Panorama
Rok trajanja hrane: Treba li je baciti odmah nakon isteka
Do kraja godine Europska komisija trebala bi predstaviti prijedlog zakona kojim bi se uredio sustav oznaka roka trajanja proizvoda. Cilj je da oznake građanima budu razumljivije i da što manje hrane sigurne za konzumaciju završi na otpadu. Zbog nerazumijevanja oznaka neke se namirnice bacaju, a istodobno mnogi ljudi žive na rubu siromaštva. U Europskoj uniji na godinu se baci čak 88 milijuna tona hrane, u Hrvatskoj 286 tisuća tona.
Kakvoća, cijena, sigurnost. Kad je riječ o hrani, potrošačima je važno baš sve.
“Hrvatska agencija za hranu je s Ministarstvom poljoprivrede 2015. napravila istraživanje prema kojem samo 10 posto potrošača čita deklaracije, 24 posto djelomično, 36 posto povremeno. Od potrošača koji su rekli da čitaju deklaracije, najčešće čitaju baš o roku trajanja i zemlji podrijetla”, rekla je Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane u Upravi za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede.
Slično je diljem Europske unije. A oznake “upotrijebiti do” i “najbolje upotrijebiti do” ne razlikuje čak polovina njezina stanovništva.
“Upotrijebiti do je oznaka koja se koristi za sigurnost hrane i kad istekne, treba baciti. Najbolje upotrijebiti je oznaka koja označava kvalitetu hrane, istaknula je Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
I nakon isteka naznačenog roka nikako je ne treba odmah baciti.
“Moramo biti svjesni da će se nešto izgubiti nutritivna svojstva, ali ako je ona organoleptički ispravna, dakle, nema mirisa, promjena na sebi, promjena boje ili baš vidljivih znakova trunjenja ili propadanja, ta hrana se može upotrijebiti”, rekla je Dragana Olujić, mag. nutricionizma.
Od tjestenine, riže i kave do soli, šećera i brašna. Pod uvjetom da se ispravno čuva. A problema nema ni s konzervama.
“Konzervans se, odnosno sol ili voda visoke temperature, koristi kako bi smanjio uvjete za razvoj mikroorganizama i ako je to hermetički zatvoreno, naravno da je šansa da se takva hrana pokvari, zdravstveno pokvari, mala. Naravno, čim se otvori, treba je odmah upotrijebiti”, rekla je Olujić.
Za razliku od lako pokvarljive hrane, poput svježega sira, ribe ili mesa.
“Što se tiče zdravstvene ispravnosti, mi se vodimo prisutnošću mikroorganizama patogenih koji mogu izazvati zdravstvene poteškoće i zna se da je neka hrana nakon određenog vremena bolja podloga da se mikroorganizmi umnožavaju i automatski se ograničavamo rokom trajanja”, istaknula je Olujić.
No u spremnicima za otpad često završi i ono što ne bi trebalo.
“U Europi se baci oko 88 milijuna tona hrane, u RH najnoviji podaci pokazuju da je to 286.000 tona hrane, što iznosi 71 kilogram po stanovniku”, rekla je Kolarić Kravar.
“S druge strane 1/4 europskog stanovništva živi na rubu siromaštva. Preko 50 posto bačene hrane je iz domaćinstava, a ostalo iz trgovačkih lanaca, restorana, hotela i slično. Jedan od velikih problema i razloga je upravo nerazumijevanje razlike između oznaka. Moramo osigurati da građani manje bacaju hranu, a, s druge strane, da oni koji su u potrebi, dobiju tu hranu”, rekla je Biljana Borzan.
“Sad EU mijenja oznaku kako bi ona za građane bila više razumljiva pa postoji zasad više varijanti. Još nije određeno kako će te oznake izgledati, razmišlja se da se potpuno ukine, da ostane sigurnosni rok. Također razmatraju se varijante koje već postoje u nekim skandinavskim zemljama koje označavaju “najbolje upotrijebiti do”, ali i “upotrebljivo nakon”, tako da očekujemo da EK do kraja godine izađe s prijedlogom koji će za građane biti razumljiv”, istaknula je Borzan.
No dotad, pita li se naše Ministarstvo poljoprivrede, ne moramo i ne trebamo sjediti prekriženih ruku.
“Ministarstvo je napravilo određene preporuke tako da bi svakako trebalo raditi planiranu kupnju, pogledati što imamo u smočnici i hladnjaku, namirnice s manjim rokom staviti na prednje police, trošiti proizvode 2+1 koje često svi kupujemo na sniženjima. Ako skuhamo više hrane, spremiti u hladnjak ili zamrzivač za idući dan pa i tjedan, a možemo i kompostirati za biljke i gnojenje”, rekla je Kolarić Kravar.
Sve su to mali, ali važni koraci na putu prema održivom razvoju koji zagovara i UN. Među smjernicama Programa globalnoga razvoja tako se našla i odgovorna proizvodnja te konzumacija. Cilj je otpad od hrane do 2030., ni manje ni više, nego prepoloviti, piše HRT.
Zanimljivosti
“Opasnost za zdravlje”: Iz prodaje povučena jedna vrsta tzv. “Dubai čokoloade”
Zbog nedeklariranih alergena, proizvođač povlači popularnu čokoladu iz Dubaija koja se prodavala online i u trgovinama.
Tvrtka Artis GmbH objavila je opoziv proizvoda “Miskets Dubai Chocolate” jer je u jednoj od analiza otkriven sezam, koji nije bio naveden na popisu sastojaka ni u alergenskim upozorenjima.
Koji proizvod je pogođen?
Radi se o “Miskets Dubai Chocolate” s rokom trajanja 09.11.2025. i oznakom serije L: 24314\1.
Gdje je proizvod prodavan?
Čokolada je bila dostupna u trgovinama i putem online shopa www.candy2go.de.
Kome proizvod predstavlja rizik?
Internetska trgovina Candy2go.de upozorava na moguću opasnost za zdravlje isključivo za osobe alergične na sezam. Kupcima s ovom alergijom savjetuje se da ne konzumiraju proizvod.
Mogućnost povrata
Kupci mogu vratiti proizvod u trgovinu gdje su ga kupili ili ga reklamirati online, uz puni povrat novca, i to bez obveznog predočenja računa. Za osobe koje nisu alergične na sezam, proizvod je siguran za konzumaciju.
Kontakt za korisnike
Proizvođač je uspostavio službu za korisnike. Dodatne informacije dostupne su putem info linije 0176/60366629 (radno vrijeme: 10:00 – 17:00) ili na službenoj stranici www.candy2go.de.
Zanimljivosti
U susjednoj zemlji za prometni prekršaj dobio kaznu od 106.000 eura
58-godišnji Švicarac vozio je preblizu drugom vozilu na autocesti. Sada je osuđen na veliku novčanu kaznu.
58-godišnji vozač u Švicarskoj uložio je žalbu na presudu višeg suda iz prošlog kolovoza. Prema ovoj presudi, on mora platiti kaznu od preko 100.000 franaka – što je ekvivalentno 106.000 eura. Savezni sud je odbio njegovu žalbu.
Čovjek iz Aargaua osuđen je na uvjetnu kaznu od 50 dnevnih stopa od 1970 franaka svaka. To znači da mora platiti iznos veći od 100.000 ako u sljedeće dvije godine počini novo kazneno djelo. Vozač u svakom slučaju mora platiti sudske troškove od 13.000 franaka.
58-godišnjak je 23. ožujka vozio svoj automobil autocestom A1 prema Zürichu. “Policijski video dokazi pokazuju kako vozač prati vozilo ispred sebe na nedovoljnoj udaljenosti”, navodi se u presudi Saveznog suda.
Kako je vidljivo iz odluke Višeg suda, udaljenost od automobila ispred mora biti šestina brzinomjera. “Ovo nije proizvoljna odluka”, presudio je Savezni sud. Osim toga, podupire odluku Višeg suda koji je mjerio udaljenost kroz smjernice. Savezni sud stoga potvrđuje kaznu. Milijunaš se nadao da će svojom žalbom postići oslobađajuću presudu.
Kazna je tolika jer Švicarac ima oporezivi prihod od preko 1,6 milijuna franaka.
Panorama
Znanstvenici otkrili ključnu poveznicu u povijesti indoeuropskih jezika
Nova genetska analiza otkriva dosad nepoznatu populaciju ključnu za nastanak i širenje indoeuropskih jezika.
Međunarodni tim istraživača pod vodstvom Rona Pinhasija s Instituta za evolucijsku antropologiju Sveučilišta u Beču i Davida Reicha sa Sveučilišta Harvard otkrio je važan dio slagalice u razumijevanju podrijetla indoeuropske jezične porodice. Analizom drevne DNK 435 pojedinaca s arheoloških nalazišta diljem Euroazije (6.400 – 2.000 g. pr. Kr.) identificirana je populacija koja predstavlja „kariku koja nedostaje” u povijesti indoeuropskih jezika.
Više od 400 indoeuropskih jezika, uključujući važne grane poput germanskih, romanskih, slavenskih, indoiranskih i keltskih jezika, danas govori gotovo polovica svjetske populacije. Povjesničari i lingvisti istražuju podrijetlo i širenje jezika koji potječu iz proto-indoeuropskog (PIE) još od 19. stoljeća, budući da u ovom području i dalje postoje znanstvene nepoznanice.
Novootkrivena populacija, koja je živjela na stepskom području Kavkaza i donje Volge, povezana je sa svim populacijama koje govore indoeuropske jezike. Posebno je značajno otkriće da su i anatolijski jezici, uključujući hetitski, potekli od ove grupe.
Prijašnja istraživanja pokazala su da je jamna kultura (3.300 – 2.600 g. pr. Kr.) od 3.100 g. pr. Kr. nadalje imala ključnu ulogu u širenju indoeuropskih jezika iz pontsko-kaspijskih stepa prema Europi i Aziji. No, anatolijski jezici, poput hetitskog, razlikuju se jer nisu imali stepsko podrijetlo. Nova istraživanja pokazuju da su potekli iz populacije koja je između 4.500 i 3.500 g. pr. Kr. živjela u regiji između Kavkaza i donje Volge – takozvane kavkasko-donjovolške skupine.
Studija, objavljena u časopisu „Nature“, otkriva da su pripadnici jamne kulture nosili do 80 posto genetskog nasljeđa populacije kavkasko-donjovolške populacije, što znači da je upravo ova skupina mogla biti ključni nositelj proto-indoanatolijskog jezika – zajedničkog pretka kako anatolijskih, tako i kasnijih indoeuropskih jezika. Ovi nalazi predstavljaju veliki iskorak u razumijevanju razvoja i širenja indoeuropskih jezika i nude odgovor na jedno od najvažnijih pitanja u povijesti lingvistike.
You must be logged in to post a comment Login