Jučer su se u Sloveniji povodom otkrivanja spoken ploče sastali Plenković i Janša. Uz predsjednika hrvatske Vlade Plenkovića i njegovog slovenskog kolege Janeza Janše, otkrivanju spomen-ploče kojom se obilježava sastanak delegacija dviju vlada, na kojem se, 1991. godine, u dvorcu Otočec razgovaralo o pitanjima neovisnosti i međusobnoj pomoći u slučaju napada JNA, sudjelovali su bivši predsjednici Vlada Franjo Gregurić i Alojz Peterle.

  Još pod dojmom strahota iz vremena velikosrpske agresije Miloševićevog režima   “Iako je prošlo već tri desetljeća od tih trenutaka, posebno nakon obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, pod dojmom smo svih strahota koje su se dogodile za vrijeme velikosrpske agresije Miloševićevog režima, uz ključnu ulogu tadašnje JNA i na teritoriju Slovenije i na teritoriju Hrvatske”, rekao je Plenković.  

“Slovenija se obranila ranije, obranila se, kad gledamo s povijesne distance, brzo. I kao što je Janez rekao, već u ovo doba prije 30 godina više nije bilo vojnika JNA na njenom teritoriju”, nastavio je, kazavši da Hrvatska, nažalost, nije bila te sreće.   “Imali smo okupirani teritorij od 1991., odnosno već od onih barikada 1990. pa do 1995. i vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja pa do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja”, dodao je hrvatski premijer te istaknuo da su nam praktički kompletne devedesete godine prošle u posljedicama te agresije, a ožiljci i traume tog vremena i te bezumne politike Slobodana Miloševića osjećaju, nažalost i danas.  

Slovenija je prijatelj, partner i zemlja članica EU koja nas podržava i aktivno pomaže u ostvarenju ciljeva   “U tom kontekstu, treba posebno vrednovati i istinske, prijateljske i kvalitetne odnose Slovenije i Hrvatske”, kazao je te dodao: “Ja se osobno vodim da su Slovenija i Hrvatska najbolji susjedi in prijatelji.”   U nastavku se osvrnuo na povijest odnosa dviju država u kojima, osim nešto neriješenih pitanja koja su nastala zbog raspada bivše SFRJ, nije bilo otvorenih pitanja niti sukoba.  

“Nijedno od tih pitanja nije niti nepremostivo niti treba biti prepreka razvijanju kvalitetnih gospodarskih, kulturnih, uopće društvenih odnosa između dvije zemlje”, istaknuo je Plenković.   Ponosan je, kazao je, na način kako su slovenski premijer Janša i on uredili međusobne odnose, unaprijedili dijalog, sveli komunikaciju na jedan konstruktivan pristup koji ide za tim da Hrvatska i Slovenija kontinuirano rade na tome da budu jedna drugoj sve važniji vanjskotrgovinski partneri.

  “Više od 4 milijarde eura razmjene krasi 2020. godinu, koja je bila COVID-om opterećena, što znači da u normalnim okolnostima možemo ići puno više i puno dalje”, naglasio je.

  “Posebno cijenimo i činjenicu da je Slovenija nekoliko godina prije nas ušla u EU i Sjeverno-atlantski savez da na ovom našem putu ostvarivanja dva dodatna cilja dublje integracije, jedan je Schengenski prostor, a drugi je europodručje, imamo Sloveniju, ne samo prijatelja, partnera i zemlju članicu koja nas podržava, nego i zemlju koja je danas za kormilom Vijeća EU i koja nam aktivno pomaže da ostvarimo napredak u mjesecima koji su pred nama,” nastavio je Plenković, posebno zahvalivši trudu cijele slovenske Vlade i premijera Janše osobno, koji je, prije nekoliko tjedana, bio domaćin velikoga skupa između članica EU i zemalja jugoistočne Europe.  

Posebno je zahvalio tadašnjim predsjednicima Vlada Peterleu i Greguriću koji su, kako je rekao, znali naći rješenja u najzahtjevnijim okolnostima, rata, agresije, gospodarskim i financijskim posljedicama, te velikih humanitarnih tragedija.   “I stoga, kakve god izazove imali u današnjem vremenu, uvijek se sjetim jedinstvenih izazova kojima ste se vi bavili tada i razmišljam kako je sve ovo što mi danas trebamo rješavati puno lakše i jednostavnije nego što ste vi imali u tim trenucima opstanka naroda i države, a posebice stjecanja međunarodnog priznanja”, istaknuo je te još jednom na svemu zahvalio, obećavši da će se “današnje generacije, odgovorne za unapređenje odnosa, truditi da sudbonosni trenuci koji vežu prijateljstvo između Slovenije i Hrvatske, Slovenaca i Hrvata, budu glavna misao vodilja u kreiranju zajedničke, što kvalitetnije budućnosti”.