Hrvatska
Pregled prometa u Hrvatskoj za 15. srpnja
Pojačan je promet na gradskim cestama, obilaznicama i pojedinim dionicama autocesta, a povremeni zastoji mogući su na cestama gdje su u tijeku radovi te na autocestama u zonama naplata, odmorišta i čvorova.
A1 Zagreb-Ploče-Karamatići:
- povećana gustoća prometa između naplate Lučko i čvora Bosiljevo II u smjeru Dubrovnika.
A2 Zagreb-Macelj:
- zbog povećanog priljeva vozila kolona na NP Trakošćan u smjeru Zagreba duga je oko 1,5 km;
- zbog prometne nesreće na 57. km između čvorova Zaprešić i Zagreb zapad u smjeru Zagreba vozi se u koloni dugoj oko 4 km.
Zagrebačka obilaznica (A3):
- povećana gustoća prometa između čvorova Zagreb zapad i Lučko u smjeru Lipovca te između čvorova Zagreb istok i Lučko u smjeru Bregane, vozi se usporeno uz povremene zastoje.
A4 Goričan-Zagreb:
- povećana gustoća prometa između čvorova Popovec i Zagreb istok te čvora Komin i naplatne postaje Sveta Helena u smjeru Zagreba, vozi se usporeno uz povremene zastoje.
Jadranska magistrala (DC8):
- vozi se usporeno na prilazima turističkim središtima, osobito kod Splita i Dubrovnika.
Zbog radova zatvorene su ceste:
- DC1 u Vrlici (do 30. rujna);
- DC20 kroz naselje Đelekovec (do 22. srpnja);
- DC22 u Ulici Frana Supila u Križevcima (do 21. rujna);
- DC30 Ulica Stjepana Radića u Petrinji od raskrižja s Ulicom Otona Kučere do raskrižja s Ulicom Gromova (do 19. srpnja);
- DC36 Pokupsko-Letovanić između mjesta Hotnja i Orleković (do 12. prosinca) i preko Starog mosta u Sisku;
- DC44 u Buzetu (do 13. rujna);
- DC51 Nova Gradiška-Požega u mjestu Rešetari (do 19. srpnja 2025.);
- DC77 Žminj-Vodnjan između mjesta Svetvinčenat i Frlini (do 3. kolovoza);
- DC305 u Čabru (do 15. kolovoza);
- DC525 Pleternica-naselje Bilice (do 15. srpnja);
- DC678 u Belom Manastiru (do 15. kolovoza);
- ŽC3007 kod mosta Igrišće (urušavanje mosta). Obilazak je: Ulica Dugi Konec-Ulica Stubička Slatina-Mihanovićeva ulica-Gajeva ulica-Ulica Dugi Konec;
- ŽC6162 u Gornjoj Podstrani.
Zbog radova na županijskoj cesti ŽC6253 Solin-Klis vozi se uz privremenu regulaciju prometa.A1 Zagreb-Ploče-Karamatići
- u travnju je u promet pušten čvor Podi između čvorova Šibenik i Vrpolje. Naplatna postaja u potpunosti je automatizirana (bez blagajnika) i cestarina na ovom izlazu može se platiti isključivo karticama te ENC uređajem
A3 Bregana-Lipovac
- na zagrebačkoj obilaznici u zoni čvora Zagreb zapad iz smjera Bregane i Maclja u smjeru Zagreba vozi se jednim trakom prema Jankomirskom mostu, a iz smjera čvora Lučko u smjeru grada osiguran je vozni trak kao spoj na Jankomirski most;
- do 14. kolovoza zbog građevinskih radova na odmorištu Zagreb sjever u smjeru Bregane vozi se servisnim kolnikom odmorišta uz privremenu regulaciju prometa. U 4. fazi rekonstrukcije odmorišta Zagreb (Plitvice) vozi se po dva traka preko postojećih odmorišta (oba smjera) te preko izgrađenih privremenih spojnih cesta. U slučaju incidentne situacije na odmorištu ili drugih potreba, omogućeno je puštanje prometa trasom autoceste kroz zonu radova, izuzev teretnim vozilima. Uspostava privremene regulacije prometa na kolniku u smjeru Bregane započinje nakon uspostavljene privremene regulacije prometa u smjeru Lipovca.
- do 1. kolovoza na odmorištima Stari Grabovac (sjever i jug) između čvorova Novska i Okučani zatvorene su parkirališne prometne površine, a korisnici autoceste i dalje mogu koristiti usluge benzinskih postaja i pripadajućih sadržaja;
NAJAVA RADOVA:
- od 22. do 26.srpnja između 22:00 i 06:00 na najviše petnaest minuta zaustavit će se promet na čvoru Okučani zbog uključivanja izvanrednog prijevoza na glavnu trasu autoceste.
A6 Rijeka-Zagreb
- do 24. srpnja od 23:30 do 04:30 ujutro na čvorovima Oštrovica i Kikovica na maksimalno 15 minuta prekidat će se promet zbog prolaska izvanrednih prijevoza;
- do 28. srpnja zbog radova između čvorova Vrbovsko i Ravna Gora, između 19.km i 21.+300 km, u smjeru Rijeke, vozi se po dva sužena traka uz ograničenje brzine od 80 km/h
- do 31. srpnja između 11.+200 km i 13.+600 km, na vijaduktu Zečeve Drage, vozi se dvosmjerno kolnikom u smjeru Zagreba (u smjeru Zagreba po dva sužena prometna traka, a u smjeru Rijeke jednim suženim prometnom trakom). Zona radova uključuje tunel Veliki Gložac (vozi se po dva prometna traka u smjeru RIjeke)
- do 15. rujna zatvoren je izlazni krak čvora Orehovica iz smjera Zagreba u smjeru Trsata (Rijeka). Obilazak: izlaz s autoceste A6 na čvor Čavle – ŽC5205 – DC3 – grad Rijeka; – izlaz s autoceste A7 na čvor Rijeka istok – DC404 – grad Rijeka
NAJAVA RADOVA:
- do 14. kolovoza (jedan dan u tjednu – utorak, srijeda, četvrtak) između 06:00 i 07:00 sati na najviše petnaest minuta zaustavit će se promet kod čvora Orehovica, na 80.+600 km, u smjeru Rijeke;
- od 21.srpnja do 20.kolovoza. od 23:00 do 4:30 sati u maksimalnom trajanju do petnaest minuta zbog isključivanja izvanrednih prijevoza bit će prekinut promet u čvoru Kikovica (izlazni krak na državnu cestu DC3).
A7 Rupa-Rijeka
- do 15. rujna zbog radova u zoni čvora Orehovica vozi se jednim prometnim trakom iz smjera Krka prema Zagrebu i Rupi te iz smjera Rupe prema Zagrebu.
NAJAVA RADOVA:
- do 14. kolovoza (jedan dan u tjednu – utorak, srijeda, četvrtak) između 06:00 i 07:00 sati na najviše petnaest minuta zaustavit će se promet od čvora Škurinje do čvora Orehovica (neposredno prije ulaska u tunel Trsat, smjer Križišće/Zagreb) i od čvora Rijeka istok do čvora Orehovica (izlazni krak u smjeru Zagreba).
A8/A9 Istarski ipsilon
- zbog radova na kvarnerskoj strani tunela Učka zabranjen je promet vozilima širim od 3m na dionici čvor Veprinac-tunel Učka u oba smjera;
- između čvorova Lupoglav i Veprinac (A8), zbog izgradnje druge cijevi tunela Učka, vozi se uz privremenu regulaciju prometa.
DC1 i dionica brza cesta Solin-Klis
- do 30. rujna državnom cestom DC1 između Hrvaca i Vrlike zabrana je za sav promet (osim lokalnog stanovništva). Obilazak: Hrvace-Rumin-Vučipolje-Ježević-Vrlika;
- do 30. rujna zbog radova na DC1 u mjestima Brnaze i Vrlika preusmjerava se tranzitni promet s državne ceste DC1. Obilazni pravac za tranzitni promet: Klis Grlo–Muć–Drniš–Knin.
DC2 Vukovar – Ilok
- zbog oštećenja mosta Ilok (GP Ilok-GP Bačka Palanka) zabrana je prometa za vozila čija ukupna masa prelazi 24 tone
Jadranska magistrala (DC8)
- vozi se uz privremenu regulaciju usporeno u zonama radova u mjestu Pasjak (do 15. srpnja)
NAJAVA RADOVA I DOGAĐAJA U PROMETU
- hodnja Hrvatske vojske na državnoj cesti DC1 Udbina-Knin:15. srpnja od 19:00 do 23:00 sata između Udbine i Ondića, 16. srpnja od 04:00 do 10:00 sati između Gračaca i Otrića i 17.srpnja od 08:15 do 10:00 sati Stara straža-Knin;
- u nedjelju, 21.srpnja, od 07:00 do 19:00 sati, zbog održavanja 5. ORO Superslaloma „Memorijal Zvonko Mrzljak“ bit će zatvorene ulice Andrije Gredičaka i Milana Prpića u Oroslavju;
- od 19.srpnja u 07:00 sati do 22.srpnja u 22:00 sata bit će zatvorena županijska cesta ŽC3124 Kutina-Lipovljani na željezničko cestovnom prijelazu Banova Jaruga. Obilazak je lokalnim cestama.
- 20. srpnja i 21.srpnja od 08:30 do 20:00 sati, povodom međunarodne brdske auto utrke “Wladoil – Nagrada Ogulina 2024.”, bit će zatvorena županijska cesta ŽC3254 od parkirališta „Baza“ iznad naselja Puškarići do Športsko rekreativnog centra Kneja. Propuštanje prometa bit će maksimalno svaka 2 sata u trajanju od 30 minuta. Obilazak do naselja Jasenak i Drežnica je: A1 od čvora Ogulin do čvora Brinje- D23Križpolje – Jezerane-ŽC5191 Jezerane – Drežnica – Jasenak.
IZVANREDNI PRIJEVOZI
KORISTAN SAVJET
U prometu je svakodnevno velik broj biciklista, mopedista i motociklista. Vozače ostalih vozila upozoravamo da prilikom uključivanja u promet, prestrojavanja, pretjecanja, obilaženja, polukružnog okretanja ili skretanja pripaze upravo na ovu kategoriju sudionika u prometu te im ne oduzimaju prednost prolaska na raskrižjima. Bicikliste, mopediste i motocikliste također podsjećamo da poštuju prometne propise i ograničenja brzine te koriste zakonom propisanu zaštitnu opremu.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
