Austrija
Tko je Josef Fritzl, monstrum o kojem danas ponovno priča čitav svijet
Ovih dana se ponovno odvija saga o Josefu Fritzlu, monstrumu koji je u jednom trenutnku bio tema svih svjetskih medija. Naime, 19. travnja 2008. otkriveno je kako je Josef Fritzl, tada 73-godišnjak, 24 godine držao svoju kćer Elisabeth u podrumu obiteljske kuće. U tom razdoblju silovao ju je čak 3000 puta i napravio joj sedmero djece. Elisabeth je u trenutku pronalaska imala 42 godine.
Klupko se počelo odmotavati na današnji dan 2008. godine. Tog se dana Kerstin, najstarija kći Fritzla i Elisabeth, razboljela i završila u bolnici. Prijetilo joj je otkazivanje bubrega. Josef se pojavio u bolnici i tvrdio da je pronašao pismo koje mu je ostavila Kerstina majka, a liječnik Albert Reiter primijetio je da je Fritzlova priča neutemeljena i puna nelogičnosti.
Dva dana kasnije, liječnici su pozvali policiju koja je krenula u potragu za Kerstininom majkom kako bi dobila što više informacija o Kerstin. Fritzlova priča da je Elisabeth članica kulta nije držala vodu. Policiji je pokazao pismo za koje je tvrdio da je zadnje koje je dobio od Elisabeth i da je poslano iz grada Kematena u Tirolu.
Policija je stupila u kontakt s Manfredom Wohlfahrtom, crkvenim dužnosnikom koji je pratio kultove i koji je odmah posumnjao u postojanje kulta kojeg je Fritzl spominjao. Naglasio je da mu pismo izgleda napisano kao da ga je netko izdiktirao i to puno prije nego je poslano.
Fritzl je 26. travnja iz podruma izveo Elisabeth i njihova dva sina, Stefana i Felixa. Elisabeth je morala biti odvezena u bolnicu. Doktor Reiter odmah je nazvao policiju koja je Fritzlove odvela na ispitivanje. Elisabeth je istražiteljima postavila ultimatum – reći će im sve ako joj obećaju da nikad više u životu neće morati vidjeti oca.
U sljedeća dva sata ispričala mi je sve o 24 mučne godine koje je provela u zatočeništvu. Otac ju je silovao i silio da gleda pornografske filmove čije je scene morala ponavljati pred djecom.
Fritzl je tog 26. travnja 2008. i uhićen. Policiji je dopustio ulaz u podrum kroz sitna skrivena vrata sa šifrom. Njegova supruga Rosemarie tvrdila je da nije imala pojma što se dogodilo Elisabeth i ostaloj djeci.
Tri dana kasnije, 29. travnja, DNK analiza potvrdila je da je Fritzl otac djece. Policija je 1. svibnja potvrdila da je Fritzl još prije godinu dana natjerao Elisabeth da napiše pismo u kojem se tvrdi da je planirao pustiti na slobodu nju i njihovu djecu.
Fritzlova prva rečenica nakon što je slučaj otkriven bila je: “Ja sam mislio samo dobro.” Branio se tezom da je Elisabeth pristala na seks i da je s djecom bio u dobrim odnosima.
“Elisabeth je postala problematična čim je ušla u pubertet. Prestala me slušati i morao sam reagirati. Zaštitio sam je od vanjskog svijeta”, tvrdio je tada Fritzl. Svoje psihičke probleme povezao je s majkom koja ga je u djetinjstvu navodno zlostavljala.
Nakon što je oženio Rosemarie, njegova majka živjela je s njima. Zatvorio ju je na tavan i zazidao joj prozor, a susjedima rekao da je umrla. Držao ju je zatvorenu do njezine smrti 1980. godine, a mediji su nagađali da je na tavanu mogla biti i do 20 godina.
Fritzl je osuđen 19. ožujka 2009. na doživotnu kaznu zatvora s mogućnošću pomilovanja nakon 15 godina. Izdržava je u dijelu zatvora u kojem se nalaze psihički bolesne osobe. Radio je kao knjižničar i domar, a prošle godine navodno je promijenio ime u Fritz Mayrhoff, kako ga novi zatvorenici ne bi prepoznali.
Rosemarie se razvela od Fritzla i živi pod novim identitetom kao i Elisabeth i njezina djeca. Elisabeth danas ima 52 godine. Troje od sedmero djece živjelo je s njom u podrumu, jedno je umrlo nakon poroda, a troje su odgajali Fritzl i Rosemarie.
Nakon što je Fritzl osuđen, obitelj je primljena u kliniku na psihijatrijsko liječenje. Elisabeth i djeca kasnije su se preselili u selo na sjeveru Austrije gdje i danas žive.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
U Austriji krenule rezervacije za ljetnu sezonu
Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.
Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.
Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”
Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”
Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
