Austrija
Potvrđen novi Klima bonus: Građani će u 2024. dobiti više nego prošle godine
Klimatski bonus bit će isplaćen treći put ove godine. I dok je drugi val isplate bonusa iz 2023. još u tijeku, iznos klimatskog bonusa za ovu godinu i početak isplate trenutno su predmet tirkizno-zelenih koalicijskih pregovora.
U načelu, klimatski bonus financira se iz godišnjeg prihoda savezne vlade putem poreza na CO₂. Ovaj porez plaćaju sve tvrtke koje uvoze goriva u Austriju ili ih proizvode u zemlji. Izvorno je osnovni iznos klimatskog bonusa iznosio 100 eura, s mogućim do 200 eura za odrasle, ovisno o tome gdje živite. U 2022. iznos je čak udvostručen kroz prilagodbu troškova života.
Prošle je godine glavno prebivalište ili veza javnog prijevoza određivala visinu klimatskog bonusa. Osnovni iznos za odrasle povećan je na 110 eura (minimalni iznos) zbog dodatnog prihoda od poreza na CO₂, a maksimalni iznos popeo se na 220 eura.
U principu, ovaj bi sustav trebao ostati na snazi ove godine – ali klima bonus mogao bi bit izdašniji 2024. godine.
U intervjuu za “Heute”, kancelar Karl Nehammer otkriva (pogledajte video) da će klimatski bonus ove godine biti “najmanje 120 eura, ovisno o tome gdje živite” – to bi bilo najmanje povećanje od 10 eura u minimalni iznos. Ali ima još toga, uvjereni su stručnjaci.
U tom kontekstu, Peter Amreich, predsjednik inicijative za prigradsku vožnju, ukazuje na nedavno povećanje cijene CO₂ na 45 eura po toni CO₂, što odgovara povećanju od 38 posto u usporedbi s prethodnom godinom. Ta se prilagodba već primjećuje u cijenama goriva i lož ulja.
“Stoga izričito pozivamo na značajno povećanje klimatskog bonusa za 2024. na maksimalni iznos, ovisno o tome gdje živite, između 150 i 300 eura”, rekao je Amreich.
ÖAMTC i Austrijski institut za ekonomska istraživanja (Wifo) također podržavaju zahtjev. “U 2023. cijena CO₂ porasla je za osam posto, klimatski bonus za deset posto”, objašnjava Wifo stručnjakinja Claudia Kettner za ORF “Mittagsjournal”.
Austrija
Odgođena nova pravila na granicama EU
Primjena novih pravila za ulazak u zemlje Europske unije, koja uključuju skeniranje biometrijskih pasoša i uzimanje otisaka prstiju, odgođena je zbog nespremnosti svih članica EU. Ovo je dobra vijest za građane BiH, čije se kompanije već suočavaju s velikim problemima pri prelasku granica. Međutim, nova pravila, koja uključuju i maksimalni boravak od 180 dana u EU, već predstavljaju izazov za profesionalne vozače, osobito u BiH.
Nova pravila trebala su omogućiti bržu i jednostavniju provjeru na graničnim prijelazima, ali primjena sistema biometrijskih podataka nije moguća dok sve zemlje ne osiguraju tehničku spremnost. Iako je Komisija planirala implementaciju sustava EES (Europski ulazno-izlazni sustav), odgođena je zbog problema u koordinaciji među državama članicama. Za profesionalne vozače iz BiH, koji već imaju ograničen boravak u EU, nova pravila znače dodatne izazove, jer bi mogli biti podložni velikim kaznama zbog nesuglasica u primjeni, piše Federalna.ba.
Velibor Peulić, koordinator Konzorcijima Logistika BiH, upozorava da bi ovo moglo imati ozbiljan utjecaj na cijeli transportni sektor, jer BiH oslanja 93% svog transporta na cestovnu dostavu. Prema tvrdnjama Vjekoslava Vukovića iz VTK-a BiH, vozači su suočeni s nejasnoćama u primjeni novih propisa na graničnim prijelazima, dok ministar Edin Forto naglašava diskriminaciju u odnosu na druge sektore prijevoza, poput zračnog ili brodskog, koji nisu obuhvaćeni istim pravilima.
Ako se ne postigne dogovor o ukidanju restrikcija, transportni sektor u BiH mogao bi se suočiti s ozbiljnim problemima, a mnogi vozači već razmatraju napuštanje zemlje zbog kazni i otežanih uvjeta za rad.
Austrija
Bolovanja u Austriji, osnovne informacije
U posljednje vrijeme često dobivamo pitanja vezana za bolovanje i otvaranje istog te koliko je poslodavac dužan plaćati za radnika. No, mnoge zanima i proces, pogotovo ljude koji su novi u Austriji.
VAŽNO: Ako se razbole, zaposlene osobe moraju odmah javiti poslodavcu (npr. telefonom ili faksom) da ne mogu doći na posao (“Mitteilungspflicht” / “Obaveza prijavljivanja”).
Zaposleni moraju donijeti i liječničku potvrdu ako to njihov poslodavac zahtjeva, prenosi kroativ.at.
Ako ne jave na vrijeme da su bolesni ili ne donesu liječničku potvrdu, zaposleni (do trenutka javljanja/podnošenja potvrde) nemaju pravo dobivati naknadu za bolovanje.
Ako su zaposleni na bolovanju (“im Krankenstand”), poslodavac za njih mora plaćati najmanje 6 tjedana punu platu i četiri tjedna polovinu, jer za to vrijeme ljudi na bolovanju imaju pravo na isplatu pola plate od Zavoda za zdravstveno osiguranje.
Za sva detaljnija pitanja na raspolaganju su vam uvijek dostupne radničke službe ili direktno Radnička komora.
Austrija
U Beču nestao Obrad Ilić, obitelj moli za pomoć
Austrijska stranica koja pomaže u pronalaženju nestalih osoba objavila je jučer priču o Obradu Iliću kojem se misteriozno gubi svaki trag. Naime, obitelj moli za pomoć budući da već više od godinu dana Obradu nema traga.
Obrad je u Austriju došao iz Srbije gdje je podigao obitelj i školovao troje djece koji su danas uspješni ljudi. Njegova surpuga je i dalje radila kao čistačica, a Obrad je mirovinu zaslužio na građevini. Sve to govori da je Obrad vodio miran i uredan život koji mu je u starosti bio ispunjen i druženjima s unucima.
No, prošle godine u kolovozu 72-godišnjak je netragom nestao iz svog stana u bečkom kotaru (bezirku) Florisdorfu. Kako prepričava njegova supruga obrad je spremao hranu, budući da je na štednjaku bio lonac s vodom i već pripremljene kobasice. Supruga je u prvi mah pomislila da je Obrad otišao nakratko u kupovinu. No, nakon nekog vremena čekanje se oduljilo, a obitelj je krenula u potragu. Sve su uredno prijavili i policiji.
Obitelj je odbacila i moguće teorije da je Obrad želio nauditi sam sebi budući da nije bio depresivan. Neposredne pretrage okoline u koju je često znao odlaziti bile su neuspješne. Lokacija njegovog mobitela pokazuje da on nije otišao daleko.
Obitelj je neslužbeno doznala da je 72-godišnja jednom od poznanika posuđivao novac, s kojim se možda navodno i posvađao, ali o tome nema sumnje trenutno.
Godinu dana kasnije potraga i dalje traje. Djeca su se obratila platformi “Austrija te traži” te vjeruju kako će barem nekako doći do traga. Gdje je Obrad danas, je li bio žrtva nekog zločina, je li otet, je li ga drži neka mentalno bolesna osoba… pitanja su na koja obitelj traži odgovor. O njemu danas piše i austrijski Krone.