Austrija
U Austriji obilježen Dan sjećanja na holokaust
Povodom Međunarodnog dana sjećanja na holokaust brojni su austrijski političari pozvali na sjećanje na žrtve.
Mora se osigurati “da se prezir prema ljudskim bićima, ubojstva i nasilje nikada više ne koriste kao politički instrumenti”, rekao je savezni predsjednik Alexander Van der Bellen u objavi na Facebooku.
– Nastavit ćemo se boriti protiv svakog oblika antisemitizma, – rekao je kancelar Karl Nehammer (ÖVP).
“Danas obilježavamo dan kada su milijuni ljudi raseljeni, mučeni i ubijeni od strane nacista”, napisao je Van der Bellen. “Naša je obveza čuvati sjećanje na žrtve i zapamtiti da su ne samo žrtve, već i počinitelji bili dio našeg društva. Sjećanje na žrtve se opravdava samo ako se odluči suprotstaviti antisemitizmu i rasizmu”, naglasio je.
Članovi vlade, od kancelara Nehammera i vicekancelara Wernera Koglera (Zeleni) pa naniže, na raznim su se platformama i društvenim medijima prisjetili ovoga dana: “Sjećamo se”. “Vrijeme okrutnog nacističkog režima jedno je od najmračnijih poglavlja austrijske i europske povijesti”, napisao je Nehammer na Facebooku. “Nastavit ćemo se boriti protiv svakog oblika antisemitizma jer mržnji nije mjesto u našem društvu”, – dodao je.
“Zvjerstva nacionalsocijalizma nikada se ne smiju ponoviti. Stoga smo dužni zaustaviti novonastali antisemitizam i mržnju”, rekao je Kogler.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) opisao je uspostavu spomen obilježja u bivšem koncentracijskom logoru Gusen kao važnu mjeru za jačanje žive kulture sjećanja. Otkup preostalih dijelova bivšeg koncentracijskog logora Gusen završen je krajem prosinca 2021. godine.
“Samo kroz živu kulturu sjećanja u školama i znanosti možemo osigurati da se takvi zločini nikada ne ponove”, rekao je ministar obrazovanja Martin Polaschek (ÖVP).
“Nažalost, borba protiv antisemitizma nije izgubila na svojoj aktualnosti”, rekla je ministrica EU-a Karoline Edtstadler (ÖVP).
– Usporedba korona mjera s totalitarnom politikom ili čak fašizmom jednako je umanjivanju nacističke vladavine,, kritična je čelnica SPÖ-a Pamela Rendi-Wagneri.
– Počinje jezikom i simbolima – posvuda, na ulici, u javnom prostoru, u privatnoj sferi, u parlamentu. Svi smo pozvani biti toga svjesni. Treba postojati nulta tolerancija prema antisemitizmu, isključenosti i mržnji, – naglasila je.
Sa strane FPÖ-a, u govorili su čelnik FPÖ-a Herbert Kickl i treći predsjednik Nacionalnog vijeća Norbert Hofer. Obveza je Republike Austrije “zaštititi naše židovske sugrađane od napada i neprijateljstava”, rekao je Hofer. Zločini nacionalsocijalizma se ne smiju ponoviti.
“Moramo imati na umu da su pod određenim uvjetima ljudska bića sposobna za neshvatljiva djela. To je mješavina straha, mržnje i zablude koja omogućuje takav razvoj događaja”, kaže Hofer.
“Antisemitizmu nije mjesto u našem društvu i ne smije mu se dati nikakav prostor”, rekao je Kickl . “Samo ako žrtvama ove neopisive tragedije damo glas koji nikada ne utihne, oni će moći i dalje imati svoje mjesto među nama u budućnosti. Ubojstvom židovskog stanovništva naša zemlja nije izgubila samo znanost, umjetnost i kulturu, već i dio svoje duše.”
Čelnik FPÖ-a je u više navrata optužio sadašnju saveznu vladu da djeluje na “autoritaran” način, dijelom zbog svoje politike prema korona krizi.
Inače, UN je proglasio Međunarodni dan sjećanja 2005. godine, a 27. siječnja 1945. pripadnici Crvene armije oslobodili su preživjele iz koncentracijskog logora Auschwitz.
Do danas je nacistički logor smrti simbol masovnog ubojstva šest milijuna Židova i drugih ljudi koje su nacisti proganjali. Povodom Dana sjećanja na holokaust održavaju se brojni događaji. Ceremonije se održavaju, primjerice, u bivšem logoru u Auschwitzu, u njemačkom Bundestagu u Berlinu i u Europskom parlamentu, a održavani su i i Hrvatskom saboru. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres i izraelski veleposlanik u Beču Mordechai Rodgold sudjeluju u internetskoj komemoraciji koju organizira Misija Izraela pri Ujedinjenim narodima.
U povodu Dana sjećanja na holokaust, Svjetsko vijeće crkava u Austriji (ÖRKÖ) pozvalo je na odlučno suprotstavljanje antisemitskim tendencijama. Sjećanje ne smije prestati, “jer bez pamćenja nema ni prevladavanja zla ni pouka za budućnost”.
Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?
ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
Austrija
Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije
Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!
U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.
Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.
Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.
Austrija
Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici
U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.
Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.
On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.
Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.
You must be logged in to post a comment Login