Hrvatska
U Hrvatskoj na cestama prema moru patroliraju lažne šlep-službe: “To je varanje”
Vrijeme je godišnjih odmora, a mnogi su već na putu ili se spremaju na put. Na hrvatskim autocestama, kako za hrvatski portal index.hr govore iz tvrtki koje se bave vučnom službom, operira na desetke ilegalnih vučnih službi, prevaranata koji patroliraju cestama dok ne uoče one koji su doživjeli neki kvar na automobilima.
Vlasnik jedne od registriranih tvrtki za ovu djelatnost nam govori kako ovih lažnih tvrtki za šlep ima najviše od Like do Maslenice. On je odlučio biti anoniman zbog, kako je rekao, straha za vlastitu sigurnost jer se “svakodnevno mora nositi s agresivnim prevarantima”., piše index.hr.
“Mi koji imamo firme imamo uredne ugovore s osiguravajućim kućama, koje nas kontaktiraju kad treba izaći na teren. Situacija je postala katastrofalna kad su se pojavili ovi prevaranti koji rade na crno ili OPG registriraju za ovu djelatnost. Počelo je to prošlog ljeta, nastavilo se ovog.
Oni doslovno kruže autocestom i traže automobile koji su pokvareni, onda se lažno predstavljaju i tovare ljude na silu. Prezentiraju strancima koji ne znaju zakone da ih je poslala policija, da postoje kamere preko kojih se vidi kad je tko ostao u kvaru i da se hitno moraju skloniti s ceste. Ljudi u strahu pristaju. Na kraju epilog bude da im šlep naplate po nekoliko puta većoj cijeni”, rekao je.
“To su sve kamioni B kategorije, nemaju nosivosti, niti odgovarajuću kabinu. Oni ljude smjeste u njihova vozila”, rekao je, dodajući da prema njegovoj procjeni ima tridesetak takvih “firmi” tijekom turističke sezone.
Index je u posjedu i radnog naloga preko kojeg vidimo da je vožnja od 71 km u dva smjera naplaćena 768 eura. Radi se o šlepu automobila do dvije tone, čiji prijevoz ne bi trebao koštati više od 1.25 eura po kilometru, kako smo provjerili na stranicama šlep-službi.
“Strance baš znaju oderati, koji su ionako preplašeni zbog nezgode u stranoj zemlji. Od Zira, tj. Macole do Gospića naplaćuju oko 300, 400 eura. Toliko bi koštao Gospić – Zagreb kod normalne šlep-službe”, govori nam jedan od sugovornika.
Drugi sugovornik nam spominje brojku od čak 60 prevaranata koji “operiraju” na spomenutom potezu..
“Znam za primjer svojih prijatelja koje su uhvatili na prepad. Rekli su im da vozilo mora isti tren van s autoputa, da je to novo pravilo, da se vidi po registraciji da imaju pomoć na cesti… Oni su pristali, odveli su ih u kvaziradionicu. Račun je bio 1700 eura, a kvačilo koje su popravili se sutradan pokvarilo. To je pljačkanje bez obrta, bez firme, bez računa”, navodi.
Slični problemi i u Sloveniji
Po ovom pitanju, prevaranti ne djeluju samo u Hrvatskoj. Mediji iz nekoliko europskih zemalja objavili su ispovijesti vozača koji su se našli u nevolji na cestama u Sloveniji te postali žrtve prevare lažne vučne službe. Od nekih vozača je navodno traženo da plate iznose od čak 8 tisuća eura.
Austrijski Kleine Zeitung pisao je o vozaču iz Koruške, koji je sa suprugom sredinom svibnja krenuo na odmor u Hrvatsku, a koji je postao žrtva prevare lažne šlep-službe nakon što mu je na primorskoj magistrali puknula guma.
Nazvao je austrijsku udrugu vozača ARBÖ iz koje su mu rekli da će mu u pomoć priteći slovenska partnerska tvrtka. Do njega je stigao djelatnik Darsa, osigurao automobil i otišao, a pola sata kasnije došla je druga vučna služba. Austrijanac je ispričao kako je sve djelovalo vrlo profesionalno i nije posumnjao da se radi o prevarantima. Tražili su da plati nešto više od tisuću eura za prijevoz i zamjenu gume.
Index je kontaktirao i Ministarstvo unutarnjih poslova oko ove teme, no odgovor nisu dobili. Odgovorili su im zato iz Državnog inspektorata, poručivši kako su u 2023. i 2024. zaprimili 16 predstavki.
“Nepravilnosti su se odnosile na obavljanje djelatnosti vučne službe (vuča vozila) bez odobrenja, obavljanje djelatnosti vučne službe od stane fizičkih osoba, obavljanje djelatnosti vučnih službi na autocesti od strane vučnih službi koji nisu ugovorni partneri s Hrvatskim autocestama, neizdavanje računa, nepoložen ispit za upravljanje određenom kategorijom motornog vozila, kao i nevođenje tahografskih aktivnosti”, navode.
Objasnili su kako je obavljanje šlepa uređeno Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, a nadzore obavljaju inspektori cestovnog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koji imaju i ovlasti isključivanje vozila iz prometa.
Naglasili su kako tržišna inspekcija provodi predmetne nadzore jedino u slučaju fizičkih osoba koje nisu registrirane za obavljanje navedene djelatnosti. U jednom slučaju su i utvrdili da fizička osoba obavlja djelatnost vuče vozila, a da istu djelatnost nije upisala u sudski, odnosno obrtni registar
“Doneseno je rješenje o zabrani obavljanja predmetne djelatnosti te su poduzete zakonom propisane prekršajne mjere, dok su pojedini inspekcijski nadzori u svezi zaprimljenih predstavki u tijeku”, naveli su.
“Evo kako oni rade. Dobio sam dojavu preko osiguranja da izađem na teren, nazvao sam ljude i rekao im da ću doći, ali u međuvremenu je došao ‘ilegalac’ i predstavio se kao ja jer je znao da ja radim s tom osiguravajućom kućom. To je čisti kriminal”, govori.
“Bude i toga jer na neku prometnu nesreću gdje se dodirnu dva vozila izađe šest lažnih šlep-službi, bude naguravanja i svega jer se ne mogu dogovoriti tko će preuzeti posao. Pritom pate tvrtke koje imaju uredno registriranu djelatnost i plaćaju sve poreze državi”, zaključio je sugovornik.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
