Hrvatska
U Hrvatskoj na cestama prema moru patroliraju lažne šlep-službe: “To je varanje”
Vrijeme je godišnjih odmora, a mnogi su već na putu ili se spremaju na put. Na hrvatskim autocestama, kako za hrvatski portal index.hr govore iz tvrtki koje se bave vučnom službom, operira na desetke ilegalnih vučnih službi, prevaranata koji patroliraju cestama dok ne uoče one koji su doživjeli neki kvar na automobilima.
Vlasnik jedne od registriranih tvrtki za ovu djelatnost nam govori kako ovih lažnih tvrtki za šlep ima najviše od Like do Maslenice. On je odlučio biti anoniman zbog, kako je rekao, straha za vlastitu sigurnost jer se “svakodnevno mora nositi s agresivnim prevarantima”., piše index.hr.
“Mi koji imamo firme imamo uredne ugovore s osiguravajućim kućama, koje nas kontaktiraju kad treba izaći na teren. Situacija je postala katastrofalna kad su se pojavili ovi prevaranti koji rade na crno ili OPG registriraju za ovu djelatnost. Počelo je to prošlog ljeta, nastavilo se ovog.
Oni doslovno kruže autocestom i traže automobile koji su pokvareni, onda se lažno predstavljaju i tovare ljude na silu. Prezentiraju strancima koji ne znaju zakone da ih je poslala policija, da postoje kamere preko kojih se vidi kad je tko ostao u kvaru i da se hitno moraju skloniti s ceste. Ljudi u strahu pristaju. Na kraju epilog bude da im šlep naplate po nekoliko puta većoj cijeni”, rekao je.
“To su sve kamioni B kategorije, nemaju nosivosti, niti odgovarajuću kabinu. Oni ljude smjeste u njihova vozila”, rekao je, dodajući da prema njegovoj procjeni ima tridesetak takvih “firmi” tijekom turističke sezone.
Index je u posjedu i radnog naloga preko kojeg vidimo da je vožnja od 71 km u dva smjera naplaćena 768 eura. Radi se o šlepu automobila do dvije tone, čiji prijevoz ne bi trebao koštati više od 1.25 eura po kilometru, kako smo provjerili na stranicama šlep-službi.
“Strance baš znaju oderati, koji su ionako preplašeni zbog nezgode u stranoj zemlji. Od Zira, tj. Macole do Gospića naplaćuju oko 300, 400 eura. Toliko bi koštao Gospić – Zagreb kod normalne šlep-službe”, govori nam jedan od sugovornika.
Drugi sugovornik nam spominje brojku od čak 60 prevaranata koji “operiraju” na spomenutom potezu..
“Znam za primjer svojih prijatelja koje su uhvatili na prepad. Rekli su im da vozilo mora isti tren van s autoputa, da je to novo pravilo, da se vidi po registraciji da imaju pomoć na cesti… Oni su pristali, odveli su ih u kvaziradionicu. Račun je bio 1700 eura, a kvačilo koje su popravili se sutradan pokvarilo. To je pljačkanje bez obrta, bez firme, bez računa”, navodi.
Slični problemi i u Sloveniji
Po ovom pitanju, prevaranti ne djeluju samo u Hrvatskoj. Mediji iz nekoliko europskih zemalja objavili su ispovijesti vozača koji su se našli u nevolji na cestama u Sloveniji te postali žrtve prevare lažne vučne službe. Od nekih vozača je navodno traženo da plate iznose od čak 8 tisuća eura.
Austrijski Kleine Zeitung pisao je o vozaču iz Koruške, koji je sa suprugom sredinom svibnja krenuo na odmor u Hrvatsku, a koji je postao žrtva prevare lažne šlep-službe nakon što mu je na primorskoj magistrali puknula guma.
Nazvao je austrijsku udrugu vozača ARBÖ iz koje su mu rekli da će mu u pomoć priteći slovenska partnerska tvrtka. Do njega je stigao djelatnik Darsa, osigurao automobil i otišao, a pola sata kasnije došla je druga vučna služba. Austrijanac je ispričao kako je sve djelovalo vrlo profesionalno i nije posumnjao da se radi o prevarantima. Tražili su da plati nešto više od tisuću eura za prijevoz i zamjenu gume.
Index je kontaktirao i Ministarstvo unutarnjih poslova oko ove teme, no odgovor nisu dobili. Odgovorili su im zato iz Državnog inspektorata, poručivši kako su u 2023. i 2024. zaprimili 16 predstavki.
“Nepravilnosti su se odnosile na obavljanje djelatnosti vučne službe (vuča vozila) bez odobrenja, obavljanje djelatnosti vučne službe od stane fizičkih osoba, obavljanje djelatnosti vučnih službi na autocesti od strane vučnih službi koji nisu ugovorni partneri s Hrvatskim autocestama, neizdavanje računa, nepoložen ispit za upravljanje određenom kategorijom motornog vozila, kao i nevođenje tahografskih aktivnosti”, navode.
Objasnili su kako je obavljanje šlepa uređeno Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, a nadzore obavljaju inspektori cestovnog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koji imaju i ovlasti isključivanje vozila iz prometa.
Naglasili su kako tržišna inspekcija provodi predmetne nadzore jedino u slučaju fizičkih osoba koje nisu registrirane za obavljanje navedene djelatnosti. U jednom slučaju su i utvrdili da fizička osoba obavlja djelatnost vuče vozila, a da istu djelatnost nije upisala u sudski, odnosno obrtni registar
“Doneseno je rješenje o zabrani obavljanja predmetne djelatnosti te su poduzete zakonom propisane prekršajne mjere, dok su pojedini inspekcijski nadzori u svezi zaprimljenih predstavki u tijeku”, naveli su.
“Evo kako oni rade. Dobio sam dojavu preko osiguranja da izađem na teren, nazvao sam ljude i rekao im da ću doći, ali u međuvremenu je došao ‘ilegalac’ i predstavio se kao ja jer je znao da ja radim s tom osiguravajućom kućom. To je čisti kriminal”, govori.
“Bude i toga jer na neku prometnu nesreću gdje se dodirnu dva vozila izađe šest lažnih šlep-službi, bude naguravanja i svega jer se ne mogu dogovoriti tko će preuzeti posao. Pritom pate tvrtke koje imaju uredno registriranu djelatnost i plaćaju sve poreze državi”, zaključio je sugovornik.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
