Dnevna kronika
Poziv na strože vize za Ruse u Njemačkoj
U svjetlu razmjene zarobljenika između Rusije i zapadnih zemalja koja se dogodila ovog tjedna, u Njemačkoj se sve više poziva na stroge zahtjeve i kontrole ulaska ruskih državljana. “Mora se osigurati da temeljite i stroge provjere viza spriječe pristup ruskim špijunima i saboterima”, rekao je u subotu član njemačke stranke Zelenih u Bundestagu Marcel Emmerich za berlinski “Tagesspiegel”.
Zastupnik CDU Jürgen Hardt otišao je korak dalje: založio se za dalekosežne zabrane ulaska. Dozvole za ulazak važne su za napredne elemente ruskog civilnog društva, rekao je Hardt. “Ali takvih je sve manje. Europske granice trebale bi biti zatvorene za one koji profitiraju od režima u Kremlju i bogate ruske turiste”, rekao je političar CDU-a.
U sklopu razmjene zarobljenika, Rusija i Bjelorusija oslobodile su 16 zatvorenika, uključujući ruske oporbene članove i zapadnjake. Zauzvrat, osmorica ruskih zatvorenika, uključujući “ubojicu iz Tiergartena” Vadima Krasikova, koji je bio zatvoren u Njemačkoj, kao i dvoje maloljetnika mogli su se vratiti u Rusiju. Na Zapadu se mnogo govorilo o ruskoj “talačkoj diplomaciji”.
Koliko temeljito ruski špijuni očito djeluju u Europi postalo je jasno u petak. Obitelj koja se vratila u Rusiju kroz razmjenu zarobljenika tvrdila je da je iz Argentine završila u Sloveniji. Par je osuđen na sudu u Sloveniji jer su razotkriveni kao ilegalni agenti “spavači”.
Čak ni djeca para navodno nisu znala za svoje pravo podrijetlo. “Djeca tajnih agenata koja su jučer doletjela saznala su da su Rusi tek kada je njihov zrakoplov poletio iz Ankare”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi ruska novinska agencija Interfax. Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je primio oslobođene špijune, pozdravio je dvoje djece s “Buenas noches”, što na španjolskom znači “dobra večer”.
U međuvremenu, Emmerich je posebno kritizirao jednu državu EU i NATO koja čak planira olabaviti ulazak ljudi iz Rusije i Mađarske, odnosno Mađarsku. Planovi mađarskog premijera Viktora Orbana “izazivaju veliku zabrinutost i mogli bi zahtijevati akciju”, rekao je njemački političar Zelene stranke.
Orban je početkom srpnja potpisao dekret kojim je ubrzani postupak izdavanja viza u Mađarskoj proširen na Rusiju i Bjelorusiju te još šest zemalja. Državljani ovih zemalja sada mogu tražiti dozvole za rad u Mađarskoj. EU je također izrazila zabrinutost zbog toga.
Amnesty poziva na daljnja oslobađanja
Organizacija za ljudska prava Amnesty International pozvala je u međuvremenu njemačku saveznu vladu na kampanju za daljnje oslobađanje političkih zatvorenika u Moskvi. “Savezna vlada mora voditi jednako glasnu i jasnu kampanju za njihovo oslobađanje”, rekao je zamjenik glavnog tajnika organizacije, Christian Mihr, na Deutschlandfunk.
Prema skupinama za ljudska prava, u ruskim zatvorima nalazi se oko 700 političkih zatvorenika, a stručnjaci UN-a pretpostavljaju da u Rusiji ima još do 1400 političkih zatvorenika. “Ne smijemo ih zaboraviti”, upozorio je Mihr. Međutim: “Razmjena ima vrlo gorak okus.”
Kremlj nema samo izravnu korist od puštanja agenata tajne službe, na primjer. U Rusiji se sada također moglo pretpostaviti da će drugi ruski agenti biti pušteni u zamjenu za strance zatvorene u Rusiji. S Mihrovog stajališta, sada je za strane državljane postalo još opasnije putovati u Rusiju. Predstavnik Amnestyja također je pozvao njemačku vladu da osigura sigurnost Rusima u egzilu. Više puta se pokazalo da “duga ruska ruka represije” seže i u druge europske zemlje.
Dnevna kronika
Nakon napada u Magdeburgu: Razina upozorenja na terorizam 4 u Austriji
Petarde, betonski blokovi i pojačani kontingent izvršne vlasti: Kao što je to bio slučaj prošle godine, kada je islamistička teroristička ćelija planirala napad na katedralu svetog Stjepana u Beču, Božić i sljedeća Nova godina ponovno će proći pod dojmom gnusnog zločina. Koliko je situacija neizvjesna govori podatak da je u petak u Beču uhićen finski državljanin – muškarac je s oružjem šetao gradom.
Savezna prijestolnica je priopćila da su austrijske i njemačke vlasti u bliskom kontaktu, ali nema referenci ili naznaka prijetnje u Austriji u vezi sa smrtnim putovanjem u Njemačkoj. Unatoč tome, opsežne sigurnosne mjere na božićnim sajmovima ponovno su “pojačane na visoku razinu”, rekao je David Pawlik, glasnogovornik Ravnateljstva državne policije u Beču. U tom kontekstu istaknuo je kako je od listopada 2023. bez prekida na snazi četvrta razina opasnosti od terorističkih napada.
Odgovorni u glavnom gradu Gornje Austrije odmah su reagirali: tehničke sigurnosne mjere imaju za cilj zaštititi posjetitelje božićnog sajma od mogućeg napada. Kao što slike pokazuju, policijski automobili su bili parkirani, a ispred ulaza na sajam na glavnom trgu postavljene su prepreke.
Sada su pojačane kontrole na adventskim tržnicama u Donjoj Austriji: ovdje su službenici na dužnosti, kako u civilu, tako i u uniformama, javlja glasnogovornik policije Johann Baumschlager. Isti se koncept koristi u Štajerskoj. Tu je i “snažna svemirska zaštita”: hitne službe s teškim naoružanjem koje su uvijek spremne u blizini gomile ljudi. “Nikada ne može biti 100 posto sigurnosti”, još jednom je naglasio izvršni direktor.
Dnevna kronika
U Austriji radio u podrumu pa preminuo od strujnog udara
Predbožićna drama u Gruberauu u općini “Wienerwald”! Ondje su kolege vatrogasci iz Breitenfurta i susjednog Sulza – kao i hitno medicinsko osoblje i policija – pozvani u pomoć zbog nesreće u podrumu jedne kuće. Muškarac je tijekom rada iz nepoznatog razloga doživio strujni udar.
Prvotno se govorilo o dvije žrtve, ali naposljetku je samo jedan stanovnik ozlijeđen strujnim udarom, koji je na kraju bio smrtonosan. Svi napori da se mještanin vrati u život bili su uzaludni – naložena je obdukcija.
Dnevna kronika
Teror u Magdeburgu: Saudijska Arabija upozorila na počinitelja
Prema saudijskim sigurnosnim krugovima, Saudijska Arabija je upozorila Njemačku na osumnjičenog počinitelja Taleba A. napada na božićni sajam u Magdeburgu.
Kraljevstvo je tražilo njegovo izručenje, ali Njemačka nije odgovorila, rečeno je. Muškarac dolazi iz grada Al-Hofuf u istočnoj Saudijskoj Arabiji. Bio je šijit.
Samo oko deset posto stanovništva u većinski sunitskoj zemlji su šijiti. Postoje opetovana izvješća o diskriminaciji šijita u zemlji. Prema informacijama Njemačke tiskovne agencije u Berlinu, prije otprilike godinu dana njemačkim je vlastima poslano svojevrsno upozorenje na muškarca.
Osumnjičeni dolazi iz Saudijske Arabije, a u Njemačku je došao 2006. godine. Nedavno je iznio neke zbunjujuće formulirane optužbe protiv njemačkih vlasti u društvenim medijima i intervjuima. Između ostalog, optužio ih je da ne čine dovoljno u borbi protiv islamizma. Nakon što je prije nekoliko godina izašao u javnost sa svojom podrškom saudijskim ženama koje bježe iz domovine, kasnije je na svojoj web stranici na engleskom i arapskom napisao: “Moj savjet: Ne tražite azil u Njemačkoj.”
Istraga traje.
