Ekonomija
Austrija bi bankama mogla uvesti bankovni porez
S obzirom na rekordnu dobit, očekuje se da će banke doprinijeti konsolidaciji proračuna. AK i ÖGB procjenjuju da bi bankovni porez mogao donijeti 1 milijardu godišnje.
Bankovni porez bit će u središtu pregovora plavo-crne koalicije u srijedu. FPÖ to zahtijeva kao doprinos kreditnih institucija konsolidaciji proračuna i vjerojatno će danas predstaviti odgovarajući model ÖVP-u. O tom se pitanju pregovara u financijskoj skupini koju predvode glasnogovornik FPÖ-a za proračun Hubert Fuchs i, na strani ÖVP-a, čelnik Gospodarske komore Harald Mahrer i glavni tajnik Raiffeisena Clemens Niedrist.
ÖVP je do sada bio striktno protiv takvog bankovnog nameta. Ovaj uvjet bio je jedan od glavnih razloga neuspjeha pregovora vlade sa SPÖ-om. Sada je zahtjev FPÖ-a ponovno na stolu.
Već danima traje žestoka rasprava o prednostima i manama doprinosa banaka konsolidaciji proračuna. U srijedu ujutro, Savez sindikata i Radnička komora gurnuli su ideju naprijed i predstavili svoj model bankovnog nameta – koji bi mogao donijeti oko milijardu eura godišnje.
Samo u posljednje tri godine banke u Austriji ostvarile su ukupnu dobit od 30 milijardi eura. “Bankovna pristojba je pitanje pravde, ne opterećuje gospodarstvo i više je nego opravdana s obzirom na visoke profite”, rekla je savezna direktorica ÖGB-a Helene Schuberth. U to vrijeme bila je i dio pregovaračkog tima SPÖ-a u koalicijskim pregovorima s ÖVP-om i NEOS-om.
Kao što je potvrdila Austrijska nacionalna banka, dobit banaka nakon oporezivanja nedavno je dosegla povijesne vrhunce: 2023. iznosila je 12,6 milijardi eura, nakon što je 2022. već zabilježeno gotovo 10 milijardi. Iznimno visoki prinosi očekuju se i u 2024. godini.
U Austriji banke već moraju plaćati takozvani porez na stabilnost, koji se temelji na ukupnoj imovini institucija. Ovaj je porez uveden 2011. kao odgovor na financijsku krizu koja je započela 2008., tijekom koje su se kreditne institucije morale spašavati milijardama poreznih prihoda. Porez je nekoliko puta smanjivan od 2011. godine i donijet će 152 milijuna eura u 2023. godini.
Ukupno se od 2011. u državnu blagajnu slilo 5,2 milijarde eura od tog nameta za stabilnost. No, spašavanje banke koštalo je Republiku Austriju dobrih 10 milijardi kuna. To ostavlja prazninu od oko pet milijardi. “Sigurno postoji pravni prostor za povećanje bankovnog nameta”, objašnjava stručnjak za porezno pravo AK Dominik Bernhofer.
Prijedlog AK i ÖGB predviđa dvostupanjski model:
Faza 1: Udvostručenje postojećih poreznih stopa na 0,05% za banke s ukupnom bilančnom sumom do 20 milijardi eura ili utrostručenje na 0,1% iznad toga. To bi generiralo porezne prihode od oko 500 milijuna eura godišnje i moglo bi se provesti unutar postojećeg ustavnog okvira.
Faza 2: Privremeni posebni doprinos u iznosu od 100% prihoda iz Faze 1 tijekom razdoblja od pet godina. Time bi se u proračun dodalo dodatnih 500 milijuna eura godišnje.
Ovaj model bi mogao generirati milijardu eura godišnje od banaka – za razdoblje od 2025. do 2029. godine.
“Kako bi se pravno osigurao poseban doprinos, on bi trebao biti osmišljen kao ustavna odredba”, rekao je Bernhofer.
Ekonomija
U Austriji se dnevno ugasi 19 firmi, zemlja klizi u krizu
U Austriji je zabilježeno 6.809 stečajeva, što predstavlja porast od 4 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Statistik Austriа, najpogođeniji gospodarski sektori bili su usluge, a zatim gotovo podjednako trgovina i građevinarstvo, izjavila je glavna ravnateljica te institucije Manuela Lenk. Istodobno, važno je napomenuti da je tijekom iste godine registrirano i 4 posto više poduzeća nego godinu ranije.
Najviše insolventnih poduzeća, gotovo 2.000 (1.970), zabilježeno je u području financijskih usluga i ostalih uslužnih djelatnosti. Slijede trgovina s 1.125 stečajeva te građevinski sektor s 1.097. Također, sektor smještaja i ugostiteljstva zabilježio je 898 insolventnih poduzeća.
Sličan obrazac vidljiv je i u četvrtom tromjesečju 2025. godine. U tom razdoblju najviše stečajeva ponovno je zabilježeno u financijskim i ostalim uslugama (449), zatim u građevinarstvu (298), trgovini (276) te smještaju i ugostiteljstvu (224). Ukupno je u četvrtom tromjesečju 1.669 poduzeća otišlo u stečaj, što je 2,8 posto više nego u trećem tromjesečju, ali oko 2 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine.
Statistik Austria ističe da broj stečajeva u pojedinim sektorima uvelike ovisi o ukupnom broju aktivnih poduzeća u tim djelatnostima.
Rast broja novih registracija
Uz porast stečajeva, zabilježen je i rast broja novih registracija poduzeća. Tijekom prošle godine registrirano je 67.642 novih pravnih subjekata, što je povećanje od oko 2.400 registracija, odnosno 4 posto. Najviše novih registracija zabilježeno je u sektoru financijskih i ostalih usluga (22.982), zatim u osobnim uslugama (13.706) te u trgovini (12.276).
Međutim, u četvrtom tromjesečju broj novih registracija smanjio se za 4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, na ukupno 15.154 registracije. Statistik Austria pritom naglašava da registracija predstavlja prije svega iskaz namjere, te ne znači nužno da je gospodarska djelatnost doista i započela. Unatoč tome, ovi se podaci smatraju rano dostupnim pokazateljem gospodarskih kretanja.
Ekonomija
Visoke cijene goriva u Austriji „teško razumljive“
Iako je sirova nafta znatno jeftinija, cijene goriva u Austriji krajem siječnja ponovno su porasle. Prema ÖAMTC-u, i dalje postoji prostor za niže cijene.
Nakon relativno povoljnog početka 2026. godine, cijene goriva krajem siječnja blago su porasle, jer su se malo viši troškovi sirove nafte odmah odrazili na benzinske pumpe. Prosječno je mjesečno ipak zabilježen pad od 1,9 centi po litri dizela i 1,7 centi po litri benzina u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, ÖAMTC ističe da razlozi za posljednje povećanje cijena trenutno nisu jasni.
Potrošači i dalje čekaju da se niže cijene sirove nafte, koje su u odnosu na siječanj 2025. pale za više od 30 %, pošteno prenesu na cijene na pumpama. U siječnju 2026. prosječna cijena dizela iznosila je 1,488 eura po litri, a benzina 1,455 eura, što je tek oko 8 % niže nego u istom mjesecu prošle godine. Bez poreza i drugih nameta, koji čine više od polovice cijene, neto cijene pale su oko 13 %. ÖAMTC stoga smatra da cijene goriva i dalje imaju značajan prostor za sniženje.
S potrošačkog stajališta, ÖAMTC navodi da je „teško razumljivo“ zašto niže cijene sirove nafte još uvijek ne utječu proporcionalno na cijene na pumpama. Kad cijena sirove nafte raste, poskupljenje se gotovo odmah prenese na potrošače. Zbog toga ÖAMTC smatra nužnim da nedavno pokrenuta posebna kontrola s članovima Komisije za cijene poveća transparentnost u formiranju cijena.
Najviše cijene goriva obično su u zapadnim saveznim pokrajinama, koje su zimi i za vrijeme školskih praznika česta odredišta putovanja. Najskuplje se toči u Tirolu, a posljednjih mjeseci i Salzburg se približio cijenama čak iznad Vorarlberga.
Putnici koji planiraju putovanje s istoka na zapad trebali bi napuniti spremnik već na početku puta. U pokrajinama s nešto nižim cijenama, poput Koruške, Štajerske ili Gornje Austrije, preporuča se prethodno usporediti cijene.
Ekonomija
Inflacija u Austrija prepolovljena, ali industrija ne reagira
Inflacija je pala na 2 %, no austrijsko gospodarstvo se samo sporo pokreće. Posebno industrija i dalje pati zbog slabe potražnje.
Nekoliko dana prije, pad inflacije u siječnju 2026. razveselio je mnoge stručnjake i političare. Nakon mjeseci kada je inflacija bila oko 4 %, preliminarni izračuni pokazuju da se inflacija prepolovila na 2 %. Razlozi su istekao energetski plafon cijena te nove vladine mjere koje smanjuju cijene energije.
Manje ohrabrujuća je situacija u industriji. Austrijski proizvođači, nakon izlaska iz recesije, teško dobivaju zamah. WIFO-ov gospodarski test za siječanj 2026. pokazuje ponovno pogoršanje nakon tri blaga poboljšanja. Glavni razlog je slaba međunarodna potražnja, osobito iz EU, dok dodatno opterećuju carine SAD-a na izvoz.
„Carinska politika SAD-a smanjila je potražnju iz EU u posljednjim mjesecima. Očito prva učinka pokazuje smanjenje vanjske ovisnosti koje je namjeravala vlada Trumpa“, navodi Marcus Scheiblecker, autor aktualnog WIFO izvješća o konjunkturi.
Situacija u građevinskom sektoru također je pretežno negativna, dok je raspoloženje u sektoru usluga bolje, a i maloprodaja gleda optimističnije u budućnost.
U eurozoni gospodarstvo je u četvrtom kvartalu 2025. raslo samo skromnih 0,3 %. Uz slab unutarnji rast, pad potražnje iz SAD-a dodatno je usporio ekonomski razvoj. Istraživanja među tvrtkama na početku godine ipak ukazuju na moguće poboljšanje.
U Austriji je BDP u četvrtom kvartalu 2025. porastao za 0,2 %. To daje realni godišnji rast od 0,6 %. Nakon dvije godine recesije, domaće gospodarstvo ponovno je u rastu.
Potražnja za izvozom u četvrtom kvartalu porasla je za 0,6 %, no to nije nadoknadilo pad u prethodnom kvartalu. Privatna potrošnja blago se oporavila, dok su ulaganja i dalje u padu.
Na tržištu rada situacija ostaje napeta. Iako je nezaposlenost u siječnju
