Austrija
U Hrvatskoj trenutno radi 143 tisuće stranih radnika
Strana radna snaga nije snizila cijenu rada, već je odgovorila na sve izazove hrvatskog gospodarstva, istaknuo je ministar na konferenciji Večernjeg lista.
Ministar rada Marin Piletić iznio je detalje izmjene Zakona o strancima kojima će se produljiti dozvole za boravak i rad na tri godine te uvesti standardi za njihov smještaj. Broj zahtjeva za izdavanje dozvola za strane radnike nije jednak broju stranih radnika koji trenutačno rade u Hrvatskoj, a prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje u Hrvatskoj su trenutačno zaposlene 143 tisuća stranih radnika, rekao je Piletić tijekom konferencije Večernjeg lista “Hrvatska kakvu trebamo: Welcome to Croatia – izazovi integracije stranih radnika”.
“Od tih radnika, gotovo 12 tisuća dolazi iz europskih zemalja, dok gotovo polovica preostalog broja dolazi iz obližnjih zemalja, najviše iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Albanije”, rekao je Piletić.
U posljednjih nekoliko godina zabilježen je porast radnika iz Azije, a po broju radnika prednjače Nepal, Indija i Filipini. Piletić je kazao da oni ne snižavaju cijenu rada jer ona ne pada, već prosječna plaća raste iz mjeseca u mjesec. “Strana radna snaga nije snizila cijenu rada u Hrvatskoj, već je odgovorila na sve izazove hrvatskog gospodarstva”. Unatoč rekordnom broju zaposlenih u RH, strani radnici čine 8% ukupne radne snage. Piletić je rekao da je Vlada, nakon konzultacija sa socijalnim partnerima – sindikatima i poslodavcima, pripremila izmjene i dopune Zakona o strancima.
“Dozvola za boravak i rad produljit će se sa sadašnjih godinu dana na tri godine, ovisno o trajanju ugovora. Cilj je omogućiti lakši prelazak unutar istog poslodavca na različita radna mjesta, kao i lakšu promjenu poslodavaca,” najavio je. Novi kriteriji uključuju obvezu minimalnog mjesečnog prometa na žiroračunima agencija koje uvoze stranu radnu snagu te limitiranje broja zahtjeva u odnosu na broj stalno zaposlenih u tim agencijama. Cilj je integracija stranih radnika u hrvatsko društvo, naglasio je ministar.
Izmjene Zakona o strancima po prvi put definiraju uvjete smještaja strane radne snage. Ministar se referirao na nehumane uvjete u kojima strani radnici žive i objasnio da nema smisla da za smještaj sezonskih radnika imamo kriterije i standarde, a za smještaj strane radne snage nemamo propisane normative.
“Ministarstvo unutarnjih poslova donijet će pravilnik koji će regulirati standarde smještaja stranih radnika u Hrvatskoj”, najavio je ministar rada.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.
Austrija
Ubojstvo u Beču, uhićen Afganistanac
Nakon što je umirovljenik pronađen mrtav u svom stanu u središtu Beča u četvrtak poslijepodne, osumnjičenik je identificiran i uhićen u petak. Navodni počinitelj je 26-godišnja osoba bez državljanstva rođena u Afganistanu. Kako tvrdi policija, “jako se sumnja” da je nanio nekoliko teških uboda nožem 70-godišnjoj žrtvi ubojstva. Prema preliminarnom izvješću obdukcije, to je dovelo do smrti muškarca, rekla je policija u petak navečer.
Žrtva je navodno švicarski državljanin koji je donedavno vodio mali restoran iza katedrale svetog Stjepana.
Osumnjičeni počinitelj je bivši, dugogodišnji cimer ubijenog umirovljenika. Ondje je također bio registriran, legalno boravi u Austriji i nositelj je takozvane konvencijske putovnice, rekla je za APA-u glasnogovornica policije Anna Gutt. Međutim, 26-godišnjak je od početka rujna bio odjavljen s adrese stanovanja 70-godišnjaka. Tijekom početnog ispitivanja, 26-godišnjak je u osnovi priznao policajcima, ali je dao zbunjujuće informacije, Istražitelji još nisu utvrdili motiv, a ispitivanja još traju.
Prijatelji 70-godišnjaka obavijestili su policiju nakon što danima nisu čuli s njim i bili su zabrinuti. Policajci policijske postaje Laurenzerberg otvorili su vrata stana u 1. Bezirku i pronašli su muškaraca mrtvog. Prema obdukciji, uzrok smrti je više teških uboda nožem, koje je osumnjičenik, prema tvrdnjama istražitelja, navodno zadao oštrim predmetom.
Austrija
U Austriji poskupljuje parking, smeće, kanalizacija i voda
Tko želi parkirati u Beču, od 1. siječnja plaćat će parking 5,9 posto skuplje. Prema ÖAMTC-u, pola sata parkiranja koštat će 1,30 eura umjesto 1,25 eura. Parkirna karta za jedan sat poskupljuje za 10 centi s 2,50 eura na 2,60 eura.
Za period parkiranja od 90 minuta morat ćete platiti 3,90 eura umjesto 3,75 eura, a za 120 minuta ćete morati platiti 5,20 eura umjesto sadašnjih 5 eura. Parkiranje od 15 minuta ostaje besplatno.
Poskupljuju naknade za smeće, kanalizaciju i vodu
Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2). Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).
U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.
