Austrija
Šef AMS-a zalaže se za daljnju socijalnu pomoć za Ukrajince
Šef AMS-a Kopf zalaže se za bolju integraciju prognanika iz Ukrajine u Austriji. Zauzvrat, između ostalog, trebaju dobiti socijalnu pomoć.
Koordinator savezne vlade za izbjeglice Andreas Achrainer i šef AMS-a Johannes Kopf vrše pritisak na bolju integraciju ljudi raseljenih iz Ukrajine u Austriji. U ponedjeljak su se jasno oglasili na konferenciji za novinare.
Achrainer i Kopf naglasili su da mnogi raseljeni nisu ušli na tržište rada. Postojao je rizik od “zamke neaktivnosti” i “klasične dileme čekanja”, upozorili su jednoglasno. Stoga su zatražili dozvolu stalnog boravka i prelazak s osnovne zaštite namijenjene tražiteljima azila na socijalnu pomoć.
Prema Achraineru, oko 110.000 ljudi došlo je u Austriju od početka ruskog agresorskog rata na Ukrajinu prije dvije godine, oko 70.000 ih je još uvijek u zemlji, od kojih 40.000 prima osnovnu skrb savezne ili pokrajinske vlade. Država je od tada stvorila zakone i propise kako bi olakšala život, ali integracija je problem.
Šef AMS-a u ponedjeljak je izrazio nezadovoljstvo trenutnom situacijom. – Otvoreno kažem da ne uspijevam biti istinski zadovoljan. Trenutačno je 17.400 Ukrajinaca potpuno osigurano, a još 3.600 marginalno zaposleno. Ako ubrojite djecu, starije osobe, invalide ili samozaposlene, ostaje 15 do 20 tisuća radno sposobnih, ali ipak se ne uspijevaju sigurno zaposliti.
Uz probleme s poznavanjem jezika, brigom o djeci i žestokim kreditiranjem obuke, posebno u sektoru zdravstva i skrbi, Kopf Achrainerer su kao problem naveli strah prognanika od gubitka osnovnih usluga.
Iako je stvorena mogućnost fleksibilnog dodatnog prihoda, prema Achrianeruru, federalizam je jedan od glavnih problema. Koruška, Salzburg i Donja Austrija to još nisu provele; ostalima nedostaju informacije ili online alat za izračun. Ahrainerer je kao daljnju prepreku naveo status raseljenih, koji se produljuje samo na godinu dana od ožujka do ožujka. Zato vam je potrebna stalna boravišna dozvola. Kopf je vidio pozitivne signale savezne vlade za ovu perspektivu ostanka, nakon što tržište rada bude prihvaćeno na određeno vrijeme.
Austrija
Diljem Beča se oglasile sirene, evo tko stoji iza toga
Probni alarm uključujući i premijeru “AT Alert” bio je prije točno mjesec dana, kada su se iznenada ponovno oglasile sirene u Beču. U osnovi ništa neuobičajeno u subotu u Austriji, ali ovoga puta sirene su počele zavijati malo nakon 7 ujutro – i to ne kao uobičajeni kontinuirani ton, već kao dizanje i spuštanje alarma koji je trajao minutu.
Ovo označava neposrednu “opasnost”. Pola sata kasnije, u 7.32 sati, uslijedio je još jedan “alarm” te još jedan u 8.02 sati. Sirene za uzbunu čule su se oko glavnog željezničkog kolodvora, ali i u nekoliko drugih dijelova grada.
Službena preporuka za ponašanje u ovom slučaju: “Posjetite zaštićena područja ili prostorije, pridržavajte se mjera ponašanja objavljenih putem radija ili televizije (ORF) ili interneta (www.orf.at).” Međutim, na tim kanalima nije bilo nikakvih informacija.
Kao odgovor na upit bečke policije za “Heute”, glasnogovornica za tisak konačno je riješila misterij i ujedno sve razjasnila. Bio je to probni alarm s bečkih mreža. Znači, samo proba.
Austrija
U Austriji prijeti snažan rast cijena zubarskih usluga
Odlazak stomatologu mogao bi biti posebno skup u idućoj godini za sve pacijente koji su osigurani kod ÖGK. Stomatološka udruga i fond za zdravstveno osiguranje već su dugo pregovarali o tome koje će plombe od siječnja pokrivati ÖGK. U petak se doznalo da su pregovori prekinuti – sada postoji opasnost od velikih troškova.
Od 1. siječnja EU će stati na kraj otrovnoj živoj u zubima. Amalgamske plombe kod zubara su zabranjene, piše “Heute”. Alternative postoje već godinama, ali dosad su se uglavnom plaćale privatno.
Isplativi staklenoionomerni cement koristi se za djecu i trudnice od 2018. Međutim, plastične plombe i Alkasite, mješavina ta dva, smatraju se izdržljivijima i skupljima.
Prema riječima predsjednika ÖGK Hussa, fond za zdravstveno osiguranje zagovara dugotrajne materijale za sve pacijente. Stomatološka udruga odgovorila je da su plastične plombe skuplje i radno intenzivnije te da mnogim kolegama rad preko zdravstvenog osiguranja više ne bi bio ekonomski zanimljiv.
Daljnji razgovori zapravo su dogovoreni za 14. studenog, no sada je došlo do “spora”. Razlog: ÖGK želi platiti domaćim stomatolozima s ugovorom o zdravstvenom osiguranju najviše deset posto više u naknadama za nadomjestak amalgama, kritizirala je stomatološka udruga.
“Budući da je ova ponuda za austrijske stomatologe neprihvatljiva iz ekonomskih razloga, pregovarači stomatološke udruge odlučili su prekinuti pregovore zbog besmislenosti Hussovih izjava”, stoji u priopćenju.
ÖGK je bio “zaprepašten” zbog reakcije stomatološke udruge u petak. Stomatološki centri ÖGK već tri godine koriste alternativu amalgamu Alkasite. “Stomatološka udruga odbija razgovarati o ovoj visokokvalitetnoj opciji”, kaže tvrtka za zdravstveno osiguranje, prenosi APA.
Ako se dogovor ne postigne, 7,4 milijuna ljudi osiguranih kod ÖGK-a vjerojatno će trpjeti posljedice spora. Od siječnja 2025. ispune ćete najprije morati platiti osobno kod stomatologa, a zatim predati račun ÖGK-u kako bi vam dio iznosa računa bio vraćen.
Austrija
Ptičja gripa u Austriji, ubijeno više od 200.000 životinja
Ptičja gripa se brzo širi. Od petka je za cijelu Austriju na snazi “povećani rizik”. Savezna vojska pomaže pri ograničavanju širenja zaraze.
Sablasne scene odvijaju se na farmi peradi u Biberbachu u okrugu Amstetten (Donja Austrija). Kamioni se uvelike odlaze iz takozvane “vruće zone”, odnosno zagađenog područja. Vozila su jučer natovarena ubijenim pilićima – više ih je od 100.000 samo na ovoj farmi. Brojka ubijenih jedinki je najmanje dvostruko veća, izvještavaju mediji.
Vojska pomaže u dezinficiranju i ograničavanju širenja. Postoje specijalni protokoli u kojima se nadzire prskanje eutanaziranih pilića.
Prema WHO-u, više od 860 ljudi diljem svijeta zaraženo je virusom H5N1 od 2003. godine. U oko 450 slučajeva infekcija je bila fatalna.
Simptomi ptičje gripe kod ljudi uključuju temperaturu, kašalj i otežano disanje. Također se mogu javiti proljev i povraćanje. Kako infekcija napreduje, često se razvije upala pluća.
Ptičja gripa od četvrtka nije problem samo u Donjoj i Gornjoj Austriji. Ministarstvo zdravlja odlučilo je: cijela Austrija je sada “područje s povećanim rizikom”.
To znači strože mjere za uzgoj: “Između ostalog, više nije dopušteno hraniti životinje na otvorenom. Osim toga, kontakt peradi i divljih ptica mora biti onemogućen tehničkim uređajima.” Nadalje: Ne smije se koristiti voda iz sabirnih bazena kojima imaju pristup divlje ptice. Patke i guske moraju se držati odvojeno od ostale peradi.