Connect with us

Hrvatska

Prve procijene popisa stanovništva: U Hrvatskoj gotovo 250.000 ljudi manje

Objavljeno

na

Državni zavod za statistiku objavio je procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama na kraju 2020. godine. Prema procjeni DZS-a, Hrvatska je krajem 2020. imala oko četiri milijuna i 48 tisuća stanovnika, što je oko 237 tisuća manje nego na zadnjem popisu 2011. godine. U deset godina Hrvatska je izgubila oko pet posto populacije. Drugim riječima, izgubila je svakog dvadesetog stanovnika.

Samo tri županije bilježe porast broja stanovnika od posljednjeg popisa 2011. godine. To je Grad Zagreb, u kojem živi nešto više od 19.000 ljudi više u odnosu na prije deset godina, dok su Istarska i Dubrovačko-neretvanska također zabilježile porast, ali gotovo neznatan. U Istarskoj je broj stanovnika porastao za nešto više od dvije tisuće, dok je u Dubrovačko-neretvanskoj porastao za oko troje ljudi.

Najveće gubitke pretrpjela je istočna Hrvatska. Ukupno gledajući, najviše je izgubila Osječko-baranjska županija, u kojoj u odnosu na prošli popis sada živi 35.521 čovjek manje, dok je najveći pad u postotku stanovnika doživjela Vukovarsko-srijemska županija, koja je izgubila više od 17 posto populacije, piše Index.hr.

Među županijama s većim gubitcima su i Sisačko-moslavačka (-16.7 posto) i Požeško-slavonska (-16.5).

Depopulacija je zahvatila gradove na jadranskoj obali. Najviše je izgubila Rijeka jer je u razmatranom razdoblju izgubila više od 14.500 stanovnika. Slijedi Split s manjkom od oko 10 tisuća stanovnika te Osijek, koji ima 7650 ljudi manje nego prije 10 godina.

Gledajući relativnu sliku, najveći gubitnici su gradovi iz istočne Hrvatske. Vukovar prednjači s izgubljenom petinom stanovništva. Među najvećim gubitašima tu su još tri slavonska grada – Požega, Slavonski Brod i Đakovo.

Pogođeni su i najveći gradovi Sisačko-moslavačke županije. Petrinja je izgubila nešto više od 18 posto stanovništva, dok su više od 10 posto izgubili Sisak i Kutina.

Najveće relativno povećanje broja stanovnika među 30 najvećih gradova bilježi Solin (+11.6 posto), a značajniji skok ostvarili su Kaštela (+5.95), Dubrovnik (+4.88) te Sveta Nedelja (+4.08 posto).

Pravu demografsku sliku Hrvatske vidjet ćemo krajem ove godine kada se očekuju rezultati aktualnog popisa stanovništva 2021. godine.

Kako DZS izračunava procjenu broja stanovnika?
DZS je na svojim službenim stranicama objavio metodologiju izračuna procjene broja stanovnika.

“Izvori podataka za procjenu broja stanovnika Republike Hrvatske jesu sljedeća istraživanja: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011., statistika rođenih, statistika umrlih, statistika unutarnje migracije stanovništva, statistika vanjske migracije stanovništva.

Procjene broja stanovnika obuhvaćaju sve osobe koje su Popisom stanovništva, kućanstava i stanova 2011. uključene u ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske, sve osobe koje su rođene, a upisane su u Državnu maticu rođenih u razdoblju od 1. travnja 2011. do datuma procjene, sve osobe koje su umrle, a upisane su u Državnu maticu umrlih u razdoblju od 1. travnja 2011. do datuma procjene te sve osobe koje su se doselile iz inozemstva odnosno odselile u inozemstvo kao i osobe koje su se preselile unutar Republike Hrvatske u razdoblju od 1. travnja 2011. do datuma procjene”, stoji u objašnjenju.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Hrvatska

Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”

Objavljeno

na

“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.

Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.

Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici. 

Nastavi čitati

Hrvatska

Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok

Objavljeno

na

U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.

Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.

Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?

“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.

I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca. 

“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže  Goran.

Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.

“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.

PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.

“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.

Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.

Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.

“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.

Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.

“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”

Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.

Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€

Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€

“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.

Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.

Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.

Nastavi čitati

Hrvatska

U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”

Objavljeno

na

By

U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.

Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.

“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.

Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore. 

“DANAS OPĆI BOJKOT!

Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.

“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!

Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.

Nastavi čitati
LM