Hrvatska
Sastali se Plenković i Janša: Slovenija i Hrvatska najbolji su susjedi i prijatelji
Jučer su se u Sloveniji povodom otkrivanja spoken ploče sastali Plenković i Janša. Uz predsjednika hrvatske Vlade Plenkovića i njegovog slovenskog kolege Janeza Janše, otkrivanju spomen-ploče kojom se obilježava sastanak delegacija dviju vlada, na kojem se, 1991. godine, u dvorcu Otočec razgovaralo o pitanjima neovisnosti i međusobnoj pomoći u slučaju napada JNA, sudjelovali su bivši predsjednici Vlada Franjo Gregurić i Alojz Peterle.
Još pod dojmom strahota iz vremena velikosrpske agresije Miloševićevog režima “Iako je prošlo već tri desetljeća od tih trenutaka, posebno nakon obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, pod dojmom smo svih strahota koje su se dogodile za vrijeme velikosrpske agresije Miloševićevog režima, uz ključnu ulogu tadašnje JNA i na teritoriju Slovenije i na teritoriju Hrvatske”, rekao je Plenković.
“Slovenija se obranila ranije, obranila se, kad gledamo s povijesne distance, brzo. I kao što je Janez rekao, već u ovo doba prije 30 godina više nije bilo vojnika JNA na njenom teritoriju”, nastavio je, kazavši da Hrvatska, nažalost, nije bila te sreće. “Imali smo okupirani teritorij od 1991., odnosno već od onih barikada 1990. pa do 1995. i vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja pa do mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja”, dodao je hrvatski premijer te istaknuo da su nam praktički kompletne devedesete godine prošle u posljedicama te agresije, a ožiljci i traume tog vremena i te bezumne politike Slobodana Miloševića osjećaju, nažalost i danas.
Slovenija je prijatelj, partner i zemlja članica EU koja nas podržava i aktivno pomaže u ostvarenju ciljeva “U tom kontekstu, treba posebno vrednovati i istinske, prijateljske i kvalitetne odnose Slovenije i Hrvatske”, kazao je te dodao: “Ja se osobno vodim da su Slovenija i Hrvatska najbolji susjedi in prijatelji.” U nastavku se osvrnuo na povijest odnosa dviju država u kojima, osim nešto neriješenih pitanja koja su nastala zbog raspada bivše SFRJ, nije bilo otvorenih pitanja niti sukoba.
“Nijedno od tih pitanja nije niti nepremostivo niti treba biti prepreka razvijanju kvalitetnih gospodarskih, kulturnih, uopće društvenih odnosa između dvije zemlje”, istaknuo je Plenković. Ponosan je, kazao je, na način kako su slovenski premijer Janša i on uredili međusobne odnose, unaprijedili dijalog, sveli komunikaciju na jedan konstruktivan pristup koji ide za tim da Hrvatska i Slovenija kontinuirano rade na tome da budu jedna drugoj sve važniji vanjskotrgovinski partneri.
“Više od 4 milijarde eura razmjene krasi 2020. godinu, koja je bila COVID-om opterećena, što znači da u normalnim okolnostima možemo ići puno više i puno dalje”, naglasio je.
“Posebno cijenimo i činjenicu da je Slovenija nekoliko godina prije nas ušla u EU i Sjeverno-atlantski savez da na ovom našem putu ostvarivanja dva dodatna cilja dublje integracije, jedan je Schengenski prostor, a drugi je europodručje, imamo Sloveniju, ne samo prijatelja, partnera i zemlju članicu koja nas podržava, nego i zemlju koja je danas za kormilom Vijeća EU i koja nam aktivno pomaže da ostvarimo napredak u mjesecima koji su pred nama,” nastavio je Plenković, posebno zahvalivši trudu cijele slovenske Vlade i premijera Janše osobno, koji je, prije nekoliko tjedana, bio domaćin velikoga skupa između članica EU i zemalja jugoistočne Europe.
Posebno je zahvalio tadašnjim predsjednicima Vlada Peterleu i Greguriću koji su, kako je rekao, znali naći rješenja u najzahtjevnijim okolnostima, rata, agresije, gospodarskim i financijskim posljedicama, te velikih humanitarnih tragedija. “I stoga, kakve god izazove imali u današnjem vremenu, uvijek se sjetim jedinstvenih izazova kojima ste se vi bavili tada i razmišljam kako je sve ovo što mi danas trebamo rješavati puno lakše i jednostavnije nego što ste vi imali u tim trenucima opstanka naroda i države, a posebice stjecanja međunarodnog priznanja”, istaknuo je te još jednom na svemu zahvalio, obećavši da će se “današnje generacije, odgovorne za unapređenje odnosa, truditi da sudbonosni trenuci koji vežu prijateljstvo između Slovenije i Hrvatske, Slovenaca i Hrvata, budu glavna misao vodilja u kreiranju zajedničke, što kvalitetnije budućnosti”.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
You must be logged in to post a comment Login