Austrija
Propast ugostiteljskih objekata na bečkom Gürtelu
Ugostiteljstvo je jedna od najpogođenijih grana u vrijeme korona krize. Uvođenje dodatnih mjera poput registracijskih lista i obaveznih zaštitnih maski na putu do stola život ugosititelja čine i težim. Početkom mjeseca Gospodarska komora (WKÖ) je objavila podatak kako su hotelijerstvo i ugostiteljstvo izgubili 61 posto prometa u odnosnu na prošlu godinu. Ovi zabrinjavajući podatci su […]
Ugostiteljstvo je jedna od najpogođenijih grana u vrijeme korona krize. Uvođenje dodatnih mjera poput registracijskih lista i obaveznih zaštitnih maski na putu do stola život ugosititelja čine i težim.
Početkom mjeseca Gospodarska komora (WKÖ) je objavila podatak kako su hotelijerstvo i ugostiteljstvo izgubili 61 posto prometa u odnosnu na prošlu godinu. Ovi zabrinjavajući podatci su još teži za pročitati kada se čuju izjave pojedinih ugostitelja.
Časopis za kotar Ottakring „Ottakringer Flaneur“ objavio je priču o ugostiteljskim objektima na bečkom Pojasu (Gürtel) koji ne znaju što dalje činiti.
Vlasnik kafića „Concerto“ Heinz Seidl preko dvadeset godina je vlasnik kafića koji je poznat po noćnom provodu, gdje mladi, kada svi lokali zatvore, dolaze na nastavak lude noći. Seidl je nakon zabrane kretanja otvorio na samo dva tjedna, a plan mu je bio tek od listopada krenuti dalje. Noću Concerto pravi 75 posto svog prometa, a to sada i nije dozvoljeno.
„Tih nekoliko dana, koliko sam otvorio, smo imali tek 10 do 15 posto normalnog prometa. Najamnina se mora plaćati i dalje, računi za struju i plin također. Neke račune ne moram sada platiti, ali naredne godine ću to morati“
Seidl kaže kako je zahtjev za pomoć od države tri puta odbijen zbog sitnica, a kao najveći problem ugostiteljstva smatra mogućnost da subvence fiksnih troškova ne dođu još ove godine. „Realno, očekujem ovo stanje do proljeća, ljeta naredne godine. Ako bude dalje trajalo, moram nešto promijeniti“.
Gospodarska komora ima fond za pomoć teškim slučajevima, a poduzetnici pomoć mogu zatražiti do sredine prosinca. Ipak, do kraja rujna je isplaćena tek jedna četvrtina pomoći.
Vlasnik „Kramladena“ Sami Ercan je otvorio 15. svibnja kao i većina drugih ugostiteljskih objekata. Ercan tvrdi kako trenutno ima tek deset posto prošlogodišnjeg prometa, a najviše mu je pomogla ljetna terasa koja ima 16 stolova. Prema njegovim riječima ljeto je bilo „okej“, a zimi mu terasa ne može pomoći.
Ovaj ugostitelj je inovativnim idejama pokušao doći do većeg prometa, zbog čega je svoja vrata otvorio za različite događaje, postavio pult za DJ-eve te zvučnike postavio na terasu. Iako to gostima nije smetalo, policija je stalno „pravila probleme i prijetila prijavama“: „Što žele oni, da idemo u konkurs? Promet na Pojasu ima 80 decibela, a iz terase se čulo 75 decibela i ja to sada moram smanjiti. Zašto?“.
Što se pomoći za fiksne troškove tiče, predao je zahtjev za pomoć od 11.000 eura, a dobio tek 2.600 eura: „Nismo platili najamninu za prva tri mjeseca – to nam je još otvoreno“. Napao je gradsku tvrtku Wiener Linien kojoj plaća najamninu: „Željeli su vidjeti naš promet od 14. ožujka do 14. svibnja, iako su znali da je tada bila zabrana kretanja“. On očekuje kako će se radno vrijeme do 1 sat skratiti na 22 sata.
„Nakon zabrane kretanja imam osjećaj kao da je moje dijete bolesno i ja ne mogu ništa protiv toga učiniti“, rekao je Ercan.
Othmar Bajlicz je vlasnik prave bečke institucije – „Chelsea“. Ovaj ugostiteljski objekt je bio među prvima na Pojasu, a od tada ovaj lokal nudi nastupe DJ-a, koncerte i prijenose nogometnih utakmica. Bajlicz tvrdi kako njegov lokal ima 60 do 70 posto manje prometa nego prošle godine, ali ga „nogomet spašava“. Budući da zbog posljednjih mjera može samo održavati koncerte domaćih bendova, Chelseaju nedostaju međunarodni izvođači. „Novac se ne može zaraditi s maksimalno stotinu posjetitelja. Ipak, koncerti su dobro prihvaćeni od posjetitelja, iako je nešto drugačije – bendovi sjede, razmak, maske“.
„Ako se radno vrijeme, kao u nekim saveznim pokrajinama, skrati do 22 sata, to bi za nas bila katastrofa. Ne mogu se onda ni prikazivati utakmice Lige prvaka, koje počinje tek u 21 sat“, kaže Bajlicz.
Vlasnik „FANIALIVE“ lokala je Lautaro Alava, koji je između ostalog vlasnik i „Fania“ na Yppenplatzu te kluba „Coco“ na Pojasu. Prvo što je rekao za ovaj časopis je da je taj dan imao profit od 49,40 eura (op.a. riječ je o petku, 25. rujnu). Alava kaže kako od njegovog posla ovisi 70 zaposlenika i njihove obitelji:
„Ja sam odgovoran, da moji ljudi zarade novac i u teškim vremenima. Ja bih mogao sve živo raditi sam, ali moji ljudi moraju raditi – oni imaju obitelji. Trenutno nemamo zabranu kretanja, ali se osjeti kao zabrana“, kaže Alava.
Kaže kako je vlast „uspjela“ te kako vlada kaos zbog čega ljudi ne žele izlaziti vani. Njegovi objekti su najviše prometa pravili između jedan i tri sata poslije ponoći. Ove godine su planirali oko 90 koncerata, a veliki je posao pomjeriti svaki od njih.
Antonio Šećerović
Foto: Arhiva – Chelsea | Facebook
Austrija
Rasprava o radnom vremenu u Austriji i dalje vrela
Socijaldemokrati ne prihvaćaju dobro zahtjeve industrije za duljim radnim vremenom i većim doprinosima radnika s nepunim radnim vremenom socijalnom sustavu.
Potvrdio je to danas savezni menadžer SPÖ-a Klaus Seltenheim. “Ako ÖVP i IV (Industrijsko udruženje, napomena) imaju svoj put, ljudi bi trebali raditi dok ne padnu”, požalio se. Seltenheim je identificirao “napade na zaposlenike” te se, u skladu sa stranačkom linijom, zalagao za skraćenje radnog vremena i četverodnevni radni tjedan.
Seltenheim je oštro kritizirao Narodnu stranku, koja je vodila IV o osjetljivim pitanjima kao što je rasprava o radnom vremenu. U tu svrhu industrija redovito naručuje “stvari i zakone” od ÖVP-a, koji ih zatim provodi najbolje što može.
“Zahtjevi ÖVP-a i IV-a su slični, usklađeni jedni s drugima i svi dolaze iz iste ergele”, rekao je Seltenheim. Socijaldemokrat je također upozorio na novo izdanje “plavo-crne horor koalicije” koju bi mogao spriječiti samo SPÖ.
Raspravu o produljenju radnog vremena bez naknade plaće, odnosno većih primanja, prije nekoliko tjedana pokrenulo je industrijsko udruženje. Predsjednik ÖVP-a i savezni kancelar Karl Nehammer tada je izjavio da za njega provedba prijedloga ne dolazi u obzir.
Ministrica ustava Karoline Edtstadler (ÖVP) također je jasno dala do znanja da nema ništa protiv inicijative industrije. Međutim, ako želimo održati prosperitet, “moramo raditi više, a ne manje”, rekla je tada Edtstadler.
iz IV su u nedavnoj emisiji naglasili da je skraćenje radnog vremena iluzorno. Morali bi se stvoriti poticaji za povećanje stalnog zapošljavanja. Osim toga, treba razgovarati o povećanju radnog vremena. Prema IV, umjereno povećanje – po 15 minuta ujutro i poslijepodne – moglo bi “donijeti značajne pozitivne učinke za društveni sustav i prosperitet zemlje”.
Austrija
Svi građani Austrije na svoj konto mogu dobiti do 200 eura bonusa
Od početka godine ponovno se može prijaviti i austrijski bonus za popravak do 200 eura. Pokriva 50 posto ukupnih troškova po podnesenoj potvrdi, do najviše 200 eura. Bonus se dodjeljuje po potvrdi. Nakon razdoblja od tri tjedna novi račun se može podnijeti na web stranici repairbonus.at pomoću QR koda. To znači da se bonus za popravak može zatražiti više puta po osobi (ovisno o iznosu).
Prema podacima Ministarstva za klimu, prošle je godine diljem Austrije iskorišteno ukupno 480.000 vaučera. Najčešći popravci uključuju one za pametne telefone, perilice posuđa, perilice rublja i aparate za kavu. Prije samo nekoliko tjedana proračun za to povećan je na 130 milijuna eura.
Sigurnosni mehanizam, koji je poboljšan u jesen 2023., sada osigurava isplatu bonusa izravno podnositeljima zahtjeva. Prethodno korisnici moraju sami platiti iznos popravka. Bonus za popravak se zatim prenosi izravno na bankovni račun korisnika. Ovaj sigurnosni mehanizam namijenjen je sprječavanju zlouporabe bonusa. Prijavu ili voucher možete podnijeti na web stranici repairbonus.at.
Bonus između ostalog podržava popravak gotovo svih električnih uređaja koji se koriste u privatnim kućanstvima. To uključuje uređaje s kabelom za napajanje, baterije, akumulatore ili solarne module. To se odnosi na aparate za kavu, televizore, pametne telefone i prijenosna računala, kuhala za vodu, ali i e-bicikle i bušilice.
Osim toga, mogu se dostaviti i neelektronski dijelovi uređaja. Uređaji koji rade na fosilna goriva – poput kosilica ili automobila – kao i oružje i rasvjeta nisu prihvatljivi.
Austrija
Građani Beča mogu dobiti 100 eura bonusa
Najavljivano je tjednima, sada je konačno poznati i fixni datum: od 21. svibnja 2024. ponovno će biti objavljen i dodjeljivan popularni bonus za popravak od 100 eura. Prijave su moguće od ovog trenutka nadalje.
Konkretno, to uključuje ponovno izdavanje vaučera za popravak u Beču. Potpora je bila dostupna i prošle godine u iznosu do 100 eura.
Vienna voucher za popravak može se iskoristiti samo kod svih tvrtki koje sudjeluju u programu financiranja u takozvanoj mreži popravaka u Beču. Svi popravci svih predmeta koji se nude kao dio usluga sudjelujućih tvrtki za popravak prihvatljivi su za financiranje, kao što je navedeno u smjernicama za financiranje. Prijava za vaučer za popravak u Beču moguća je online ovdje od 21. svibnja.
Prema podacima Grada Beča, bonus je u istom razdoblju prošle godine iskorišten za oko 40.000 artikala. Svaki vaučer za popravak pokriva troškove popravka do 50 posto, ali najviše 100 eura bruto troškova popravka. Procjena troškova može se čak financirati u iznosu od 100 posto – ali najviše 55 eura. Uplaćeni iznos odmah će se oduzeti od fakture. Zahtjevi za plaćanje ne bi trebali biti mogući.
Ovo isključuje popravke elektroničkih i električnih predmeta. U tu svrhu dostupan je nacionalni bonus za popravak.
You must be logged in to post a comment Login