Hrvatska
Putujete u Hrvatsku ili druge zemlje EU – pravila za unos cigareta, hrane, pića i lijekova, kazne su ogromne
Što trebate znati kada putujete u Hrvatsku? Hrana, životinje, piće, cigarete, alkohol, lijekovi, novac – što i u kojim količinama možete iz BiH unijeti u Hrvatsku? Krenite spremni na put, a mi vam donosimo odgovore na sva spomenuta pitanja. Savjete za putnike u razgovoru za N1 podijelio je Ratko Kovačević iz Uprave za neizravno oporezivanje.
Pravila mnogih zemalja u susjedstvu su usklađena sa registrativom Europske unije, stoga je važno voditi računa da se nešto ne nosi preko granice van propisa, kaže Kovačević.
Od prvog srpnja 2013. Hrvatska je članica Europske unije što podrazumijeva da za nju vrijede pravila koja vrijede u ostatku EU, a to jest da svaki putnik može svoju osobnu prtljagu unijeti u državu. To su stvari neophodne za putovanje koje će putnik koristiti tijekom putovanja: odjeća, obuća, higijenski preparati i to u količini koja je dovoljna za to putovanje. Važno je da se ne nosi količina za koju se može slutiti da je komercijalnog karaktera.
Svaki putnik ima pravo na 300 eura vrijednosti stvari za koje je oslobođen pri ulasku u Hrvatsku. Međutim, veću količinu nečega ne može unijeti, ističe Kovačević. Bitno je naglasiti da mlađi od 15 godina imaju pravo unijeti robu u vrijednost od 150 eura.
Unos trošarinskih proizvoda
Izuzetno je bitno naglasiti da kada su u pitanju trošarinski proizvodi: putnici koji su mlađi od 17 godina ne mogu nositi trošarinske proizvode.
Hrvatska je promijenila neka pravila: u zračnom prometu se može prenijeti jedna šteka cigareta – 200 cigareta, dok u putničkom je smanjeno na 40 cigareta, što znači da se po punoljetnom putniku mogu prenijeti dvije kutije. Dozvoljeno je unijeti 50 grama duhana za pušenje. Carinska služba kontrolira duhan i duhanske prerađevine stoga je važno pratiti ova pravila.
Alkohol
Što se tiče prijenosa alkoholnih pića preko granice, može se posjedovati dvije litre alkoholna pića s postotkom manjim od 22%, a ako je u pitanju žestoko piće onda se može unijeti jedan litar. Po svakoj osobi mogu se unijeti 4 litre vina, odnosno 16 litara piva.
Unos hrane
Od početka 2023. od kada je Hrvatska članica Schengen zone, pojačana je kontrola unosa robe.
Nije dozvoljen unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda iz trećih zemlja u koje spada i BiH. “Kao što su i nama Srbija i Crna Gora“, kaže Kovačević.
Ono što je dozvoljeno unijeti i neće stvarati problem jest ona roba za koju se može zaključiti da će to putnik “pojesti” u tijeku puta, ali za neke količine koje bi mogle ostati “do sutra” može postojati veća kontrola.
Lijekovi
Svakako je dozvoljeno unijeti malu količinu lijekova poput onih za glavobolju, zubobolju ili prehladu.
Kada je u pitanju unos određenih lijekova, građani moraju imati određenu medicinsku dokumentaciju: nalaz liječnika da moraju tu vrstu lijeka koristiti. Ne može se prenijeti ogromna količina lijekova, već onoliko koliko je dovoljno za putovanje.
Lijekovi koji imaju psihotropnu tvar ne mogu se bez medicinske dokumentacije unijeti i bez adekvatnog nalaza, putnici mogu imati probleme na granici. Nije dozvoljeno unijeti veću količinu od one za 5 dana.
Novac
Što se tiče novca, nije potrebno prijaviti ako putnik sa sobom ima novac do 10.000 eura, sve ono što iznosi 10.000 i više – dužnost je prijaviti carinskoj službi. Može se raditi o carinskom prekršaju te se može oduzeti novac pokretanjem procedure.
Ljubimci
Ljubimci su dozvoljeni na putovanju, a važno je da imaju sa sobom dokumentaciju. “Psi, mačke, hrčci bi trebali mati mikročipove”, ističe Kovačević.
Važno je naglasiti da se ne može na sve granične prelaze ići s ljubimcima. Stoga prije putovanja istražite na koju ćete se rutu uputiti. Ako je više ljubimaca u jednom autu, pet ili više, onda je neophodno da se uradi veterinarski pregled na graničnom prijelazu.
Kazne
Kazne su propisi Europske unije i nisu male. Neprijavljena roba carinskoj službi može donijeti kazne od 500 KM do više od 10.000 KM, a ovisi isključivo o količini robe na osnovu koje se izračuna kazna.
Hrvatska
Na hrvatskoj granici platio kaznu od čak 13.200 eura
Državljanin Srbije uhvaćen je na Bajakovu u pokušaju da prokrijumčari ukupno 720 litara fungicida.
Carina ga je uhvatila jer, dolaskom u kamionu na granicu, nije podnio carinsku deklaraciju za robu za koju su propisane zabrane pri uvozu. Zbog počinjenja prekršaja iz članka 63. stavka 1. točke 3. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije izdan je prekršajni nalog.
Za počinjeni prekršaj izrečena je novčana kazna u iznosu od 13.200 eura. Obračunati su i naplaćeni troškovi uništenja u iznosu 4858 eura. Fungicid mu je oduzet.
Hrvatska
Hrvatska, Slovenija, Italija za sporazum Frontexa s BiH
Ministri unutarnjih poslova Hrvatske, Slovenije i Italije založili su se danas na trilateralnom sastanku u Hrvatskoj za potpisivanje sporazuma između Agencije Europske unije za zaštitu granica Frontexa i Bosne i Hercegovine. Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da je suradnja Frontexa i BiH “najbolji način” za suzbijanje ilegalnih migracija, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
Frontex je važan u BiH jer “migranti koji iz južne Europe dolaze na hrvatsku granicu ne nailaze na ozbiljne prepreke”, rekao je Božinović: “Sporazum je praktički ispregovaran, mora se potpisati”.
Frontex je do sada sklopio sporazume o statusu na zapadnom Balkanu sa Srbijom, Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom, koji omogućuju Frontexu da djeluje na dotičnom nacionalnom teritoriju uz međusobni dogovor.
Frontex: Ilegalni prelasci granice su se smanjili
Prema riječima slovenskog ministra unutarnjih poslova Boštjana Poklukara, trenutno je “prelako prijeći granice EU”. Dotične osobe dolaze u regiju kao turisti, a zatim putuju u odredišne zemlje EU kao ilegalni migranti.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Piantedosi rekao je pak da su privremene kontrole na granicama unutar schengenskog prostora “na neki način potisnule sve negativne pomake”.
Prema podacima Frontexa, broj ilegalnih prelazaka granice na zapadnobalkanskoj ruti ove je godine pao za 72 posto u odnosu na prošlu godinu. Na mediteranskoj ruti, na kojoj je prošle godine bilo najviše ilegalnih prelazaka granice, zabilježen je pad od 61 posto u odnosu na prošlu godinu, javlja HINA.
Hrvatska
Hrvatska: Lokacije autokamera za nadzor brzine
Ministarstvo unutarnjih poslova do kraja godine postavit će 84 nova kućišta u kojima će staviti kamere za nadzor brzine, piše portal Autonet.
Podsjetimo, prije turističke sezone bilo je ukupno 468 lokacija na kojima su se izmjenjivale kamere, tijekom ljeta su postavljene na njih još 40, a do kraja godine stižu i spomenuta 84 nova kućišta.
Kućišta će postaviti na područja 12 Policijskih uprava, a najviše, njih 20, postavit će na području PU Primorsko-goranske. Iako su do sada dva kućišta bila postavljena na zagrebačkoj obilaznici, velika je novost da se sada nekoliko kućišta nalazi na autocesti, piše Autonet.
Najviše ih je na području PU Primorsko-goranske i to na A7 kod Matulja, između čvora Jurdani i tunela Jušići, zatim između tunela Škurinje I. i tunela Katarina, zatim kod Bakra između tunela Burlica i čvora Šmrika te između čvora Sveti Kuzam i čvora Hreljin. Dvije su i lokacije na A6. Tako je jedna prije samog vijadukta Zečeve Drage, te jedna prije same Rijeke, kod Orehovice prije vijadukta Svilno, oba kućišta u smjeru Rijeke – navodi Autonet.
Do kraja godine ukupno će biti 588 novih lokacija kućišta. Policiji su na raspolaganju 194 kamere koje će premještati iz kućišta u kućište prema internom rasporedu svake od Policijskih uprava.
Novost je i da ovaj zadnji val postavljanja kućišta i kamera donosi i novi oblik kućišta. Pored samog prekoračenja brzine dobra kakvoća kamera znači da se vozači u prekršaju mogu kazniti i za nekorištenje sigurnosnog pojasa odnosno korištenja telefona na nepropisan način.
Detaljan popis svih lokacija na kojima su kućišta za kamere možete pronaći OVDJE.
