Austrija
U Austriji obilježen Dan sjećanja na holokaust
Povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust brojni su austrijski političari pozvali na sjećanje na žrtve.
Mora se osigurati “da se prezir prema ljudskim bićima, ubojstva i nasilje nikada više ne koriste kao politički instrumenti”, rekao je savezni predsjednik Alexander Van der Bellen u objavi na Facebooku.
– Nastavit ćemo se boriti protiv svakog oblika antisemitizma, – rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP).
“Danas obilježavamo dan kada su milijuni ljudi raseljeni, mučeni i ubijeni od strane nacista”, napisao je Van der Bellen. “Naša je obveza čuvati sjećanje na žrtve i zapamtiti da su ne samo žrtve, već i počinitelji bili dio našeg društva. Sjećanje na žrtve se opravdava samo ako se odluči suprotstaviti antisemitizmu i rasizmu”, naglasio je.
Članovi vlade, od kancelara Nehammera i vicekancelara Wernera Koglera (Zeleni) pa naniže, na raznim su se platformama i društvenim medijima prisjetili ovoga dana: “Sjećamo se”. “Vrijeme okrutnog nacističkog režima jedno je od najmračnijih poglavlja austrijske i europske povijesti”, napisao je Nehammer na Facebooku. “Nastavit ćemo se boriti protiv svakog oblika antisemitizma jer mržnji nije mjesto u našem društvu”, – dodao je.
“Zvjerstva nacionalsocijalizma nikada se ne smiju ponoviti. Stoga smo dužni zaustaviti novonastali antisemitizam i mržnju”, rekao je Kogler.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) opisao je uspostavu spomen obilježja u bivšem koncentracijskom logoru Gusen kao važnu mjeru za jačanje žive kulture sjećanja. Otkup preostalih dijelova bivšeg koncentracijskog logora Gusen završen je krajem prosinca 2021. godine.
“Samo kroz živu kulturu sjećanja u školama i znanosti možemo osigurati da se takvi zločini nikada ne ponove”, rekao je ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP).
“Nažalost, borba protiv antisemitizma nije izgubila na svojoj aktualnosti”, rekla je ministrica EU-a Karoline Edtstadler (ÖVP).
– Usporedba korona mjera s totalitarnom politikom ili čak fašizmom jednako je umanjivanju nacističke vladavine,, kritična je čelnica SPÖ-a Pamela Rendi-Wagneri.
– Počinje jezikom i simbolima – posvuda, na ulici, u javnom prostoru, u privatnoj sferi, u parlamentu. Svi smo pozvani biti toga svjesni. Treba postojati nulta tolerancija prema antisemitizmu, isključenosti i mržnji, – naglasila je.
Sa strane FPÖ-a, u govorili su čelnik FPÖ-a Herbert Kickl i treći predsjednik Nacionalnog vijeća Norbert Hofer. Obveza je Republike Austrije “zaštititi naše židovske sugrađane od napada i neprijateljstava”, rekao je Hofer. Zločini nacionalsocijalizma se ne smiju ponoviti.
“Moramo imati na umu da su pod određenim uvjetima ljudska bića sposobna za neshvatljiva djela. To je mješavina straha, mržnje i zablude koja omogućuje takav razvoj događaja”, kaže Hofer.
“Antisemitizmu nije mjesto u našem društvu i ne smije mu se dati nikakav prostor”, rekao je Kickl . “Samo ako žrtvama ove neopisive tragedije damo glas koji nikada ne utihne, oni će moći i dalje imati svoje mjesto među nama u budućnosti. Ubojstvom židovskog stanovništva naša zemlja nije izgubila samo znanost, umjetnost i kulturu, već i dio svoje duše.”
Čelnik FPÖ-a je u više navrata optužio sadašnju saveznu vladu da djeluje na “autoritaran” način, dijelom zbog svoje politike prema korona krizi.
Inače, UN je proglasio Međunarodni dan sjećanja 2005. godine, a 27. siječnja 1945. pripadnici Crvene armije oslobodili su preživjele iz koncentracijskog logora Auschwitz.
Do danas je nacistički logor smrti simbol masovnog ubojstva šest milijuna Židova i drugih ljudi koje su nacisti proganjali. Povodom Dana sjećanja na holokaust održavaju se brojni događaji. Ceremonije se održavaju, primjerice, u bivšem logoru u Auschwitzu, u njemačkom Bundestagu u Berlinu i u Europskom parlamentu, a održavani su i i Hrvatskom saboru. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i izraelski veleposlanik u Beču Mordechai Rodgold sudjeluju u internetskoj komemoraciji koju organizira Misija Izraela pri Ujedinjenim narodima.
U povodu Dana sjećanja na holokaust, Svjetsko vijeće crkava u Austriji (ÖRKÖ) pozvalo je na odlučno suprotstavljanje antisemitskim tendencijama. Sjećanje ne smije prestati, “jer bez pamćenja nema ni prevladavanja zla ni pouka za budućnost”.
Austrija
Velika austrijska tvrtka pred bankrotom, 186 strepi za budućnost
Niz milijunskih bankrota u Austriji se nastavlja. Sada je i proizvođač ambalaža pri Teufelberger grupi pred stečajem. Pogođeno je 186 zaposlenika.
Prema podacima KSV1870, samo obveze prema dobavljačima iznose 8,3 milijuna eura, a kolike su ukupne obveze tvrtke iz Welsa, nisu poznate.
“Najmanja i najmlađa tvrtka u Teufelberger grupi bavi se proizvodnjom plastičnih traka za pakiranje koje se koriste u transportnim djelatnostima. Glavni kupci industrije su industrija cigle i građevinskog materijala, valovitog kartona, drvna i metalna industrija, industrija limenki i boca te tvrtke za logistiku i tiskanje novina”, kažu iz Udruge za kreditnu zaštitu.
“Razlozi za podnošenje zahtjeva za insolventnost leže prvenstveno u činjenici da su kupci izgradili skladišta tijekom pandemije Corone, a nakon toga došlo je do kolapsa narudžbi kao rezultat gospodarske krize u građevinskoj industriji. Osim toga, podnositelj zahtjeva bio je suočen s visokim troškovima energije i ogromna konkurencija iz istočne Europe”, prenosi KSV.
U planu je nastavak i restrukturiranje tvrtke.
Austrija
Kurz: Migracijska politika bila je pogrešna, Merkel je kriva za uspon AfD-a
Bivši kancelar Sebastian Kurz (ÖVP) okrivio je politiku Angele Merkel (CDU) za uspon AfD-a. Migracijska politika od 2015. bila je pogrešna, rekao je za njemački list “Bild”.
“Provođenje pogrešne migracijske politike jamstvo je da će AfD nastaviti rasti”, rekao je. Hitno je potrebno ne samo preispitivanje u duhu i riječima, nego i u djelima. “Godine 2015. iskusio sam kako je kultura dobrodošlice izazvala negativan domino efekt i kako je sve više i više ljudi krenulo put Europe kao rezultat toga”, rekao je Kurz za “Bild”.
Bivši političar smatra da je činjenica da je njemačka vlada sada najavila strožu migracijsku politiku “ispravna” i “apsolutno neophodna”. “Ako pogledate koliko se veliki dijelovi Europe – uključujući Njemačku i Austriju – mijenjaju zbog nekontroliranih migracija, onda možete samo reći: Službeno je da ovaj razvoj nije dobar.”
Druge zemlje bi naravno slijedile ovaj primjer. Ali rekao je da poznaje “mnoge političare koji se boje učiniti nešto protiv čega su mnogi ljudi”. Ne možete namjerno učiniti nešto loše samo zato što biste se inače našli na istoj glasačkoj strani kao i AfD.
Nije skandal što je AfD odobrio Merzov prijedlog u Bundestagu. “Političar treba raditi ono što misli da je ispravno, a ne stalno brinuti tko je za, a tko protiv.”, rekao je Kurz, a prenosi Krone.
Istodobno, Kurz je u intervjuu pozvao konzervativne stranke na političku borbu protiv stranaka poput FPÖ-a i AfD-a. “Desničarske stranke uvijek postaju jake kada konzervativne stranke ne provode dosljedno svoju politiku. Natjecao sam se na dva izbora u Austriji i na oba pobijedio. Prije nego što sam preuzeo dužnost, FPÖ je vodio u anketama. Moj tim i ja smo jasno dobili oba izbora protiv njih.”
Austrija
Za sve vozače u Austriji od sutra važna promjena, ne zaboravite
Godišnja vinjeta za 2024. godinu ističe 31. siječnja 2025. godine. Od 1. veljače na automobile, motocikle i lake kampere potrebno je staviti novu vinjetu ili kupiti i valjati digitalnu vinjetu. Tarifa za godišnju vinjetu iznosi 103,80 eura (automobili) odnosno 41,50 eura (motocikli).
Dostupne su i 2-mjesečna vinjeta, 10-dnevna vinjeta te dnevna vinjeta koja je dostupna od 2024. godine. Može se kupiti samo digitalno i 2025. godine koštat će 9,30 eura za automobile i 3,70 eura za motocikle.
Ako ste zaboravili kupiti digitalnu vinjetu, a ipak želite iskoristiti njezine prednosti, jednostavno se odvezite do najbližeg testnog centra ARBÖ i tamo ćete dobiti odmah važeću digitalnu vinjetu,
Radno vrijeme ispitnih centara ažurira se svakodnevno na www.arboe.at. Uz digitalnu vinjetu, potvrdu o narudžbi, koja sadrži registarsku pločicu, potrebno je čuvati do isteka roka korištenja, ali nema obveze nošenja iste u vozilu.
Nova godišnja vinjeta vrijedi do 31. siječnja 2026. godine.
You must be logged in to post a comment Login