Austrija
ŠTO JE S GRAĐANSKOM INICIJATIVOM?: Hrvatski jezik u Austriji ovisan o tužbi pojedinaca ili udruga?!
Na našem smo portalu u više navrata pisali o poteškoćama koje Hrvati u Austriji imaju u nastavi materinskog jezika, kada im se umjesto hrvatskog nudi tzv. bosansko-hrvatsko-srpski jezik. U Vorarlbergu gdje je ipak postojala nastava samosvojnog hrvatskog jezika već zadnjih desetak godina, od nove školske godine na temelju izvješća školskog inspektorata ukida se ta mogućnost i “vraća se na opciju koja vrijedi za cijelu Austriju – heterogena nastava na tzv BKS-u”.
Stoga su roditelji u toj saveznoj austrijskoj pokrajini, a u zaštiti svojih temeljnih prava, odlučili pokrenuti Građansku inicijativu i predati je saveznom Parlamentu. Skupljeno je više od 500 potrebnih potpisa austrijskih državljana i hvale vrijedna inicijativa je došla u parlamentarne klupe te je o njoj u dva navrata raspravljao parlamentarni odbor.
– U svemu tom postupku značajno nam je pomoglo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Austriji, koji nas podržava u našim zahtjevima te vjerujemo u daljnju pomoć kako relevantnih institucija, tako i svih hrvatskih udruga u Austriji, jer jedino zajednički možemo doći do pozitivnog rješenja, – pojašnjava nam u telefonskom razgovoru učiteljica Lidija Mihalić, učiteljica koja je pokretač inicijative.
Parlamentarni odbor za građanske inicijative je na svojoj sjednici od 1. srpnja zaključio kako će o inicijativi za samosvojnim hrvatskim jezikom u Austriji tražiti mišljenje resornog Ministarstva obrazovanja.
– Ako ova inicijativa u parlamentu ne uspije, ići ćemo i korak dalje, jednostavno ćemo tužiti Republiku Austriju, jer držimo da za to imamo sve relevantne mogućnosti i da smo u našim zahtjevima potpuno u pravu, – naglašava učiteljica Mihalić.
Za taj sljedeći pravni korak osnovana je i udruga “Verein zur Förderung der kroatischen Sprache im Rahmen des muttersprachlichen Unterrichts an Schulen”, koja bi, kako sada stvari stoje bila i nositelj tužbe.
– Vjerujemo ipak da nećemo doći do toga, ali to je za nas vrlo otvorena mogućnost te želimo da spomenuta udruga bude nositelj i da se njoj priključe i sve druge hrvatske udruge u Austriji jer tako bismo zasigurno pokazali puno jaču snagu, – pojašnjava učiteljica Mihalić, koja je praktično pred otkazom jer nije htjela predavati BKS pa će nakon prekida ugovora o radu zatražiti umirovljenje.
– To je samo jasan znak da sve ovo ne radim iz osobnog probitka jer ja ću na godinu već svakako biti u mirovini, već da ovo moramo raditi svi zajedno za našu djecu, buduće generacije, – ističe predvodnica inicijative.
Udruga za vrlo vjerojatan sudski spor traži sredstva pa je otvorila i račun jer troškovi će biti dosta veliki.
– U kontaktu smo s odvjetnicima koji bi prihvatili zastupati nas i oni traže u početku oko 3 000 eura, a cijeli bi postupak po njima koštao oko 5 000 eura. Vjerujemo da ćemo taj novac kada se naši roditelji vrate s odmora i uz pomoć dobrih ljudi i sponzora prikupiti, – zaključuje Lidija Mihalić.
Ostaje za vidjeti koliko će hrvatske udruge i pojedinci u Austriji imati snage i mogućnosti to načiniti sami i izboriti se za svoja prava, a bez jasne i nedvosmislene potpore Republike Hrvatske i njezine diplomacije i uhvatiti se u koštac s ovim velikih poteškoćama i izazovima, koji se nisu rješavali već gotovo tri desetljeća? Hoće li se ovom prigodom Republika Hrvatska pokazati kao ravnopravan partner i napokon jasno pokazati Austriji njezine pogreške u inzistiranju nigdje na svijetu priznatog jezika te ju napokon upoznati s međudržavnim ugovorima i sporazumima koje ove dvije zemlje redovito potpisuju, ali Austrija, očito, slabo ili nikako primjenjuje.
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija
Austrija
Za ovaj posao u Austriji se javilo skoro 12000 kandidata
Ministarstvo obrazovanja raspisalo je krajem travnja natječaj za oko 7100 radnih mjesta za učitelje i nastavnike za nadolazeću školsku godinu. Više od 11.800 ljudi prijavilo se putem središnje platforme Klassejob.at, potvrđuje odjel APA-e u izvješću dnevnih novina “Heute”. Ministar Martin Polaschek (ÖVP) svoju kampanju “Sjajan posao” vidi kao uspješnu. Činjenica da je prijavljenih više osoba nego ponuđenih mjesta ne znači da je svih 109.000 otvorenih nastavnih sati već popunjeno.
Prošle godine bilo je znatno više prijavljenih nego slobodnih mjesta. No, kao i uvijek, postoji problem s distribucijom. Za mnoga mjesta bilo je previše prijava, za neka niti jedna, za neke predmete višak, a za druge premalo zainteresiranih. U tijeku je prijava i dodjela sredstava po pojedinim lokacijama. Svake se godine kandidate koji su ostali praznih ruku u jednoj školi pokušava “preusmjeriti” u škole u kojima ima slobodnih mjesta.
Preračunato u redovna nastavna mjesta, potrebno je popuniti 5000 radnih mjesta, a ukupno trećina raspisana je kao honorarna. To odgovara trenutnoj kvoti za nastavno osoblje s nepunim radnim vremenom. Diljem Austrije predaje oko 120.000 učitelja.
Austrija
Gradilišta u Austriji su redovito u fokusu lopova
Na gradilištima u Austriji dnevno se bilježi desetak krađa. Šteta je oko 120 milijuna eura godišnje. Takve krađe teško je spriječiti jer su na djelu često profesionalci.
120 ploča za oplate s gradilišta u Sillianu ili 100 građevinskih strojeva s velikog gradilišta u Kühtaiju. Krađe na gradilištima također su uobičajena pojava u Tirolu. U konačnici, to je gotovo nemoguće spriječiti, kaže građevinski poduzetnik i cehovski majstor Anton Rieder.
Nije lako osigurati gradilišta; mobilne građevinske ograde se mogu lako probiti, kaže Rieder. Uređaji su pohranjeni u kontejnere, koji se pokušavaju osigurati boljim načinima zaključavanja ili betonskim blokovima ispred vrata. Ipak, lopovi uvijek uspiju provaliti i ukrasti uređaje, kaže Rieder.
Ono što stvar čini gorom je to što su lopovi obično sve samo ne oportunisti, kaže Rieder. Često su to organizirani profesionalci koji točno znaju na kojim se gradilištima skladišti skupa oprema. Fokus je na skupoj geodetskoj opremi ili opremi za bušenje i rezanje. Čak ni GPS praćenje često ne pomaže. Mnogi strojevi i uređaji sada se prate, kaže Rieder. Ali profesionalci to mogu nadjačati. Često to shvatite tek kada su uređaji već nedostupni daleko u inozemstvu.
Rieder preporučuje da se, koliko je to moguće, skupa oprema ne ostavlja na gradilištima. Osiguranje od krađe na gradilištu postoji, ali je vrlo skupo.
Austrija
Restoran u Beču novčano “kažnjava” goste koji ostave hranu
Kineski restoran u Beču iznenađuje posebnom naknadom. Ovo se odnosi na goste koji ostavljaju ostatke hrane.
Azijski restoran u 21. okrugu ostavio je gosta u subotu ne samo sitim nego i bez riječi. Budući da Bečanin nije naručio piće uz jelo, restoran je prvo naplatio dodatni euro. Ali restoran nas je iznenadio još jednom dodatnom pristojbom. Ona se odnosi na ostatke hrane s tanjura posjetitelja.
“Mislim da je divno kako ugostiteljstvo stalno pronalazi nove načine da nas iznenadi. Tko zna, možda će uskoro naplaćivati i gledanje jelovnika”, šali se Bečanin u intervjuu za “Heute”. Morao je platiti dodatni euro jer nije naručio piće.
Čudnu nadoplatu Bečani su dobili u kineskom restoranu u Beču-Floridsdorf. No, to je primijetio tek kad je primio račun: “Konobarica mi je tada ukazala da će informacija o dodatnoj naknadi biti na jelovniku. Ali tko gleda u jelovnik u restoranu koji nudi all-you-can-eat kartu?”
Kada je potom Bečanin pomnije pregledao jelovnik, naišao je na još jedan propis: “PAŽNJA, molimo za razumijevanje! Svaki ostavljeni tanjur sa sadržajem hrane naplaćuje se 2 eura”, upozoravaju iz restorana.
Na pitanje “Heute” vlasnik restorana potvrdio je dodatne troškove u restoranu, ali je istaknuo da i drugi kineski restorani u Beču imaju ista pravila: “Ako gosti ne pojedu hranu do kraja, onda je to samo gubitak vremena. Tako ljudi barem paze da ne nagomilaju previše na svojim tanjurima.”
Obavezno naručivanje pića vlasnik komentira ovako: “Sam švedski stol nam jedva donosi ikakvu zaradu. Zato se oslanjamo na naručivanje pića. Ali kao što rekoh, ta pravila nisu samo kod nas!”
Na gostima je da odluče hoće li prihvatiti nova pravila ili ne.
You must be logged in to post a comment Login