Austrija
Potvrđen novi Klima bonus: Građani će u 2024. dobiti više nego prošle godine

Klimatski bonus bit će isplaćen treći put ove godine. I dok je drugi val isplate bonusa iz 2023. još u tijeku, iznos klimatskog bonusa za ovu godinu i početak isplate trenutno su predmet tirkizno-zelenih koalicijskih pregovora.
U načelu, klimatski bonus financira se iz godišnjeg prihoda savezne vlade putem poreza na CO₂. Ovaj porez plaćaju sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Izvorno je osnovni iznos klimatskog bonusa iznosio 100 eura, s mogućim do 200 eura za odrasle, ovisno o tome gdje živite. U 2022. iznos je čak udvostručen kroz prilagodbu troškova života.
Prošle je godine glavno prebivalište ili veza javnog prijevoza određivala visinu klimatskog bonusa. Osnovni iznos za odrasle povećan je na 110 eura (minimalni iznos) zbog dodatnog prihoda od poreza na CO₂, a maksimalni iznos popeo se na 220 eura.
U principu, ovaj bi sustav trebao ostati na snazi ove godine – ali klima bonus mogao bi bit izdašniji 2024. godine.
U intervjuu za “Heute”, kancelar Karl Nehammer otkriva (pogledajte video) da će klimatski bonus ove godine biti “najmanje 120 eura, ovisno o tome gdje živite” – to bi bilo najmanje povećanje od 10 eura u minimalni iznos. Ali ima još toga, uvjereni su stručnjaci.
U tom kontekstu, Peter Amreich, predsjednik inicijative za prigradsku vožnju, ukazuje na nedavno povećanje cijene CO₂ na 45 eura po toni CO₂, što odgovara povećanju od 38 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ta se prilagodba već primjećuje u cijenama goriva i lož ulja.
“Stoga izričito pozivamo na značajno povećanje klimatskog bonusa za 2024. na maksimalni iznos, ovisno o tome gdje živite, između 150 i 300 eura”, rekao je Amreich.
ÖAMTC i Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) također podržavaju zahtjev. “U 2023. cijena CO₂ porasla je za osam posto, klimatski bonus za deset posto”, objašnjava Wifo stručnjakinja Claudia Kettner za ORF “Mittagsjournal”.

Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?

ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
Austrija
Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije

Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!
U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.
Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.
Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.
Austrija
Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici

U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.
Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.
On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.
Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.