnika, a procjenjuje se da Hrvata i njihovih potomaka u inozemstvu ima preko 3.2 milijuna.
Iako se radi o kontinuitetu iseljavanja već stoljećima, u nekim razdobljima je bilo posebno intenzivno. Najnoviji val je počeo nakon izbijanja financijske krize 2008., a intenzivirao se ulaskom Hrvatske u EU. Do tada je Hrvatska čak imala pozitivan migracijski saldo, više ljudi se useljavalo nego iseljavalo, primarno zbog doseljenika iz BIH.
Hrvatska se tako po broju stanovnika vratila na razine iz kasnih 40-ih, a gotovo trećina stanovnika su umirovljenici. Jasno je da su primarno odlazili mladi, koji nisu mogli pronaći zaposlenje u Hrvatskoj i koje je razočaravala socio-ekonomska situacija.
U inozemstvu živi 3.2 milijuna Hrvata
Oko 3.2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta, pokazuju procijene koje je objavio Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske.
Najviše iseljenika i njihovih potomaka je u SAD-u, njih oko 1.200.000, slijedi Njemačka s oko 500.000, te Argentina, Australija i Kanada s oko 250.000. Čile je dom za oko 200.000, Novi Zeland za oko 100.000, Austrija za oko 90.000 te Švicarska za oko 80.000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. U Brazilu ih je oko 70.000, Italiji oko 60.000, Francuskoj i Švedskoj po 40-ak tisuća te Irskoj oko 20.000 i Nizozemskoj oko 10.000. Oko 8000 ih je u Južnoj Africi, oko 7000 u Belgiji i oko 6000 u Peruu.
Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.
Evo cijelog popisa:
Argentina: oko 250.000
Australija: oko 250.000
Austrija: oko 90.000
Belgija: oko 7000
Brazil: oko 70.000
Bolivija: oko 5000
Čile: oko 200.000
Danska: oko 2500
Ekvador: oko 4000
Francuska: oko 40.000
Irska: oko 20.000
Italija: oko 60.000
Južna Afrika: oko 8000
Kanada: oko 250.000
Luksemburg: oko 3000
Nizozemska: oko 10.000
Norveška: oko 2000
Novi Zeland: oko 100.000
Njemačka: oko 500.000
Paragvaj: oko 5000
Peru: oko 6000
Sjedinjene Američke Države: oko 1.200.000
Švedska: oko 40.000
Švicarska: oko 80.000
Urugvaj: oko 5000
Velika Britanija: oko 5000
Venezuela: oko 5000 Podaci su, kako piše na stranici, prikupljeni na temelju procjena hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, kao i popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.
“Jedan dio iseljenika dobro je integriran u domicilne države, posebno mlađi Hrvati, dok se drugi dio, kažu u Uredu još uvijek smatra kao privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Najveći broj političkih iseljenika naselio se u Južnoj i Sjevernoj Americi nakon Drugog svjetskog rata.
Hrvatsko iseljavanje tijekom devedesetih godina obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja, a rezultat je velikosrpskog agresivnog rata u Republici Hrvatskoj. Najveći broj iseljenika u tom razdoblju preselio se u države zapadne Europe i prekooceanske države poput SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda. Međutim, neki od njih su se vratili u Hrvatsku.
Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom”, kažu u Uredu.
Austrija
Kurz: Migracijska politika bila je pogrešna, Merkel je kriva za uspon AfD-a
Bivši kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) okrivio je politiku Angele Merkel (CDU) za uspon AfD-a. Migracijska politika od 2015. bila je pogrešna, rekao je za njemački list “Bild”.
“Provođenje pogrešne migracijske politike jamstvo je da će AfD nastaviti rasti”, rekao je. Hitno je potrebno ne samo preispitivanje u duhu i riječima, nego i u djelima. “Godine 2015. iskusio sam kako je kultura dobrodošlice izazvala negativan domino efekt i kako je sve više i više ljudi krenulo put Europe kao rezultat toga”, rekao je Kurz za “Bild”.
Bivši političar smatra da je činjenica da je njemačka vlada sada najavila strožu migracijsku politiku “ispravna” i “apsolutno neophodna”. “Ako pogledate koliko se veliki dijelovi Europe – uključujući Njemačku i Austriju – mijenjaju zbog nekontroliranih migracija, onda možete samo reći: Službeno je da ovaj razvoj nije dobar.”
Druge zemlje bi naravno slijedile ovaj primjer. Ali rekao je da poznaje “mnoge političare koji se boje učiniti nešto protiv čega su mnogi ljudi”. Ne možete namjerno učiniti nešto loše samo zato što biste se inače našli na istoj glasačkoj strani kao i AfD.
Nije skandal što je AfD odobrio Merzov prijedlog u Bundestagu. “Političar treba raditi ono što misli da je ispravno, a ne stalno brinuti tko je za, a tko protiv.”, rekao je Kurz, a prenosi Krone.
Istodobno, Kurz je u intervjuu pozvao konzervativne stranke na političku borbu protiv stranaka poput FPÖ-a i AfD-a. “Desničarske stranke uvijek postaju jake kada konzervativne stranke ne provode dosljedno svoju politiku. Natjecao sam se na dva izbora u Austriji i na oba pobijedio. Prije nego što sam preuzeo dužnost, FPÖ je vodio u anketama. Moj tim i ja smo jasno dobili oba izbora protiv njih.”
Austrija
Za sve vozače u Austriji od sutra važna promjena, ne zaboravite
Godišnja vinjeta za 2024. godinu ističe 31. siječnja 2025. godine. Od 1. veljače na automobile, motocikle i lake kampere potrebno je staviti novu vinjetu ili kupiti i valjati digitalnu vinjetu. Tarifa za godišnju vinjetu iznosi 103,80 eura (automobili) odnosno 41,50 eura (motocikli).
Dostupne su i 2-mjesečna vinjeta, 10-dnevna vinjeta te dnevna vinjeta koja je dostupna od 2024. godine. Može se kupiti samo digitalno i 2025. godine koštat će 9,30 eura za automobile i 3,70 eura za motocikle.
Ako ste zaboravili kupiti digitalnu vinjetu, a ipak želite iskoristiti njezine prednosti, jednostavno se odvezite do najbližeg testnog centra ARBÖ i tamo ćete dobiti odmah važeću digitalnu vinjetu,
Radno vrijeme ispitnih centara ažurira se svakodnevno na www.arboe.at. Uz digitalnu vinjetu, potvrdu o narudžbi, koja sadrži registarsku pločicu, potrebno je čuvati do isteka roka korištenja, ali nema obveze nošenja iste u vozilu.
Nova godišnja vinjeta vrijedi do 31. siječnja 2026. godine.
Austrija
Billa donosi novu čokoladnu senzaciju u Austriju
Lanac supermarketa Billa donosi novi proizvod “ekskluzivno u Austriju” – artikl je već dostupan u trgovinama.
Brend čokolade Feastables svjetski poznatog YouTubera MrBeast od sada će obogatiti ponudu Bille i Bille PLUS. Četiri varijante – Milk Chocolate, Milk Crunch, Peanut Butter i Almond – po prvi su put dostupne u austrijskim trgovinama (referentna cijena: 2,99 eura).
MrBeast, najuspješniji YouTuber na svijetu s preko 300 milijuna pretplatnika, nadahnjuje ljude diljem svijeta svojim videozapisima, a sada svoje popularne čokolade donosi u Austriju.
Zdeslav Jolić, voditelj nabave u Billi, i njegov tim oduševljeni su novim proizvodom: “Veliko nam je zadovoljstvo što MrBeast’s ukusne Feastables čokolade ekskluzivno donosimo u Austriju.”
I dalje: “U Billi smo fokusirani na inovacije i želimo kontinuirano obogaćivati kupovno iskustvo naših kupaca. Uz četiri varijante, zajamčeno je da će se pronaći nešto za svačiji ukus.”
