Ekonomija
Austrija bi bankama mogla uvesti bankovni porez

S obzirom na rekordnu dobit, očekuje se da će banke doprinijeti konsolidaciji proračuna. AK i ÖGB procjenjuju da bi bankovni porez mogao donijeti 1 milijardu godišnje.
Bankovni porez bit će u središtu pregovora plavo-crne koalicije u srijedu. FPÖ to zahtijeva kao doprinos kreditnih institucija konsolidaciji proračuna i vjerojatno će danas predstaviti odgovarajući model ÖVP-u. O tom se pitanju pregovara u financijskoj skupini koju predvode glasnogovornik FPÖ-a za proračun Hubert Fuchs i, na strani ÖVP-a, čelnik Gospodarske komore Harald Mahrer i glavni tajnik Raiffeisena Clemens Niedrist.
ÖVP je do sada bio striktno protiv takvog bankovnog nameta. Ovaj uvjet bio je jedan od glavnih razloga neuspjeha pregovora vlade sa SPÖ-om. Sada je zahtjev FPÖ-a ponovno na stolu.
Već danima traje žestoka rasprava o prednostima i manama doprinosa banaka konsolidaciji proračuna. U srijedu ujutro, Savez sindikata i Radnička komora gurnuli su ideju naprijed i predstavili svoj model bankovnog nameta – koji bi mogao donijeti oko milijardu eura godišnje.
Samo u posljednje tri godine banke u Austriji ostvarile su ukupnu dobit od 30 milijardi eura. “Bankovna pristojba je pitanje pravde, ne opterećuje gospodarstvo i više je nego opravdana s obzirom na visoke profite”, rekla je savezna direktorica ÖGB-a Helene Schuberth. U to vrijeme bila je i dio pregovaračkog tima SPÖ-a u koalicijskim pregovorima s ÖVP-om i NEOS-om.
Kao što je potvrdila Austrijska nacionalna banka, dobit banaka nakon oporezivanja nedavno je dosegla povijesne vrhunce: 2023. iznosila je 12,6 milijardi eura, nakon što je 2022. već zabilježeno gotovo 10 milijardi. Iznimno visoki prinosi očekuju se i u 2024. godini.
U Austriji banke već moraju plaćati takozvani porez na stabilnost, koji se temelji na ukupnoj imovini institucija. Ovaj je porez uveden 2011. kao odgovor na financijsku krizu koja je započela 2008., tijekom koje su se kreditne institucije morale spašavati milijardama poreznih prihoda. Porez je nekoliko puta smanjivan od 2011. godine i donijet će 152 milijuna eura u 2023. godini.
Ukupno se od 2011. u državnu blagajnu slilo 5,2 milijarde eura od tog nameta za stabilnost. No, spašavanje banke koštalo je Republiku Austriju dobrih 10 milijardi kuna. To ostavlja prazninu od oko pet milijardi. “Sigurno postoji pravni prostor za povećanje bankovnog nameta”, objašnjava stručnjak za porezno pravo AK Dominik Bernhofer.
Prijedlog AK i ÖGB predviđa dvostupanjski model:
Faza 1: Udvostručenje postojećih poreznih stopa na 0,05% za banke s ukupnom bilančnom sumom do 20 milijardi eura ili utrostručenje na 0,1% iznad toga. To bi generiralo porezne prihode od oko 500 milijuna eura godišnje i moglo bi se provesti unutar postojećeg ustavnog okvira.
Faza 2: Privremeni posebni doprinos u iznosu od 100% prihoda iz Faze 1 tijekom razdoblja od pet godina. Time bi se u proračun dodalo dodatnih 500 milijuna eura godišnje.
Ovaj model bi mogao generirati milijardu eura godišnje od banaka – za razdoblje od 2025. do 2029. godine.
“Kako bi se pravno osigurao poseban doprinos, on bi trebao biti osmišljen kao ustavna odredba”, rekao je Bernhofer.

Ekonomija
Skoro 2.160 eura mjesečno – dogovorena nova povećanja plaća u Austriji

Tijekom proljetnih pregovora o plaćama dogovorena su nova povećanja za tisuće zaposlenika. Minimalna plaća sada, ovisno o sektoru, iznosi do 2.158,75 eura mjesečno.
Pregovori o plaćama u punom su jeku, a prvi dogovori već su postignuti. Zahvaljujući tome, gotovo 200.000 zaposlenika dobit će povećanje plaća, a dodatni sporazumi upravo su zaključeni.
U ponedjeljak su se predstavnici poslodavaca i sindikata dogovorili o povećanju plaća za zaposlenike u privatnim šumarskim poduzećima za 2,95 posto. Novi minimalni bruto iznos sada iznosi 2.000 eura mjesečno.
Povećanje od 2,95 posto odnosi se i na satnice, dodatke za rukovatelje strojevima i voditelje timova, kao i na plaće za učenike na praksi. Dnevnice i naknade za noćenje usklađene su s propisanim poreznim olakšicama. Ova odluka stupa na snagu 1. ožujka 2025., a novi kolektivni ugovor vrijedit će 12 mjeseci.
Zaposlenici u industriji voćnih sokova dobit će povišicu od 3,15 posto retroaktivno od veljače 2025. Naknade za učenike na praksi također rastu – u prvoj godini naukovanja na 1.200 eura, a u četvrtoj na 2.000 eura mjesečno. Povećanje od 3,15 posto obuhvaća i dodatke, dok novi minimalni bruto iznos sada iznosi 2.158,75 eura mjesečno.
Ekonomija
Ako vam je plaća u Austriji manja od 1570 eura u opasnosti ste od stečaja

Smatra se da osoba ima niske prihode ako je njen prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji zarađuju prihod ispod granice siromaštva. Prema Konferenciji o siromaštvu, trenutačni prag rizika od siromaštva ove je godine 1572 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Također postoji veliki jaz između spolova u pogledu srednjeg dohotka: žene u prosjeku zarađuju samo oko 50.750 eura bruto, dok muškarci zarađuju 58.000 eura bruto godišnje.
Prema izvješću o plaćama zaposlenika, najveći medijski prihod ostvaruju liječnici u Austriji sa 109.750 eura bruto godišnje, zatim strukovna skupina “menadžment” sa 72.750 eura te bankarstvo, financije i osiguranje sa 70.250 eura.
Najniže plaće imaju zaposleni u djelatnosti čišćenja od 36.750 eura, a odmah iza njih su ugostiteljstvo te trgovina na veliko i malo s po 43.000 eura bruto godišnje.
Ekonomija
Novi obračun u Austriji: Ako zarađujete preko ovog iznosa onda ste u vrhu po primanjima

Srednji prihod ove godine iznosi 2676 eura neto mjesečno. Ali u kojem se trenutku zapravo računate kao osoba s najvećim primanjima i koja zanimanja zarađuju najveću plaću?
Izračuni za ovu, 2025. godinu, pokazuju koliko se u prosjeku mora zaraditi da bi se smatralo jednim od najvećih u Austriji. Prema izvješću o plaćama, prosječni prihod za stalno zaposlenog ove godine je oko 55.000 eura bruto. To odgovara mjesečnom neto prihodu od 2676 eura.
“Medijan” znači da je 50 posto prihoda iznad, a 50 posto ispod. Prosječna plaća je pak 60.500 eura bruto godišnje za stalno zaposlene.
S neto mjesečnom plaćom od 2.676 eura već ste među onima koji najviše zarađuju u Austriji. PS bruto godišnjom plaćom od 71.000 eura (5.071 eura mjesečno) već ste po definiciji “top earner”. To je otprilike 3.238 eura neto mjesečno. Prema izvješću Stepstone salary, ti primatelji pripadaju “četvrtini najbogatijih” – u Austriji.
Smatra se da osoba ima niske prihode ako je njen prihod u donjoj četvrtini tablice prihoda. Osobe s niskim primanjima uključuju sve one koji zarađuju prihod ispod granice siromaštva. Prema Konferenciji o siromaštvu, trenutačni prag rizika od siromaštva ove je godine 1572 eura mjesečno. Ljudi koji zarađuju manje od tog iznosa po definiciji su “u opasnosti od siromaštva”, izvještava Poverty Conference.
Također postoji veliki jaz između spolova u pogledu srednjeg dohotka: žene u prosjeku zarađuju samo oko 50.750 eura bruto, dok muškarci zarađuju 58.000 eura bruto godišnje.
Prema izvješću o plaćama zaposlenika, najveći medijski prihod ostvaruju liječnici u Austriji sa 109.750 eura bruto godišnje, zatim strukovna skupina “menadžment” sa 72.750 eura te bankarstvo, financije i osiguranje sa 70.250 eura.
Najniže plaće imaju zaposleni u djelatnosti čišćenja od 36.750 eura, a odmah iza njih su ugostiteljstvo te trgovina na veliko i malo s po 43.000 eura bruto godišnje.