Ekonomija
Potražnja za stanovima sve manja, ali unatoč tome nema pada cijena nekretnina
Domaće tržište nekretnina je “u preokretu”. Do tog je zaključka došao Institut za ekonomska istraživanja (WIFO) u izvješću objavljenom u srijedu. Konkretno, potražnja je osjetno pala od 2022. Nekoliko je razloga za to – ali do sada jedva da je bilo ikakvog utjecaja na cijenu.
Prema informacijama WIFO-a, tražene cijene stanova i kuća počele su stagnirati. Unatoč padu potražnje i znatnom povećanju broja nekretnina u ponudi, zasad “izostaju jake cjenovne reakcije”. “Očekivana korekcija cijena i dalje je vrlo suzdržana i daleko od korekcije rasta cijena od pandemije korona”, navode ekonomisti WIFO-a.
Kao temelj podataka za istraživanje poslužili su im oglasi za stambene nekretnine internetskog portala Immobilienscout24.at u petogodišnjem razdoblju od 7. lipnja 2018. do 2. srpnja 2023.
Pad potražnje odrazio se u “značajnom padu transakcija” od jeseni 2022. To se jasno vidi iz prihoda od poreza na promet nekretnina: prema informacijama, obujam je pao za jedanaest posto na godišnjoj razini u četvrtom kvartalu 2022. godine i za 20 posto u prvom kvartalu 2023. godine.
Zbog jaza između ponude i potražnje, nekretnine u ponudi ostaju na tržištu mnogo dulje. Teže ih je plasirati na tržište. “Ne samo da se pojavljuje manje novih oglasa, već se povećava i prosječna duljina zadržavanja postojećih oglasa”, izvijestio je WIFO.
Od strane prodavača može se uočiti “pričekajalni stav”. “Višestruki udari” bi “bitno promijenili” okvirne uvjete na tržištu stambenih nekretnina i posljedično izazvali pad potražnje.
Prema WIFO-u, za pad nekretninskih kredita odgovorna je stagnacija cijena nekretnina i sve veći broj stanova u ponudi koji koincidira s rastom kamata na stambene kredite od proljeća 2022. godine”, objašnjavaju stručnjaci WIFO-a.
Situacija s financiranjem postala je teža, a potražnja za nekretninama smanjena kao posljedica viših kamata na kredite i strožih propisa o kreditiranju – faktor koji sam po sebi ima prigušujući učinak na cijene.
Istodobno, tu su “uz silna poskupljenja – zbog čega očekujemo slabiji razvoj novogradnje – i visoka inflacija”, ali i faktori koji bi “trebali stabilizirati cijene postojećih nekretnina, barem nominalno”. Do značajnije korekcije cijene naniže za sada nije došlo.
Nakon niza godina konstantnog rasta cijena nekretnina, tržište nekretnina je nedavno “uzelo pauzu od rasta”. Indeks cijena nekretnina Oesterreichische Nationalbank (OeNB) pokazao je “stagnaciju ili lagani pad cijena” od četvrtog kvartala 2022. u usporedbi s prethodnim kvartalom.
Indeks cijena kuća austrijske statistike pokazao je pad najkasnije u prvom kvartalu 2023. Oba indeksa tako nisu pokazala daljnji pritisak na rast cijena stambenih nekretnina “prvi put u najmanje četiri godine”.
“Ostaje za vidjeti je li ovo odušak nakon snažnog povećanja prethodnih godina ili stvarna prekretnica s nadolazećim padom cijena”, kažu ekonomski istraživači. “Hoće li ipak biti opsežnijih pada cijena uvelike ovisi o daljnjem kretanju inflacije i kamatnih stopa u nadolazećim mjesecima.”
Ekonomija
Strani diskontni lanac ima sve više poslovnica u Austriji
Ne privlačeći veliku pozornost, a relativno novi veliki igrač zadaje probleme domaćim diskonterima kao što su Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo. Nizozemska kompanija Action sada ima 117 poslovnica u ovoj zemlji.
Od 2015. otvaraju se jedna lokacija za drugom bez puno pompe. “Action je trenutačno prisutan u Austriji sa 117 podružnica i zapošljava oko 2500 ljudi”, rekao je šef Action Austria Boyko Tchakarov. U 2024. godini otvoreno je devet novih trgovina i otvoreno 200 dodatnih radnih mjesta. Action je u većinskom vlasništvu britanske privatne investicijske tvrtke 3i Group.
Takozvani neprehrambeni diskonti kao što su Action, Woolworth, Tedi, Pepco i Kodi specijalizirali su se za trgovinu robom koja se ne konzumira. Prodaju potrepštine za kućanstvo i papirnati materijal, kućni tekstil, modu i dekoraciju, igračke i multimediju, opremu za slobodno vrijeme i sport.
Action nudi oko 6000 proizvoda po niskim cijenama u 14 kategorija. Prema tržišnim promatračima, gubitak tržišnog udjela u neprehrambenom sektoru bolan je za Hofer, Lidl i Eduscho/Tchibo.
Prodaja Action-a skočila je za oko četvrtinu na 13,8 milijardi eura u 2024. godini. Do 2024. diskont je otvorio 352 trgovine diljem Europe i sada upravlja s 2918 trgovina u dvanaest europskih zemalja, objavio je diskont u četvrtak. Tvrtka ne otkriva tržišne udjele ili razvoj prodaje u pojedinim zemljama.
U 2023. godini promet Action Retail Austria GmbH iznosio je oko 348 milijuna eura, a neto dobit iznosila je 8,5 milijuna eura, prema godišnjim financijskim izvješćima podnesenim u trgovački registar (“Wirtschafts-Compass”).
Kurs širenja akcije nastavit će se u Europi i Austriji. Diskont će u proljeće biti lansiran u Švicarskoj, nakon čega će na jesen uslijediti ulazak na tržište Rumunjske. Otvaranje novih poslovnica u Austriji. “Uvijek tražimo odgovarajuće lokacije”, rekao je šef Action Austria. U svim zemljama Action planira otvoriti 1300 do 1400 trgovina između 2023. i 2026.
Ekonomija
Što se to događa s Njemačkom? Gospodarstvo palo i u četvrtom kvartalu
Njemačka ekonomija se smanjila krajem 2024. Bruto domaći proizvod pao je od listopada do prosinca za 0,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, objavio je danas Savezni zavod za statistiku.
Ranija procjena, koja se temeljila na manje podataka, pokazala je pad od samo 0,1 posto. Dok su izdaci za privatnu i državnu potrošnju rasli, izvoz je bio “znatno manji”. U trećem tromjesečju ipak je zabilježen mini-rast od 0,1 posto.
U cijeloj 2024. najveće europsko gospodarstvo palo je za 0,2 posto, nakon što je već palo za 0,3 posto u 2022. Posljednje dvije godine recesije bile su 2002/03. Savez njemačkih industrijalaca (BDI) očekuje pad gospodarske proizvodnje za 0,1 posto u 2025. Ako se to dogodi, bila bi to najduža gospodarska kriza u povijesti Savezne Republike.
U usporedbi s drugim velikim zemljama eurozone, Njemačka je prošle godine imala loše rezultate. Francuska je ostvarila rast od 1,1 posto, Španjolska čak 3,2 posto.
Bundesbank ne očekuje kraj tekuće ekonomske krize u Njemačkoj početkom nove godine. “Čak ni u prvom tromjesečju 2025. njemačko gospodarstvo vjerojatno neće uspjeti pobjeći iz dugotrajne faze stagnacije”, stoji u aktualnom mjesečnom izvješću.
Sljedeća vlada se ne može nadati brzom gospodarskom oporavku. U godišnjem gospodarskom izvješću u srijedu prognoze su ponovno značajno snižene. Nakon dvije godine recesije, ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni) sada očekuje rast od samo 0,3 posto u 2025. umjesto dosad očekivanih 1,1 posto.
Ekonomija
Sjajne vijesti: ECB snižava ključnu kamatnu stopu na 2,75 posto
Europska središnja banka (ECB) nastavlja seriju smanjenja kamatnih stopa na svom prvom ovogodišnjem sastanku o monetarnoj politici.
Upravno vijeće ECB-a odlučilo je danas smanjiti kamatnu stopu na depozite, koja je ključna na financijskom tržištu, za četvrtinu boda na 2,75 s 3,00 posto. Ovo je već peto smanjenje otkako je ECB prošlog lipnja pokrenula zaokret kamatnih stopa.
ECB je posebno zabrinut zbog nesigurne gospodarske situacije u eurozoni. Prema najnovijim prognozama svojih ekonomista, središnja banka očekuje da će u prvoj polovici godine održivo postići ciljanu inflaciju od 2,0 posto. U prosincu je stopa još uvijek iznosila 2,4 posto. No sumorni gospodarski izgledi za europodručje zabrinjavaju monetarne vlasti.
