Vijesti
Putin dao veliki intervju, rugao se Zapadu
Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je intervju za državnu televiziju Rusija 1 u emisiji Moskva. Kremlj. Govorio je o situaciji u energetskom sektoru te o globalnoj prehrambenoj krizi.
Najprije se narugao SAD-u.
Putin je rekao da su “nakon početka specijalne operacije u Ukrajini Sjedinjene Države i Europa počele poduzimati korake koji su pogoršali situaciju u sektoru hrane i proizvodnji gnojiva”.
“U istim tim Sjedinjenim Državama financijske i gospodarske vlasti nisu pronašle ništa bolje nego slijediti put ubrizgavanja velikih količina novca za podršku stanovništvu i potporu pojedinačnim poduzećima i sektorima gospodarstva”, rekao je.
“Situacija će se pogoršati, a cijene hrane porasti”
Prema njegovim riječima, sada se pokušava prebaciti odgovornost za ono što se događa na tržištu hrane na Rusiju te se radi o pokušaju “prebacivanja s bolesne glave na zdravu”.
Putin je dodao kako je uvjeren da će se situacija sa svjetskim gnojivima zbog sankcija pogoršati, a cijene hrane porasti.
Izvoz žitarica iz Ukrajine
Ruski čelnik nazvao je blefom izjave da Moskva sprječava izvoz ukrajinskih žitarica te je istaknuo spremnost da izvoz pšenice podigne na 50 milijuna tona. Pozvao je Kijev da očisti mine s teritorija pod njegovom kontrolom radi sigurnog izvoza žitarica i naglasio da Rusija neće iskoristiti ovu situaciju za organiziranje napada s mora.
“Jamčimo miran prolaz bez ikakvih problema. Oni moraju očistiti mine i podići brodove s dna Crnog mora koje su potopili kako bi otežali ulazak u luke na jugu Ukrajine”, rekao je Putin.
Izjavio je i da se u ukrajinskim lukama “nalaze deseci stranih brodova, čije se posade još uvijek drži kao taoce”. Još je jednom izrazio spremnost osigurati miran transport žitarica i siguran ulazak brodova u Azovsko i Crno more.
“Već završavamo radove na razminiranju. Ukrajinske postrojbe su tamo postavile mine u tri sloja. Posao se dovršava, stvorit ćemo potrebnu logistiku”, rekao je. Putin je dodao da se ukrajinsko žito može izvoziti i preko Dunava i Poljske te da je najjeftiniji način preko Bjelorusije, ali da je za to potrebno ukinuti sankcije.
Energetska kriza
Što se tiče energetske krize, Putin je rekao da je upravo kratkovidna energetska politika europskih zemalja dovela do sadašnje krize.
“Banke su prestale davati kredite jer su pod pritiskom, osiguravajuća društva su prestala osiguravati relevantne transakcije, prestali su davati lokalnim vlastima zemljišta za proširenje proizvodnje, smanjili su izgradnju specijaliziranog transporta, uključujući cjevovode, sve je to dovelo do nedovoljnog ulaganja u energetskom sektoru u svijetu i kao rezultat toga dolazi do povećanja cijena”, kazao je.
Putin je dodao i da “Europljani nisu poslušali hitne zahtjeve Rusije za održavanje dugoročnih ugovora o opskrbi prirodnim plinom, što se negativno odrazilo na energetsko tržište”, prenosi Index.
Vijesti
Neregulirano radno vrijeme u Austriji opterećuje zaposlenike
Samo trećina zaposlenih danas radi prema klasičnom modelu osmosatnog radnog dana s fiksnim radnim vremenom. Fleksibilni radni aranžmani postaju sve uobičajeniji, izvijestila je Gospodarska komora Gornje Austrije (AK OÖ) u utorak. Iako veća fleksibilnost može povećati zadovoljstvo zaposlenika, ono opada kada se primjenjuje isključivo u interesu poslodavaca.
Fleksibilnost – blagoslov ili teret?
Fleksibilno radno vrijeme često se smatra modernim postignućem, no najnoviji podaci pokazuju da mnogi zaposlenici pate zbog stresa koji ono uzrokuje, istaknuto je na konferenciji za novinare u Beču.
„Fleksibilno radno vrijeme koje uzima u obzir potrebe zaposlenika povećava zadovoljstvo poslom. Međutim, ako se fleksibilizacija provodi isključivo prema interesima poduzeća, primjerice kroz neredovite smjene, to često dovodi do nezadovoljstva“, izjavio je predsjednik AK OÖ Andreas Stangl.
Istraživanje pokazuje da je oko 75 % zaposlenika zadovoljno modelima poput kliznog radnog vremena i fiksnih radnih sati. No, među zaposlenicima s redovnim dežurstvima ta brojka pada na 61 %, dok je kod onih s neredovitim radnim vremenom još niža – 59 %. Takve nepovoljne radne uvjete najčešće nalazimo u sektorima turizma, zdravstva, maloprodaje i javnog prijevoza, gdje su plaće često niže, ističe Daniel Schönherr, socijalni istraživač.
Djelomično radno vrijeme: 27 % zaposlenih želi raditi više
Indeks također pokazuje da bi 27 % zaposlenika koji rade na nepuno radno vrijeme željelo povećati broj radnih sati. No, istovremeno mnogi, osobito žene, teško usklađuju obiteljske obveze s dužim radnim vremenom ili punim radnim odnosom.
Puno radno vrijeme i dalje nedostižno za mnoge žene
„Ne smijemo zaboraviti da su upravo žene te koje i dalje većinom preuzimaju kućanske obveze, brigu o djeci i skrb za starije članove obitelji. To mnogima onemogućuje rad u punom radnom vremenu“, upozorava Stangl.
Kako bi se poboljšali uvjeti rada, AK OÖ zahtijeva:
✅ lakši pristup šestom tjednu godišnjeg odmora
✅ pravo na prelazak između punog i skraćenog radnog vremena
✅ smanjenje i ispravnu isplatu prekovremenih sati
✅ strože kazne za zlouporabu radnog vremena
Posljedice nereguliranog radnog vremena
Reinhard Raml iz instituta IFES naglasio je da neregulirano radno vrijeme može ozbiljno narušiti fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika. Osobe koje rade pod vremenskim pritiskom češće pate od probavnih smetnji, nesanice, visokog krvnog tlaka i bolova u leđima.
Rad u smjenama i produženi radni sati, poput desetosatnih radnih dana u okviru četverodnevnog radnog tjedna, mogu imati dugoročne posljedice koje ne treba podcijeniti.
Radni klimatski indeks – uvid u stvarne uvjete rada
Već gotovo 30 godina AK OÖ, u suradnji s istraživačkim institutima IFES i FORESIGHT, provodi Radni klimatski indeks, koji mjeri zadovoljstvo zaposlenika te njihove brige i opterećenja. Svake godine ispituju 4.000 zaposlenika, pružajući vrijedan uvid u radne uvjete i trendove na tržištu rada.
Svijet
Rekordan rezultat AfD-u u Njemačkoj, CDU
Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.
Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.
Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:
- CDU/CSU – 29 posto
- AfD – 19.5 posto
- SPD – 16 posto
- Zeleni – 13.5 posto
- Linke – 8.5 posto
- FPD – 4.9 posto
- BSW – 4.7
Vijesti
Novi potres zatresao Austriju, drugi u toj regiji
U Gornjoj Štajerskoj u srijedu navečer dogodio se još jedan lagani, ali zamjetan potres. Zabilježen s magnitudom od 2,5 u 19.29 sati na području Judenburga, izvijestila je seizmološka služba. Epicentar potresa bio je u blizini Fohnsdorfa. Bilo je “jasnih potresa, udara i podrhtavanja” i objekti su se lagano pomicali, rečeno je.
Nema izvješća o šteti na zgradama, ali u ovoj jačini potresa nije ni za očekivati. Bio je to već drugi potres u regiji u kratkom vremenskom razdoblju: krajem siječnja zabilježen je potres u Gornjoj Štajerskoj, nekoliko kilometara jugoistočno od Unzmarkt-Frauenburga u okrugu Murtal.
Istog dana zemlja se zatresla i u drugim dijelovima Štajerske, a također i u Koruškoj, a isto se dogodilo i sljedeći dan.
You must be logged in to post a comment Login