Austrija
U Austriji od 15. srpnja svima dostupan bonus od 2000 eura, evo kako se prijaviti
Novi obrtnički bonus daje potporu do 2.000 eura za radove obnove u stanu – od bojanja preko postavljanja kuhinje do postavljanja pločica. Podržava se i rad vezan uz izgradnju kuće.
Za novi se bonus može podnijeti zahtjev od 15. srpnja – ali tada će se primjenjivati retroaktivno na sve zanatske usluge od 1. ožujka 2024. “Stoga svakako čuvajte fakture”, kaže ministar gospodarstva Martin Kocher, koji je sada dao informacije o detaljima o kako se prijaviti za obrtnički bonus. Nagrada za obrtnike dio je vladinog “paketa stanovanja i izgradnje” i trebala bi u srijedu proći Nacionalno vijeće.
Iznos financiranja u 2024. godini je minimalno 50, a maksimalno 2.000 eura po osobi. U 2025. godini postojat će gornja granica financiranja od 1.500 eura po osobi i stambenoj jedinici.
20 posto radova financira se od iznosa računa od 250 eura do maksimalnog iznosa računa od 10.000 eura.
Za ovo financiranje ove i 2025. godine dostupno je ukupno 300 milijuna eura.
„Posebnim promicanjem radne uspješnosti u stambenim i stambenim prostorima stvaramo poticaje za ulaganja i pridonosimo stvaranju i obnovi životnog prostora“, rekao je ministar Kocher.
„Bonus za obrtnike namijenjen je potpori ljudima koji obavljaju fizičke poslove, a također koristi regionalnom i općinskom gospodarstvu kao što su vodoinstalaterske ili električarske tvrtke, krovopokrivačke tvrtke ili građevinari,“ objašnjava predsjednik kluba ÖVP August Wöginger.
Kao primjer navodi renoviranje kupaonice. Nova kupaonica košta 10.000 eura, a 3000 eura su radovi. “Stoga se 20 posto može tražiti putem ovog obrtničkog bonusa”, izračunao je Wöginger.
“Bonus je namijenjen za potporu ljudima koji obavljaju fizičke poslove i također koristi regionalnom gospodarstvu kao što su vodoinstalaterske ili električarske tvrtke, krovopokrivačke tvrtke ili građevinari.”, rekao je ministar.
Kako se prijaviti za bonus?
Faza prijave za obrtnički bonus počinje 15. srpnja 2024. Zahtjevi se mogu podnijeti za radove koji se izvode od 1. ožujka 2024.
Prijava se vrši online. Web stranica će se pokrenuti sljedećih tjedana. Federalna računovodstvena agencija (BHAG) preuzima obradu u ime Ministarstva gospodarstva.
Samo nekoliko podataka potrebno je unijeti putem obrasca za prijavu (ime, adresa, IBAN, račun). Za identifikaciju podnositelja zahtjeva potrebno je registrirati se pomoću ID Austria ili učitati važeći identifikacijski dokument s fotografijom.
Također će biti moguće podnijeti zahtjev s potrebnim dokumentima u ime svake osobe. Osim toga, postojat će i institucionalna podrška za one osobe koje ne mogu podnijeti svoje zahtjeve putem interneta.
“Kako bismo osigurali da nema zadržavanja ulaganja, bonus će biti dostupan retroaktivno za sve pogodnosti od 1. ožujka 2024.”, ističe se.
Što podrazumijeva bonus, koje poslove?
Za bonus se možete prijaviti za radove koje majstori obavljaju u vašem domu – primjerice za ličenje, ugradnju kuhinje, postavljanje pločica i sl. To se odnosi kako na renoviranje stana, tako i na radove vezane uz gradnju kuće.
Usluge obrtnika financirat će se retroaktivno od 1. ožujka 2024. do 31. prosinca 2025. godine.
Moguće je kombinirati više računa u jednoj aplikaciji. To olakšava proces prijave. Rad mora biti posebno iskazan na fakturama – i morate čuvati fakture.
PRIMJERI:
Obitelj je obnovila dio svoje fasade. Radovi zidara koštaju 10.000 eura. Obitelji će biti isplaćen bonus od 2.000 eura za kalendarsku 2024. godinu.
Stanarka preuređuje svoj stan. Moler svoj rad naplaćuje 500 eura. Stanarki pripada obrtnički bonus od 100 eura.
Austrija
Kultura branja gljiva u Austriji
Kultura branja gljiva u Austriji ima dugu tradiciju, a branje divljih gljiva i njihov prikupljanje smatraju se važnim dijelom kulturnog identiteta, osobito u ruralnim područjima i među ljubiteljima prirode. Austrijanci su vrlo oprezni kad je u pitanju branje gljiva zbog opasnosti od otrovnih vrsta, pa se pridaje velika pažnja pravilima i edukaciji u vezi s prepoznavanjem jestivih i otrovnih gljiva.
Branje gljiva u Austriji: Osnovni aspekti
- Popularnost i tradicija:
Branje gljiva (obično u šumama) vrlo je popularno tijekom jeseni, kada mnoge vrste gljiva, kao što su vrganji, lisičarke, šampinjoni i druge jestive vrste, rastu u obilju. Ova aktivnost ima dugotrajan kulturni značaj, a često je povezana s obiteljskim okupljanjima i aktivnostima na otvorenom. - Zakonodavstvo i regulative:
- U Austriji postoje zakoni i regulative koji uređuju branje gljiva u prirodi. Za branje gljiva u javnim šumama obično nije potrebna posebna dozvola, ali se preporučuje poštivanje lokalnih zakona koji se mogu razlikovati od pokrajine do pokrajine.
- U nekim regijama mogu postojati ograničenja u pogledu količine gljiva koje se mogu ubrati. Na primjer, u nekim područjima dozvoljeno je branje samo manjih količina (obično do 2-3 kg dnevno), dok u drugim područjima mogu postojati striktni propisi ili zabrane, osobito u zaštićenim područjima.
- Obrazovanje i sigurnost:
- Gljive mogu biti opasne, jer postoje vrste koje su vrlo slične jestivim, ali su otrovne, poput Amanite muscaria (crvena muha gljiva) ili Amanita phalloides (zelena muha gljiva), koje su izuzetno toksične. Zbog toga je edukacija ključna.
- Mnogi ljubitelji gljiva i profesionalci sudjeluju u vođenim turama branja gljiva, gdje se polaznici podučavaju kako prepoznati sigurne i otrovne vrste.
- Postoje i organizacije, kao što su austrijska društva za branje gljiva, koje organiziraju tečajeve i radionice na kojima zainteresirani mogu naučiti kako sigurno brati i klasificirati gljive.
- Branje i konzumacija:
- Kada se branje gljiva obavlja pravilno, one se često koriste u austrijskoj kuhinji, gdje se pripremaju na razne načine – pržene, u juhama, umacima, s tjesteninom ili mesom.
- U nekim regijama, poput Štajerske i Koruške, tradicionalna jela od gljiva, kao što su gljive u kremastim umacima ili pripremljene u kombinaciji s kiselim kupusom, vrlo su popularna.
- Turizam i ekoturizam:
- Branje gljiva postalo je i dio ekoturizma u Austriji, a mnogi turisti dolaze u zemlje poput Salzburga, Tirola ili Koruške kako bi uživali u ovoj aktivnosti. Osim što je to prilika za uživanje u prirodi, može biti i način da se steknu nova znanja o lokalnoj flori.
Najpopularnije gljive u Austriji
- Vrganj (Boletus edulis): Vrganj je jedan od najtraženijih i najpoznatijih gljiva u Austriji. Poznat je po svom mesnatom tijelu i bogatom okusu. Skuplja se i koristi u raznim jelima.
- Lisičarka (Cantharellus cibarius): Lisičarke su vrlo cijenjene zbog svog slatkog okusa i mirisa, te se često koriste u tradicionalnim austrijskim jelima.
- Šampinjoni (Agaricus bisporus): Osim divljih šampinjona, koji se također mogu brati u šumama, u Austriji se često konzumiraju i komercijalno uzgojeni šampinjoni.
- Tuber (ljetni i zimski tartuf): Iako nisu gljive u pravom smislu riječi, tartufi se također smatraju dragocjenim plodovima podzemnih organizama koje Austrijanci cijene u kulinarskim kreacijama.
Kultura branja gljiva u Austriji nije samo običaj ili rekreacija, već važan aspekt društvene tradicije i kulinarske baštine. Zbog visoke svijesti o opasnostima i velikih napora u obrazovanju, branje gljiva u ovoj zemlji može biti sigurno i zabavno, pod uvjetom da se slijede pravila i savjeti stručnjaka.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
