Connect with us

Austrija

Tko je Josef Fritzl, monstrum o kojem danas ponovno priča čitav svijet

Objavljeno

na

Ovih dana se ponovno odvija saga o Josefu Fritzlu, monstrumu koji je u jednom trenutnku bio tema svih svjetskih medija. Naime, 19. travnja 2008. otkriveno je kako je Josef Fritzl, tada 73-godišnjak, 24 godine držao svoju kćer Elisabeth u podrumu obiteljske kuće. U tom razdoblju silovao ju je čak 3000 puta i napravio joj sedmero djece. Elisabeth je u trenutku pronalaska imala 42 godine.

Klupko se počelo odmotavati na današnji dan 2008. godine. Tog se dana Kerstin, najstarija kći Fritzla i Elisabeth, razboljela i završila u bolnici. Prijetilo joj je otkazivanje bubrega. Josef se pojavio u bolnici i tvrdio da je pronašao pismo koje mu je ostavila Kerstina majka, a liječnik Albert Reiter primijetio je da je Fritzlova priča neutemeljena i puna nelogičnosti.

Dva dana kasnije, liječnici su pozvali policiju koja je krenula u potragu za Kerstininom majkom kako bi dobila što više informacija o Kerstin. Fritzlova priča da je Elisabeth članica kulta nije držala vodu. Policiji je pokazao pismo za koje je tvrdio da je zadnje koje je dobio od Elisabeth i da je poslano iz grada Kematena u Tirolu.

Policija je stupila u kontakt s Manfredom Wohlfahrtom, crkvenim dužnosnikom koji je pratio kultove i koji je odmah posumnjao u postojanje kulta kojeg je Fritzl spominjao. Naglasio je da mu pismo izgleda napisano kao da ga je netko izdiktirao i to puno prije nego je poslano.

Fritzl je 26. travnja iz podruma izveo Elisabeth i njihova dva sina, Stefana i Felixa. Elisabeth je morala biti odvezena u bolnicu. Doktor Reiter odmah je nazvao policiju koja je Fritzlove odvela na ispitivanje. Elisabeth je istražiteljima postavila ultimatum – reći će im sve ako joj obećaju da nikad više u životu neće morati vidjeti oca.

U sljedeća dva sata ispričala mi je sve o 24 mučne godine koje je provela u zatočeništvu. Otac ju je silovao i silio da gleda pornografske filmove čije je scene morala ponavljati pred djecom.

Fritzl je tog 26. travnja 2008. i uhićen. Policiji je dopustio ulaz u podrum kroz sitna skrivena vrata sa šifrom. Njegova supruga Rosemarie tvrdila je da nije imala pojma što se dogodilo Elisabeth i ostaloj djeci.

Tri dana kasnije, 29. travnja, DNK analiza potvrdila je da je Fritzl otac djece. Policija je 1. svibnja potvrdila da je Fritzl još prije godinu dana natjerao Elisabeth da napiše pismo u kojem se tvrdi da je planirao pustiti na slobodu nju i njihovu djecu.

Fritzlova prva rečenica nakon što je slučaj otkriven bila je: “Ja sam mislio samo dobro.” Branio se tezom da je Elisabeth pristala na seks i da je s djecom bio u dobrim odnosima.

“Elisabeth je postala problematična čim je ušla u pubertet. Prestala me slušati i morao sam reagirati. Zaštitio sam je od vanjskog svijeta”, tvrdio je tada Fritzl. Svoje psihičke probleme povezao je s majkom koja ga je u djetinjstvu navodno zlostavljala.

Nakon što je oženio Rosemarie, njegova majka živjela je s njima. Zatvorio ju je na tavan i zazidao joj prozor, a susjedima rekao da je umrla. Držao ju je zatvorenu do njezine smrti 1980. godine, a mediji su nagađali da je na tavanu mogla biti i do 20 godina.

Fritzl je osuđen 19. ožujka 2009. na doživotnu kaznu zatvora s mogućnošću pomilovanja nakon 15 godina. Izdržava je u dijelu zatvora u kojem se nalaze psihički bolesne osobe. Radio je kao knjižničar i domar, a prošle godine navodno je promijenio ime u Fritz Mayrhoff, kako ga novi zatvorenici ne bi prepoznali.

Rosemarie se razvela od Fritzla i živi pod novim identitetom kao i Elisabeth i njezina djeca. Elisabeth danas ima 52 godine. Troje od sedmero djece živjelo je s njom u podrumu, jedno je umrlo nakon poroda, a troje su odgajali Fritzl i Rosemarie.

Nakon što je Fritzl osuđen, obitelj je primljena u kliniku na psihijatrijsko liječenje. Elisabeth i djeca kasnije su se preselili u selo na sjeveru Austrije gdje i danas žive.

Advertisement

Austrija

Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?

Objavljeno

na

By

ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku

U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.

Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.

Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?

Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?

Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?

Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.

“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”

Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.

Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.

Nastavi čitati

Austrija

Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije

Objavljeno

na

By

Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!

U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.

Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.

Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.

Nastavi čitati

Austrija

Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici

Objavljeno

na

By

U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.

Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.

Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.

On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.

Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.

Nastavi čitati
LM