Vijesti
Tri dobre vijesti o pandemiji
U moru negativnih vijesti o pandemiji ipak za kraj godine nekoliko pozitivnih signala: omikron je izgleda blaži nego što se strahovalo, booster doza cjepiva djeluje, a tu je i prva tableta protiv korone.
Prema jednoj studiji iz Engleske, nova varijanta virusa poznata kao omikron u 20 do 25 posto slučajeva manje vodi bolničkom liječenju nego što je to slučaj s delta mutacijom. Pokusi u laboratorijima pokazuju da omikron ima manju sposobnost inficiranja stanica plućnog tkiva, piše DW.
Iako još treba pričekati hoće li se nalazi potvrditi u praksi, sve ukazuje na to da će omikron biti blaži od očekivanog. Ali, širit će se brže jer zbog brojnih mutacija na tzv. spike-proteinu često zaobilazi imunitet koji smo stekli temeljnim cjepivom ili time što smo preležali prve varijante virusa.
Jedna škotska studija pokazuje da je rizik od odlaska u bolnicu kod omikrona čak za dvije trećine niži, i da ova varijanta praktično ne izaziva jače simptome kod mlađih od 60 godina. U toj studiji se također pokazuje da booster cjepiva – dakle treća doza – u ogromnoj mjeri štiti od simptoma.
Tome u prilog govori i studija iz australijske oblasti Novi Južni Wales. Tamo su, doduše, gotovo svi cijepljeni i omikron šalje ljude u bolnicu dvostruko rjeđe nego delta.
Znanstvenici ipak upozoravaju da opasnost leži u tome što je omikron znatno više zarazan. Čak i ako je sam protok bolesti blaži, ako se u kratkom roku zarazi ogroman broj ljudi – bit će ih dovoljno da prepune bolnice.
Bliži se kraj pandemije?
Neki već prognoziraju da omikron polako, ali sigurno donosi kraj pandemije. Jer, ta varijanta je pametnija i evolutivno superiornija u odnosu na deltu. To znači da se brže širi, ali rjeđe ubija svoje domaćine. Uskoro bi omikron trebao preuzeti primat u odnosu na deltu.
Iako virus neće biti brzo iskorijenjen, možda čak nikad, veliki su izgledi da postane endemski. To bi značilo da nema pandemije, ali da će oslabljena verzija virusa nastupati tu i tamo lokalno ili sezonski – baš kao gripa zimi. Od toga bi se onda štitilo kao i od gripe – godišnjim cijepljenjem.
Dobre vijesti su što proizvođači cjepiva tvrde, a prve studije to i dokazuju, da booster doza dobro štiti od omikrona. To kažu i u Novavaxu, čije je cjepivo nedavno odobrena u EU-u. U to proteinsko cjepivo se polažu velike nade jer ima mnogo ljudi koji su skeptični napram nove mRNA tehnologiji, pa su izbjegavali Modernu i Biontech/Pfizer cjepivo.
I proizvođači te dva cjepiva su priopćili kako treća doza odlično djeluje protiv nove varijante. Isto je priopćila i kompanija AstraZeneca.
Pfizer ovih dana ima još jednu veliku vijest – američka Agencija za lijekove izdala je hitno odobrenje za njihovu tabletu protiv koronavirusa nazvanu Paxlovid. Jedna međuanaliza Pfizera pokazuje da lijek smanjuje stopu smrtnih slučajeva za 89 posto.
Paxlovid zapravo usporava razmnožavanje virusa. Svako, tko je bolestan, uzima tabletu kod kuće dva puta dnevno, ukupno pet dana, a u kombinaciji s jednim drugim preparatom. Svrha tog lijeka je izbjegavanje ozbiljan tijek bolesti i spriječi eventualni odlazak u bolnicu.
U tijeku je postupak za odobrenje pred Europskom agencijom za lijekove. Tu kažu da bi se tablete mogle da se prepisuju odraslim pacijentima kojima ne treba dodatni kisik, a imaju povećani rizik od teškog protoka bolesti.
Proizvodnja još neće biti masovna, a lijek je skup. Tako su američke vlasti naručile deset milijuna pakiranja ovog lijeka za oko pet milijardi dolara. Prvih 265.000 bit će isporučeno u siječnju.
Vijesti
Hrvat iz Njemačke otkrio svoje platne liste. Stanovnici Hrvatske: “To mi u Hrvatskoj možemo samo sanjati”
Damir Lenart, Hrvat koji je prije desetak godina napustio Kutinu i preselio u Njemačku u potrazi za boljim životom, otvoreno je pokazao koliko se ondje zapravo može zaraditi. Nakon što se najprije zaposlio kao vozač kamiona, ubrzo je postao koordinator prijevoza u jednoj njemačkoj transportnoj tvrtki. Na svoj 50. rođendan odlučio je dati otkaz, ali s ponosom ističe da je tijekom godina svojim radom pomogao zaposliti čak 80 ljudi.
„U firmi sam napravio puno toga dobrog. Bilo je tu puno mojih ideja i inovacija koje su se koristile. S direktorom sam dogovorio zapošljavanje tih 80 ljudi, osobno sam ih izabrao i procijenio da ispunjavaju sve kriterije. To je moj tim, imam empatiju prema njima, pomagao sam i dalje ću pomagati. Moje srce ostaje s njima. Najradije bih radio jedan dan tamo, a jedan dan u novoj firmi“, izjavio je Lenart.
Nakon što je naišao na sumnje brojnih gledatelja koji mu nisu vjerovali da se u Njemačkoj može dobro živjeti, Lenart je na svom YouTube kanalu odlučio otvoreno pokazati platne liste. Njegova najniža neto plaća ove godine iznosila je 2845 eura (za svibanj, bez prekovremenih sati), dok je najviša plaća stigla u lipnju – 3841 euro nakon dobivene povišice. Prosječna mjesečna plaća, bez regresa, iznosila mu je 3255 eura, pise Dalmacija danas.
„Plaće u tvrtki obračunavaju se tako da prvo svi radnici dobiju 1000 eura avansa, a krajem mjeseca stiže ostatak, izračunat prema odrađenim dnevnim i noćnim satima, pri čemu se koristi i neoporeziva noćna olakšica“, objasnio je Lenart.
Osvrnuo se i na raspodjelu životnih troškova, otkrivajući kako je moguće živjeti ugodno čak i uz relativno niske mjesečne izdatke.
„Mjesečni troškovi naše peteročlane obitelji za kuću iznose ukupno oko 1750 eura, ali kad se to podijeli na pet osoba, moj dio ispada oko 350 eura. Hrana nas košta oko 1000 eura mjesečno, što znači oko 250 eura po osobi. Netko će reći da je puno, ali teško je realno jesti za manje“, priznao je Lenart te zaključio:
„S onim što zaradimo ovdje daleko smo iznad onoga o čemu bismo mogli sanjati u Hrvatskoj.“
Svijet
Turska planira izgradnju 8,5 km dugog zida prema Grčkoj
Turska je najavila planove za izgradnju dijela graničnog zida duž granice s Grčkom kako bi spriječila ilegalne prelaze. Guverner turske provincije Edirne, Yunus Sezer, izjavio je u utorak da će se ove godine najprije izgraditi 8,5 kilometara zida. Edirne graniči s državama članicama EU-a, Grčkom i Bugarskom.
Zid će se postupno proširivati
Prema Sezerovim riječima, u kasnijim fazama planira se izgradnja dodatnih dijelova zida duž kopnene granice između Turske i Grčke, koja je duga oko 200 kilometara.
Sporazum između Turske i EU-a
Turska i Europska unija potpisale su 2016. godine sporazum s ciljem smanjenja broja migranata koji preko Turske ulaze u EU. Ipak, mnogi migranti i dalje pokušavaju prijeći u Grčku, uglavnom morskim putem, pri čemu često dolazi do tragičnih nesreća.
Tijekom proteklih godina, Turska je već izgradila više od tisuću kilometara zidova duž svojih granica s Iranom i Sirijom kako bi spriječila ilegalne ulaske u zemlju.
Vijesti
Napad nožem ispred škole u Beču: Ranjeni učenik stabilno
Još jedan incident s nožem dogodio se ispred srednje škole u bečkoj četvrti Favoriten. Osumnjičeni napadač, 16-godišnji državljanin Sirije, pobjegao je s mjesta događaja, dok je ranjeni učenik odmah prebačen u školsku zgradu, gdje je nešto iza 13 sati aktiviran hitni medicinski lanac pomoći.
Učenik hospitaliziran, izvan životne opasnosti
Nakon pružene prve pomoći, ozlijeđeni tinejdžer prevezen je u bolnicu. Napadač i žrtva pohađaju istu školu u blizini Reumannplatza i Amalienbada, no nalaze se u različitim razredima. Prema dostupnim informacijama, zdravstveno stanje ranjenog učenika je stabilno i nije u životnoj opasnosti.
Brza policijska akcija i uhićenje
Policija je odmah pokrenula potragu za osumnjičenim i ubrzo ga pronašla na njegovoj kućnoj adresi, gdje je uhićen. Istraga o okolnostima i motivima napada još uvijek je u tijeku.
You must be logged in to post a comment Login