Dnevna kronika
Stiže nova Liga prvaka, 36 momčadi, osam kola i jedna tablica
Iako se službeno i dalje zove Liga prvaka, europski nogomet sada je to sasvim jasno ulazi u jedno novo poglavlje. Do početka devedesetih smo imali Kup prvaka, igrali su samo prvaci, nije bilo nositelja. Nakon jedne sezone Europskog kupa, dobili smo 1992. godine Ligu prvaka. Prvo od dvije skupine s po osam klubova, kasnije je broj sudionika rastao iz sezone u sezonu. Sada dolazi nešto sasvim novo, nije Superliga protiv koje su se čelnici UEFA-e borili, ali je jako slična. I nekako najbliža američkom sportu.
Samo jedna tabela
Gledajući tabele i sustave takmičenja. Ove sezone imamo 36 ekipa, 29 onih koji su imali osigurano mjesto i sedam onih koji dolaze iz kvalifikacija. Broj utakmica u ligaškoj fazi povećan je s 96 na 144, a u nokaut-fazi s 29 na 45. Ukupno ih je 64 više u Ligi prvaka nego dosad.Konačna ljestvica ligaškog dijela Lige prvaka napravit će se nakon osam odigranih utakmica (osam kola) protiv osam različitih suparnika. Po četiri utakmice svaki će klub odigrati kao domaćin, a četiri puta će gostovati.
Kako bi se napravio određeni balans, klubovi će imati po dva suparnika iz svake od četiri skupine nositelja (jednom kući, jednom u gostima). Kako će na rasporedu biti osam kola, tako ćemo najbolje europske ekipe gledati i tijekom zime, jer dva kola će se igrati u siječnju. Novost je i da će se igrati četvrtkom, konkretno u jedan četvrtak, i to u prvom kolu. Posebno će biti zanimljivo u posljednjem kolu, kada se sve utakmice budu igrale u isto vrijeme (srijeda 29. siječnja).
Svaka utakmica važna
Stéphane Anselmo voditelj strateškog razvoja natjecanja UEFA-e dao je poprilično slikovito objašnjenje.
“Posljednji je dan ligaške faze i sve će utakmice započeti istovremeno. Još će biti toliko toga za odlučiti. Neke ekipe borit će se za kvalifikacije. Druge će se boriti za plasman među osam najboljih ili za bolju poziciju nositelja u nokaut-fazi. Bit će toliko toga na kocki i ja ću sjediti na svom kauču i pratiti sve što se događa u isto vrijeme. Znat ću da bi gol u Parizu mogao eliminirati ekipu u Liverpoolu ili da bi jedanaesterac u Istanbulu mogao utjecati na to hoće li se ekipa koja igra u Amsterdamu kvalificirati. Cijela Europa bit će povezana te večeri”.
Od ukupno 36 ekipa koje startaju, 24 nastavljaju takmičenje nakon ligaške faze. Prvih osam izravno će se kvalificirati u osminu finala Lige prvaka, dok klubovi od 9. do 24. mjesta na ljestvicu idu u play-off rundu nokaut-faze. Klubovi koji na ljestvici završe na pozicijama od 25 do 36 ispadaju i završavaju svoju europsku sezonu. Preostala dva ždrijeba, onaj za play-off rundu nokaut-faze i samu nokaut-fazu, temeljit će se na redoslijedu u ligaškoj fazi i nakon njih slagat će se kosturi kao na teniskim turnirima.
Novi ždrijeb
Kada krene ždrijeb za play-off nokaut-faze u siječnju sljedeće godine (možemo ga nazivati i razigravanje za osminu finala), izvlačit će se hoće li 9. klub na ljestvici igrati protiv 23. ili 24. u ligaškoj fazi. Onaj koji ne bude izvučen igrat će protiv 10. nakon ligaške faze. Zatim će se izvlačiti koji od 11. i 12. na ljestvici igra protiv 21. odnosno 22. I tako dalje. I nemojte se dati zbuniti. Tijekom sezone imat ćemo samo jednu tabelu na kojoj će biti 36 ekipa. Nešto što je možda i najvažnije, nešto na što ćemo se teško naviknuti.
Puno novca
Naravno da je novac u cijeloj priči najvažniji. Svaki od 36 klubova koji će igrati ligašku fazu može očekivati osnovni iznos od 18,62 milijuna eura, a ukupno će na temelju rezultata klubova Uefa podijeliti više od 900 milijuna eura. Bonusi za učinak u ligaškoj fazi isplaćuju se za svaku utakmicu: 2,1 milijun eura po pobjedi i 700 tisuća eura za remi. Neraspoređeni iznosi (preostalih 700 tisuća eura od utakmica koje su završile neodlučeno) prenose se u fond iz kojeg se nagrađuju plasmani na konačnoj ljestvici.
Novost je bonus za plasman na ljestvici. Ukupan iznos dostupan za taj kriterij podijeljen je na 666 jednakih dionica (1+2+3+…+35+36). Početna vrijednost svake dionice bit će 275 tisuća eura (s time da će se povećati za svakih 700.000 eura koji preostanu od neodlučenih utakmica u ligaškoj fazi). Najniže plasirani klub (36. mjesto) dobit će jednu dionicu (minimalno 275.000).
Svaki sljedeći klub dobit će jednu dodatnu dionicu (dodatnih minimalno 275.000) sve do prvoplasirane momčadi koja će imati 36 takvih dionica (36 puta minimalno 275.000, odnosno barem 9,9 milijuna eura). Na te iznose dodat će se i bonusi za klubove plasirane od 1. do 8. na ljestvici, svakom po dva milijuna, te svakoj momčadi od 9. do 16. mjesta po milijun. Već sutra u 18 sati kada je najavljen ždrijeb, imat ćemo prilike vidjeti kako stvari izgledaju na neki novi način.
Dnevna kronika
Krovopokrivač u Austriji pao na radnom mjestu
U Grazu je u petak ujutro krovopokrivač pao tijekom rada na betonski krov. 52-godišnjak je teško ozlijeđen.
Teška nesreća na poslu u Grazu! U 17. okrugu Graza, Puntigamu, krovopokrivač je u petak ujutro pao tijekom rada na betonski krov ispod. U nesreći je teško ozlijeđen 52-godišnjak. Policija je isključila prekršaj.
Događaju je svjedočila 43-godišnja prolaznica. Nakon pružene prve pomoći, Crveni križ je odvezao nesretnog radnika u Sveučilišnu bolnicu u Grazu. Tamo su ga operirali, no krovopokrivač je zbog teške ozljede i dalje životno ugrožen.
Dnevna kronika
Austrija: Teška ozljeda radnika na poslu
64-godišnji radnik teško je ozlijeđen u četvrtak u jednoj tvrtki za obradu drveta u Imstu u Tirolu.
Čovjek je pokušavao očistiti zastoj u stroju kada se unutar njega odlomila daska. Šipka mu je tada probila ruku, a druga podlakticu.
Prema navodima policije, unesrećeni se uspio dovući do radnog kolege koji je pokrenuo lanac spašavanja. S drvetom u tijelu prebačen je u bolnicu. Njegovo stanje trenutno nije poznato, no ozljeda je ozbiljnije prirode.
Dnevna kronika
Bečka telefonska linija za borbu protiv kiberkriminala
Kibernetički kriminal u austrijskoj je prijestolnici sve češća pojava. Iz tog je razloga Grad Beč prije dvije godine uspostavio telefonsku liniju za pomoć u borbi protiv kibernetičkog kriminala.
Grad Beč već se dvije godine brine da žrtve kibernetičkog kriminala ne budu prepuštene same sebi. Telefonska linija za pomoć čak je 2.080 puta građanima dala savjet kako da u ovakvoj situaciji postupe te ih uputila na službe koje će im moći pružiti odgovarajuću vrstu pomoći i podrške. Linija građanima stoji na raspolaganju svakim radnim danom od 7.30 do 17 sati. Pored toga, austrijska metropola građanima savjetuje da u slučaju bilo kakve sumnje odmah obavijeste i policiju.
Za liniju je zadužena Bečka služba za građane. Zaposlenici pozivnog centra nude prvu ruku pomoći, no zbog složenosti problema ne nude savjete tehničke ili pravne prirode, već pozivatelja, ako je to potrebno, upućuju na adrese na kojima će dobiti daljnju odgovarajuću stručnu pomoć. Neke od adresa uključuju Ured pučkog pravobranitelja za internet te Ured za zaštitu potrošača Bečke radničke komore.
Svaki se poziv detaljno analizira, pa je moguće dobiti uvid u najučestalije povode za poziv. Glavni razlog poziva su internetske prijevare, a samo je ove godine, zahvaljujući telefonskoj liniji za pomoć, prijavljeno više od 1.000 slučajeva. U otprilike 55 posto slučajeva radilo se o lažnom savjetovanju koje je rezultiralo gubitkom novčanih sredstava ili podataka na internetu. Drugi najčešći razlog za poziv je pokušaj ucjene putem e-pošte, kao i phishing odnosno pokušaj krađe osjetljivih osobnih podataka također najčešće putem e-pošte. Ostali pozivi uglavnom se tiču zaštite podataka i zlonamjernih softvera.
U današnje digitalno doba ljudi su nažalost sve češće mete ove vrste prevaranta. Uspostavom telefonske linije za pomoć, Beč značajno doprinosi borbi protiv prijevara u digitalnom prostoru. Telefonska je linija brza i efikasna, i ono najvažnije, besplatna.
