S obzirom na rekordnu dobit, očekuje se da će banke doprinijeti konsolidaciji proračuna. AK i ÖGB procjenjuju da bi bankovni porez mogao donijeti 1 milijardu godišnje.
Bankovni porez bit će u središtu pregovora plavo-crne koalicije u srijedu. FPÖ to zahtijeva kao doprinos kreditnih institucija konsolidaciji proračuna i vjerojatno će danas predstaviti odgovarajući model ÖVP-u. O tom se pitanju pregovara u financijskoj skupini koju predvode glasnogovornik FPÖ-a za proračun Hubert Fuchs i, na strani ÖVP-a, čelnik Gospodarske komore Harald Mahrer i glavni tajnik Raiffeisena Clemens Niedrist.
ÖVP je do sada bio striktno protiv takvog bankovnog nameta. Ovaj uvjet bio je jedan od glavnih razloga neuspjeha pregovora vlade sa SPÖ-om. Sada je zahtjev FPÖ-a ponovno na stolu.
Već danima traje žestoka rasprava o prednostima i manama doprinosa banaka konsolidaciji proračuna. U srijedu ujutro, Savez sindikata i Radnička komora gurnuli su ideju naprijed i predstavili svoj model bankovnog nameta – koji bi mogao donijeti oko milijardu eura godišnje.
Samo u posljednje tri godine banke u Austriji ostvarile su ukupnu dobit od 30 milijardi eura. “Bankovna pristojba je pitanje pravde, ne opterećuje gospodarstvo i više je nego opravdana s obzirom na visoke profite”, rekla je savezna direktorica ÖGB-a Helene Schuberth. U to vrijeme bila je i dio pregovaračkog tima SPÖ-a u koalicijskim pregovorima s ÖVP-om i NEOS-om.
Kao što je potvrdila Austrijska nacionalna banka, dobit banaka nakon oporezivanja nedavno je dosegla povijesne vrhunce: 2023. iznosila je 12,6 milijardi eura, nakon što je 2022. već zabilježeno gotovo 10 milijardi. Iznimno visoki prinosi očekuju se i u 2024. godini.
U Austriji banke već moraju plaćati takozvani porez na stabilnost, koji se temelji na ukupnoj imovini institucija. Ovaj je porez uveden 2011. kao odgovor na financijsku krizu koja je započela 2008., tijekom koje su se kreditne institucije morale spašavati milijardama poreznih prihoda. Porez je nekoliko puta smanjivan od 2011. godine i donijet će 152 milijuna eura u 2023. godini.
Ukupno se od 2011. u državnu blagajnu slilo 5,2 milijarde eura od tog nameta za stabilnost. No, spašavanje banke koštalo je Republiku Austriju dobrih 10 milijardi kuna. To ostavlja prazninu od oko pet milijardi. “Sigurno postoji pravni prostor za povećanje bankovnog nameta”, objašnjava stručnjak za porezno pravo AK Dominik Bernhofer.
Prijedlog AK i ÖGB predviđa dvostupanjski model:
Faza 1: Udvostručenje postojećih poreznih stopa na 0,05% za banke s ukupnom bilančnom sumom do 20 milijardi eura ili utrostručenje na 0,1% iznad toga. To bi generiralo porezne prihode od oko 500 milijuna eura godišnje i moglo bi se provesti unutar postojećeg ustavnog okvira.
Faza 2: Privremeni posebni doprinos u iznosu od 100% prihoda iz Faze 1 tijekom razdoblja od pet godina. Time bi se u proračun dodalo dodatnih 500 milijuna eura godišnje.
Ovaj model bi mogao generirati milijardu eura godišnje od banaka – za razdoblje od 2025. do 2029. godine.
“Kako bi se pravno osigurao poseban doprinos, on bi trebao biti osmišljen kao ustavna odredba”, rekao je Bernhofer.
