Austrija
Stručnjaci očekuju daljnji rast sedmodnevne incidencije
Konzilij za prognozu koronavirusa ne očekuje da će se situacija zaraze poboljšati u sljedećih nekoliko tjedana. Nadalje, očekuje se značajan porast “sedmodnevne incidencije”.
Stručnjaci konzilija za prognozu koronavirusa u ime Ministarstva zdravstva ne očekuju popuštanje broja zaraza. U posljednjoj prognozi objavljenoj u srijedu (datum izračuna 2. studenog), konzorcij je naveo da je efektivni reprodukcijski broj već četiri tjedna iznad kritične točke, odnosno iznad jedan. Konzorcij “i dalje očekuje značajan porast” sedmodnevne incidencije.
Za posljednji prognozirani dan 10. studenog očekuje se sedmodnevna incidencija između 540 i 740 slučajeva na 100.000 stanovnika, a sedmodnevna incidencija od 620 kao srednja vrijednost. Stručnjaci očekuju najmanju incidenciju za Beč s 280 do 450, a najveću u Gornjoj Austriji s 820 do 1300.
Prema riječima stručnjaka, dinamiku zaraze mogu smanjiti tri vrste utjecaja: povećanje procijepljenosti, nefarmaceutske mjere i iscrpljivanje svih ljudi u populaciji koji su podložni infekciji. Međutim, niti dodatne početne imunizacije niti mjere poput 3G na radnom mjestu ili druga dodatna ograničenja koja proizlaze iz plana “korak po korak” nisu relevantni za predviđeno razdoblje jer se učinci mogu očekivati samo s vremenskim odmakom.
Konzilij nije želio isključiti utjecaj učinaka zasićenja. Istaknuto je, međutim, da ne postoje pouzdane studije o broju stvarno oporavljenih ljudi u prognostičke svrhe u Austriji. To dovodi do “znatne nesigurnosti u modeliranju očekivanog vrha četvrtog vala.” Zaključak: “Ne može se isključiti razvoj koji ugrožava sustav ako se ovaj trend nastavi”, piše konzilij.
Razvoj također dovodi do daljnjeg povećanja hospitaliziranih osoba u bolnicama. Beč će 17. studenog, prema procjeni stručnjaka, premašiti granicu iskorištenosti od 33 posto na intenzivnoj njezi i normalnim odjelima s vjerojatnošću od 60 posto, Vorarlberg s vjerojatnošću od 30 posto te Koruška i Gornja Austrija s vjerojatnošću od 25 posto.
Austrija
U Austriji se i dalje postavljaju ‘super-radari’, kazne pljušte na sve strane
Upravitelj autocesta ASFINAG trenutno uvelike zamjenjuje radarske uređaje diljem Austrije. Prelazak na nove uređaje započeo je 2020. godine. Od tada se sukcesivno mijenjaju sustavi na najvažnijim autocestama diljem zemlje. Nije ni čudo: u 2023. je u cijeloj zemlji bilo 369 smrtnih slučajeva u prometu.
Prema službenoj statistici nesreća, glavni uzroci prometnih nesreća sa smrtnim ishodom bili su nepažnja i rastresenost (25,6 posto), a zatim “neprilagođena brzina vožnje” (22,7 posto).
Jedan od načina da se vozače spriječi u utrkivanju je izricanje kazni. Kako bi se grešnici doista uhvatili, radari su sve bolji i precizniji. ASFINAG koristi nove “super radarske” uređaje i sljedeće će godine, primjerice, zamijeniti uređaje na S10 i A7 u blizini Linza.
Oni rade ovako: laser snima fotografije unutar radarske kutije. Tipično “bljeskanje” kao na starim uređajima više ne postoji. Pa vozači niti ne znaju jesu li uhvaćeni.
Snimaju se obično dvije fotografije (kao i dosad). Jedna sa stražnje strane i jedna s prednje strane što je važno za identifikaciju vozača. Također zakonski, jer u nekim zemljama vlasnici vozila ne moraju dati podatke tko je konkretno prebrzo vozio automobil (npr. u Njemačkoj).
Brojni novi radarski uređaji izazivaju uzbuđenje kod mnogih vozača. Jedni misle da je dobro da se brzina pažljivo provjerava, drugi to vide kao prijevaru. Činjenica je: uređaji su sve bolji i precizniji, a grešaka pri snimanju sve je manje.
Manje je i grešaka prilikom snimanja. Novi sustavi također se aktiviraju brže. Naime, kamera uređaja postaje aktivna kada brzina prijeđe tri km/h, a kod brzina preko 100 kilometara na sat i dalje postoji tolerancija mjerenja od tri posto.
Kakav učinak može imati ugradnja novih radarskih uređaja pokazalo se i u Welsu. Tamo je u lipnju postavljen novi uređaj i u šest mjeseci ulovljeno je 13.000 vozača.
Austrija
U Austriji krenule rezervacije za ljetnu sezonu
Unatoč rastućim cijenama i stalnoj ekonomskoj krizi, mnogi stanovnici Austrije ne žele se odreći svog ljetnog odmora u inozemstvu. Popusti za rane rezervacije u turističkim agencijama osiguravaju povećanje broja rezervacija.
Samo iz zračne luke Salzburg možete doći do 153 odredišta za odmor bez presjedanja. Rijetko tko želi propustiti ovu raznolikost na svom ljetnom odmoru. Od karantene zbog Corone, želja stanovnika Salzburga za putovanjem porasla je za 16 posto samo od 2022. do 2023. godine.
Prema Statistici Austria, građani Austrije su više od 14 milijuna puta otišli na odmor u inozemstvo. I taj se trend nastavlja, kaže Petra Stranger, glasnogovornica putničkih agencija: „Unatoč globalnoj krizi i slabljenju gospodarstva, turizam se pokazao vrlo otpornim. Od listopada imamo povećanu potražnju za ljeto 2025. Kupci vrlo rado iskorištavaju popuste za rane prijave jer mogu uštedjeti novac.”
Primjerice, za hotelska putovanja moguće su cijene i do 40 posto niže. Tko ove godine ide na ljetovanje u inozemstvo, morat će izdvojiti više novca, kaže stručnjak: “Poskupljenje je oko tri posto, a to nikoga neće odbiti od putovanja. Imamo mnogo novih putnih odredišta iz Salzburga, uključujući Grčku, Egipat ili na dugim putovanjima.”
Bilo da se radi o dalekim putovanjima ili odredištima na Mediteranu – stanovnici Salzburga svoj odmor uglavnom plaćaju odmah. Ljetovanje na kredit ili obročno plaćanje nije baš uobičajeno u ovoj regiji.
Austrija
D. Austrija planira uvesti zabranu nošenja marama za djevojčice i velike kazne
U Donjoj Austriji sastavljen je paket protiv radikalnog islama. Od federalne vlade također se očekuje da poduzme odgovarajuće mjere.
Državna čelnica Donje Austrije Johanna Mikl-Leitner može se sa zadovoljstvom osvrnuti na posljednje izbore za lokalna vijeća, na kojima je ÖVP postigao rekordan broj prvih mjesta, ali je sveukupno morao prihvatiti gubitak od jedan posto. Sada su ponovno u fokusu plavo-crni pregovori na saveznoj razini.
Čak i ako tu i tamo dođe do krize, Johanna Mikl-Leitner poziva na smirenost. Ona sama već je u koaliciji s FPÖ-om. “Savezna vlada svakako može uzeti Donju Austriju kao primjer kada je riječ o načinu na koji surađuju”, rekla je za “Kronen Zeitung”.
Zajedno s potpredsjednikom Udom Landbauerom nedavno je sastavljen paket protiv “radikalnog islama”. Međutim, potrebne su mjere i na saveznoj političkoj razini, kaže Mikl-Leitner: “Želimo zabranu nošenja marama za djevojčice do njihove desete godine i kazne za obitelji koje se ne žele integrirati.”
U Donjoj Austriji to se već provodi u vrtićima, ali savezna vlada je potrebna za školski sektor. Državni vrh mogao bi zamisliti kazne i do 2500 eura.
You must be logged in to post a comment Login