Austrija
ŠTO JE S GRAĐANSKOM INICIJATIVOM?: Hrvatski jezik u Austriji ovisan o tužbi pojedinaca ili udruga?!
Na našem smo portalu u više navrata pisali o poteškoćama koje Hrvati u Austriji imaju u nastavi materinskog jezika, kada im se umjesto hrvatskog nudi tzv. bosansko-hrvatsko-srpski jezik. U Vorarlbergu gdje je ipak postojala nastava samosvojnog hrvatskog jezika već zadnjih desetak godina, od nove školske godine na temelju izvješća školskog inspektorata ukida se ta mogućnost i “vraća se na opciju koja vrijedi za cijelu Austriju – heterogena nastava na tzv BKS-u”.
Stoga su roditelji u toj saveznoj austrijskoj pokrajini, a u zaštiti svojih temeljnih prava, odlučili pokrenuti Građansku inicijativu i predati je saveznom Parlamentu. Skupljeno je više od 500 potrebnih potpisa austrijskih državljana i hvale vrijedna inicijativa je došla u parlamentarne klupe te je o njoj u dva navrata raspravljao parlamentarni odbor.
– U svemu tom postupku značajno nam je pomoglo Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Austriji, koji nas podržava u našim zahtjevima te vjerujemo u daljnju pomoć kako relevantnih institucija, tako i svih hrvatskih udruga u Austriji, jer jedino zajednički možemo doći do pozitivnog rješenja, – pojašnjava nam u telefonskom razgovoru učiteljica Lidija Mihalić, učiteljica koja je pokretač inicijative.
Parlamentarni odbor za građanske inicijative je na svojoj sjednici od 1. srpnja zaključio kako će o inicijativi za samosvojnim hrvatskim jezikom u Austriji tražiti mišljenje resornog Ministarstva obrazovanja.
– Ako ova inicijativa u parlamentu ne uspije, ići ćemo i korak dalje, jednostavno ćemo tužiti Republiku Austriju, jer držimo da za to imamo sve relevantne mogućnosti i da smo u našim zahtjevima potpuno u pravu, – naglašava učiteljica Mihalić.
Za taj sljedeći pravni korak osnovana je i udruga “Verein zur Förderung der kroatischen Sprache im Rahmen des muttersprachlichen Unterrichts an Schulen”, koja bi, kako sada stvari stoje bila i nositelj tužbe.
– Vjerujemo ipak da nećemo doći do toga, ali to je za nas vrlo otvorena mogućnost te želimo da spomenuta udruga bude nositelj i da se njoj priključe i sve druge hrvatske udruge u Austriji jer tako bismo zasigurno pokazali puno jaču snagu, – pojašnjava učiteljica Mihalić, koja je praktično pred otkazom jer nije htjela predavati BKS pa će nakon prekida ugovora o radu zatražiti umirovljenje.
– To je samo jasan znak da sve ovo ne radim iz osobnog probitka jer ja ću na godinu već svakako biti u mirovini, već da ovo moramo raditi svi zajedno za našu djecu, buduće generacije, – ističe predvodnica inicijative.
Udruga za vrlo vjerojatan sudski spor traži sredstva pa je otvorila i račun jer troškovi će biti dosta veliki.
– U kontaktu smo s odvjetnicima koji bi prihvatili zastupati nas i oni traže u početku oko 3 000 eura, a cijeli bi postupak po njima koštao oko 5 000 eura. Vjerujemo da ćemo taj novac kada se naši roditelji vrate s odmora i uz pomoć dobrih ljudi i sponzora prikupiti, – zaključuje Lidija Mihalić.
Ostaje za vidjeti koliko će hrvatske udruge i pojedinci u Austriji imati snage i mogućnosti to načiniti sami i izboriti se za svoja prava, a bez jasne i nedvosmislene potpore Republike Hrvatske i njezine diplomacije i uhvatiti se u koštac s ovim velikih poteškoćama i izazovima, koji se nisu rješavali već gotovo tri desetljeća? Hoće li se ovom prigodom Republika Hrvatska pokazati kao ravnopravan partner i napokon jasno pokazati Austriji njezine pogreške u inzistiranju nigdje na svijetu priznatog jezika te ju napokon upoznati s međudržavnim ugovorima i sporazumima koje ove dvije zemlje redovito potpisuju, ali Austrija, očito, slabo ili nikako primjenjuje.
T.N.
Foto: Kroativ I Ilustracija
Austrija
Ranije od planiranog: U travnju se održavaju novi izbori u Beču
Sljedeći državni izbori održat će se u Beču i to ranije nego što je prvotno planirano. SPÖ i NEOS, koji su u koaliciji od 2020., u petak su najavili da će se izbori održati 27. travnja.
Prema planu, sljedeći izbori u Beču bili su zakazani za jesen. Međutim, s obzirom na domaću političku situaciju i mogući kancelarski položaj čelnika FPÖ-a Herberta Kickla, odlučeno je da se datum pomakne ranije.
Koalicija je tvrdila da želi poštedjeti građane Beča višemjesečne izborne kampanje. U najmanjoj, ali najmnogoljudnijoj saveznoj državi karte će se relativno brzo promiješati, i to na više razina. Donijet će se odluka o sastavu novog pokrajinskog parlamenta ili općinskog vijeća. No glasat će se i o okružnim vijećima.
SPÖ pod vođom stranke i gradonačelnikom Michaelom Ludwigom sada vlada s NEOS-om više od četiri godine. Njegov šef, Christoph Wiederkehr, dogradonačelnik je i gradski vijećnik. Odgovoran je za obrazovanje, integraciju i mlade. Odnos se smatra dobrim – unatoč nedavnim događajima.
Austrija
Posljednja prilika za klima bonus: Tko ima pravo na isplatu novca
Unatoč planiranom ukidanju klimatskog bonusa, mnogi stanovnici Austrije još uvijek mogu imati koristi od konačne isplate do 290 eura. Saznajte tko ispunjava uvjete i kako još uvijek možete dobiti bonus.
Prema aktualnim planovima štednje FPÖ-a i ÖVP-a, klimatski bi bonus od ove godine trebao biti prošlost. Mjera, koja je još u koalicijskim pregovorima i još nije odlučena, do kraja 2025. trebala bi donijeti oko dvije milijarde eura uštede u proračunu.
Međutim, još uvijek slijedi važan val isplata za tekuću godinu. Osobe koje nisu ispunile uvjete do 2. srpnja 2024. dobit će isplatu od veljače 2025. To se uglavnom odnosi na osobe koje su se odselile, pridošlice i novorođenčad.
Iznos isplate za odrasle je između 145 i 290 eura, djeca dobivaju polovicu. Točan iznos ovisi o mjestu stanovanja.
Deseci tisuća ljudi još nisu preuzeli pisma o klimatskim bonusima. Ukupno do 20 milijuna eura čeka svoje prave primatelje. Naknadno plaćanje moguće je do tri godine retroaktivno. Pogođeni mogu kontaktirati institucije na klimabonus.gv.at kako bi im se novac prebacio na račun.
Austrija
Novo istraživanje: Prosječna plaća u Austriji 49.121 bruto godišnje
U usporedbi saveznih pokrajina najviše zarađuju Bečani i stanovnici Vorarlberga. Razlika u primanjima muškaraca i žena vidljiva je i u sadašnjoj provjeri plaća.
Zaposleni stanovnici Austrije u prosjeku godišnje zarade 49.121 euro bruto, no plaće se razlikuju po saveznim državama. Rezultat je to procjene platforme za ocjenjivanje poslodavaca kununu koja je analizirala 181.000 podataka o plaćama iz 2023. i 2024. godine.
Prema studiji, najveće prosječne plaće imaju Bečani od 51.127 eura i stanovnici Vorarlberga 51.094 eura, dok Gradišćani primaju samo 45.019 eura.
Što se tiče 10 najvećih gradova u Austriji, Linz je sa 51.278 ispred Beča, Dornbirna, Graza i Welsa. St. Pölten, Salzburg i Villach su u sredini terena, dok su plaće u Innsbrucku i Klagenfurtu najniže u ovoj usporedbi.
U analizi postaje jasan i jaz između primanja muškaraca i žena. Prema studiji, žene u prosjeku godišnje zarade 43.599 eura, što je 8.839 eura manje od muških kolega koji zarade 52.438 eura. Razlika se potvrđuje i kad se pogledaju platne liste kadrovski odgovornih djelatnika: tu je razlika među spolovima čak i viših 24 posto. Sve u svemu, menadžeri zarađuju u prosjeku 58.818 eura godišnje.
“Naše brojke pokazuju da još uvijek nema jednakosti plaća na austrijskom tržištu rada. To se odnosi na usporedbu među spolovima, ali i na regionalnu usporedbu. Ključni razlog za to je stalni nedostatak transparentnosti plaća, što značajno košta zaposlenik”, izjavila je šefica kununua Nina Zimmermann u priopćenju za javnost u ponedjeljak.
Također postoje jasne razlike između profesija i industrija. Najviše zarađuju ljudi s titulom “profesor” – 90.027 eura bruto godišnje, a slijede ih voditelji poslovnih jedinica (84.439 eura) i liječnici (84.352 eura). Ostali koji najviše zarađuju uključuju softverske arhitekte, privatne bankare i porezne savjetnike. Sektorski gledano, prednjače IT sektor i bankarski sektor.
Studija je uzela u obzir podatke o plaćama stalno zaposlenih. U ocjenjivanje nisu uključeni zaposlenici na određeno vrijeme ili pripravnici.
You must be logged in to post a comment Login