Ekonomija
Austrija bi bankama mogla uvesti bankovni porez
S obzirom na rekordnu dobit, očekuje se da će banke doprinijeti konsolidaciji proračuna. AK i ÖGB procjenjuju da bi bankovni porez mogao donijeti 1 milijardu godišnje.
Bankovni porez bit će u središtu pregovora plavo-crne koalicije u srijedu. FPÖ to zahtijeva kao doprinos kreditnih institucija konsolidaciji proračuna i vjerojatno će danas predstaviti odgovarajući model ÖVP-u. O tom se pitanju pregovara u financijskoj skupini koju predvode glasnogovornik FPÖ-a za proračun Hubert Fuchs i, na strani ÖVP-a, čelnik Gospodarske komore Harald Mahrer i glavni tajnik Raiffeisena Clemens Niedrist.
ÖVP je do sada bio striktno protiv takvog bankovnog nameta. Ovaj uvjet bio je jedan od glavnih razloga neuspjeha pregovora vlade sa SPÖ-om. Sada je zahtjev FPÖ-a ponovno na stolu.
Već danima traje žestoka rasprava o prednostima i manama doprinosa banaka konsolidaciji proračuna. U srijedu ujutro, Savez sindikata i Radnička komora gurnuli su ideju naprijed i predstavili svoj model bankovnog nameta – koji bi mogao donijeti oko milijardu eura godišnje.
Samo u posljednje tri godine banke u Austriji ostvarile su ukupnu dobit od 30 milijardi eura. “Bankovna pristojba je pitanje pravde, ne opterećuje gospodarstvo i više je nego opravdana s obzirom na visoke profite”, rekla je savezna direktorica ÖGB-a Helene Schuberth. U to vrijeme bila je i dio pregovaračkog tima SPÖ-a u koalicijskim pregovorima s ÖVP-om i NEOS-om.
Kao što je potvrdila Austrijska nacionalna banka, dobit banaka nakon oporezivanja nedavno je dosegla povijesne vrhunce: 2023. iznosila je 12,6 milijardi eura, nakon što je 2022. već zabilježeno gotovo 10 milijardi. Iznimno visoki prinosi očekuju se i u 2024. godini.
U Austriji banke već moraju plaćati takozvani porez na stabilnost, koji se temelji na ukupnoj imovini institucija. Ovaj je porez uveden 2011. kao odgovor na financijsku krizu koja je započela 2008., tijekom koje su se kreditne institucije morale spašavati milijardama poreznih prihoda. Porez je nekoliko puta smanjivan od 2011. godine i donijet će 152 milijuna eura u 2023. godini.
Ukupno se od 2011. u državnu blagajnu slilo 5,2 milijarde eura od tog nameta za stabilnost. No, spašavanje banke koštalo je Republiku Austriju dobrih 10 milijardi kuna. To ostavlja prazninu od oko pet milijardi. “Sigurno postoji pravni prostor za povećanje bankovnog nameta”, objašnjava stručnjak za porezno pravo AK Dominik Bernhofer.
Prijedlog AK i ÖGB predviđa dvostupanjski model:
Faza 1: Udvostručenje postojećih poreznih stopa na 0,05% za banke s ukupnom bilančnom sumom do 20 milijardi eura ili utrostručenje na 0,1% iznad toga. To bi generiralo porezne prihode od oko 500 milijuna eura godišnje i moglo bi se provesti unutar postojećeg ustavnog okvira.
Faza 2: Privremeni posebni doprinos u iznosu od 100% prihoda iz Faze 1 tijekom razdoblja od pet godina. Time bi se u proračun dodalo dodatnih 500 milijuna eura godišnje.
Ovaj model bi mogao generirati milijardu eura godišnje od banaka – za razdoblje od 2025. do 2029. godine.
“Kako bi se pravno osigurao poseban doprinos, on bi trebao biti osmišljen kao ustavna odredba”, rekao je Bernhofer.
Ekonomija
Austrija uvodi novi “strujni bonus” – Olakšice za tvrtke i kućanstva do 2026.
Austrijsko Ministarstvo gospodarstva najavilo je novi „Strombonus“ – financijsku potporu za energetski intenzivne industrije i privatna kućanstva u 2025. i 2026. godini. Za ovu mjeru osigurano je ukupno 150 milijuna eura, po 75 milijuna godišnje.
Ova inicijativa nadovezuje se na sličan bonus iz 2022. godine, kada je 44 tvrtki isplaćeno ukupno 185 milijuna eura. U 2023. i 2024. godini nije bilo takvih potpora. Iako su cijene struje od 2022. pale za oko 75 %, Ministarstvo odluku opravdava stalnim pritiskom zbog CO₂ troškova i međunarodne konkurencije. Isplate će se vršiti retroaktivno za 2025. godinu, ovisno o broju prijava.
Potporu mogu ostvariti poduzeća s godišnjom potrošnjom struje od najmanje 1 gigavatsat (GWh), ali pod uvjetom da ulažu u mjere energetske učinkovitosti. Cilj je ne samo kratkoročna financijska pomoć, već i dugoročno smanjenje potrošnje energije te veća zaštita okoliša.
Ministar gospodarstva Wolfgang Hattmannsdorfer (ÖVP) istaknuo je da je ova mjera ključna za sprječavanje odlaska tvrtki u inozemstvo te za očuvanje konkurentnosti austrijskog gospodarstva. Iako su cijene energije u Austriji u europskom prosjeku, potrebne su dodatne mjere kako bi se spriječila deindustrijalizacija.
Paralelno s time, najavljen je i novi socijalni tarif za privatna kućanstva. Vlada intenzivno radi na reformi zakonodavstva iz energetskog sektora, kako bi se osigurala dostupnost električne energije svima. Prema Ministarstvu, cilj je uskladiti klimatsku politiku s pristupačnošću i sigurnošću opskrbe – „struja ne smije biti luksuz“.
Ekonomija
Banke u Austriji bez milosti: Gotovo sve povećale naknade, najviše za kredite – evo tko je najskuplji
Prema najnovijem AK Bankenmonitor izvješću, gotovo sve banke u Austriji povećale su naknade i troškove za klijente – posebno u segmentu kredita, štednje, platnog prometa i ulaganja. Radnička komora (AK) je analizirala uvjete kod sklapanja novih ugovora kod 11 banaka i utvrdila znatna poskupljenja.
Bank Austria rekorder u povećanju naknada
Bank Austria je u ovoj analizi zabilježila najveći broj povećanja naknada – čak 15, s prosječnim rastom od 5,17 %. Slijede HYPO NOE s 10 povećanja (+5,4 %) i Bankdirekt sa 7 (+1,9 %).
No, postoje i iznimke: Santander Consumer Bank, Generali Bank i WSK Bank nisu povećale nijednu naknadu – WSK je čak dvije ukinula.
Ekstremni slučajevi: Do 136 % skuplje
Posebno su se istaknule pojedine banke s drastičnim poskupljenjima. Erste Bank je povećala naknadu za prijenos vrijednosnih papira za čak 136 %. Bank99 se nalazi među najgorima – troškovi vođenja računa za stambeni kredit više su nego udvostručeni, a i procjena nekretnina sada košta više nego dvostruko.
Krediti: Dvostruki udar za klijente
Od sredine 2022. klijenti su pogođeni naglim rastom kamata, a sada im dodatno rastu i naknade. Najviše se žale ljudi s postojećim kreditima, posebno kad traže stundiranje (odgodu otplate) ili promjenu otplatnog plana, ističe Christian Prantner iz AK.
Najskuplje naknade za odgodu otplate kredita:
- bank99, Erste Bank, HYPO NOE – 250 €
- Bank Austria – 63 €
- BAWAG, easybank – 50 €
Najskuplje naknade za promjenu plana otplate:
- BAWAG, easybank – 300 €
- bank99, Erste Bank, HYPO NOE – 250 €
- Bank Austria – 63 €
Savjeti AK-a za dužnike
- Pregovarajte: Naknade za odgodu kredita mogu biti predmet dogovora, pogotovo za dugogodišnje klijente.
- Stundirajte pažljivo: Privremena odgoda može pomoći, ali kamate se i dalje obračunavaju.
- Potražite pomoć: Ako imate dugotrajne financijske probleme, obratite se službenim savjetovalištima za zadužene osobe – besplatno i povjerljivo.
Ekonomija
U Austriji se smanjio broj milijunaša
Svjetsko bogatstvo raste, ali Austrija ide u suprotnom smjeru. Prema najnovijem World Wealth Reportu konzultantske kuće Capgemini, broj milijunaša u Austriji je 2024. godine pao za čak 8.000 u odnosu na prethodnu godinu.
Manje milijunaša i manje bogatstva u Austriji
U 2023. godini Austrija je imala 170.300 osoba s imovinom većom od milijun američkih dolara (ulaganja, štednja, nekretnine koje se ne koriste za stanovanje itd.). Do kraja 2024. taj broj se smanjio na 162.300. Ukupna vrijednost njihovog investicijskog kapitala pala je s 471,4 milijarde USD na 461 milijardu.
Svijet ide u suprotnom smjeru
Za razliku od Austrije, globalno bogatstvo nastavlja rasti. U svijetu je 2024. godine bilo 23,4 milijuna milijunaša – što je porast od 2,6 % u odnosu na godinu prije. Njihovo ukupno bogatstvo doseglo je rekordnih 90,5 bilijuna američkih dolara, uz rast od 4,2 %.
Glavni razlog tog rasta su rastući burzovni indeksi, a najviše novih milijunaša i dalje dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država.
Tko prednjači?
Prema izvješću, najviše milijunaša živi u:
- SAD-u: 7,993 milijuna
- Japanu: 3,99 milijuna
- Njemačkoj: oko 1,6 milijuna
- Kina: nije objavljeno, ali je među vodećima
Ove četiri države zajedno čine čak 64,5 % svih svjetskih milijunaša.
Što ulazi u izračun bogatstva?
Capgemini u investicijsko bogatstvo uključuje:
- dionice
- obveznice
- alternativna ulaganja (npr. privatni kapital)
- gotovinu
- nekretnine koje vlasnici ne koriste za stanovanje
Nisu uračunate kolekcije umjetnina, luksuzni predmeti, automobili ili vlastiti dom.
