Austrija
Polovica prvašića u Beču slabo govori njemački
Gotovo polovica učenika bečkih prvih razreda ne zna dovoljno njemački da bi pratili nastavu. Pokazuje to upit “Standarda” uredu gradskog vijećnika za obrazovanje Christopha Wiederkehra (NEOS).
Od 18.722 učenika koji su do 1. listopada pohađali prvi razred javne osnovne škole, njih 8342 ili 44,6 posto imalo je “izvanredni status”. Najviše ih je rođeno u Austriji (5.084). Na početku školske godine 22/23 stopa “izvanrednih” učenika – dakle onih koji ne mogu pratiti nastavu zbog nepoznavanja jezika – bila je oko 36 posto.
Ovo povećanje djelomično odražava međunarodnu krizu, ustvrdio je Wiederkehr. Mnoga djeca koja su u Beč došla kao izbjeglice tijekom ratova u Siriji i Ukrajini ušla su u sustav kao izvanredni učenici. Budući da je oko 61 posto učenika prvog razreda s “izvanrednim statusom” rođeno u Austriji, izbjeglička kretanja samo dijelom objašnjavaju fenomen.
U svim osnovnim školama jedna od pet osoba nema dovoljno znanja njemačkog jezika, rekao je u petak Wiederkehr. Zato je broj besplatnih ljetnih tečajeva njemačkog jezika s oko 3.900 povećan za daljnjih 1.000, od kojih je 400 dostupno djeci koja će uskoro krenuti u školu, odnosno koja završavaju posljednju, obaveznu godinu vrtića.
Šefica NEOS-a, Beate Meinl-Reisinger, ponovno je tijekom vikenda u intervjuu za “Standard” iznijela zahtjev za drugu obaveznu godinu vrtića. Za to se za “Presse” izjasnio i šef AMS-a Johannes Kopf. SPÖ se za to već duže vrijeme zalaže, ali je glasnogovornica žena Eva-Maria Holzleitner za “Ö1” naglasila da je, s obzirom na probleme s proračunom, potrebno i potrebno protufinanciranje.
ÖVP je kritizirao brojke i ponavljanje u nedjelju: “Ako je većina djece ovdje rođena, ovdje odrasta, ide u vrtić više od dvije godine i još uvijek ne zna govoriti njemački kad krene u školu, onda to nema nikakve veze s kretanjem izbjeglica ili problemima s radnim mjestima u bečkim školama. To je potpuni neuspjeh SPÖ-a i NEOS-a u sektoru vrtića”, rekao je glasnogovornik ÖVP-a za obrazovanje u Beču Harald Zierfuß. Pozvao je na obvezni dječji vrtić za djecu s nedostatkom znanja njemačkog od treće godine.
Lider bečke FPÖ Dominik Nepp opisao je Wiederkehrovu politiku kao “potpuni promašaj”. Također poziva na obaveznu jezičnu provjeru u četvrtoj godini života. „Ako poznavanje njemačkog jezika primjereno dobi nije dovoljno, potrebno je uvesti obavezne tečajeve njemačkog – zajedno s roditeljima“, kaže Nepp.
Kritike su stigle i od glasnogovornika za obrazovanje bečkih Zelenih Julije Malle i Felixa Stadlera. “S obzirom na ozbiljne probleme, dogradonačelnik Wiederkehr više ne može izbjegavati mini-mjere kao što su ljetni tečajevi njemačkog jezika. Wiederkehr mora predstaviti temeljne reforme i konačno osigurati da se uvjeti rada i plaća za pomoćno osoblje njemačkog jezika znatno poboljšaju, inače se dugoročno ništa neće promijeniti.”
Austrija
Dođe li Kickl na vlast, u Austriji se spremaju velike promjene
U ovoj godini planiraju se urediti razne izmjene i smanjenja dodatnih primanja za nezaposlene i umirovljenike. To bi za neke dodatno olakšalo život, dok bi drugi morali računati sa znatno manje novca.
Ove godine mnogi ljudi u Austriji vjerojatno će doživjeti neke promjene u pogledu dodatnih prihoda. To ne utječe samo na primatelje AMS naknada, poput naknade za nezaposlene ili hitne pomoći, već i na umirovljenike.
Kao dio paketa štednje FPÖ-a i ÖVP-a, najavljeno je da će dodatni prihodi prilikom primanja naknade za nezaposlene ili hitne pomoći biti smanjeni ili čak u potpunosti ukinuti. Pozadina ove mjere je da je njezina namjera vratiti više ljudi puno ili nepuno radno vrijeme. Očekuje se da će to ove godine rezultirati uštedama od oko 80 milijuna eura.
Paket mjera štednje uključuje mjere ukupne vrijednosti 6,4 milijarde eura za uravnoteženje proračuna u 2025. godini. O tome je izvijestio Finanz.at. Budući da ove mjere još nisu konačno donesene, trenutačno se primjenjuje maksimalni dodatni dohodak koji iznosi granicu dohotka od 551,10 eura mjesečno.
U koalicijskim pregovorima dviju stranaka trebao bi se dogovoriti i novi “paušalni porez na učinak”. Prema prijedlogu ÖVP-a, to predviđa da se dodatni prihodi pri primanju mirovine oporezuju samo jedinstvenom stopom od 20 posto. Također će se ukinuti doprinosi za socijalno osiguranje. To bi značilo da ako zaradite 500 eura dodatnih prihoda mjesečno, morate platiti samo 100 eura poreza – a ostalo bi vam 400 eura neto.
Ovo se pravilo također treba primijeniti na prekovremeni rad u cijelosti. Odluka o ovom “paušalnom porezu” još se čeka jer su trenutačno u tijeku pregovori oko plavo-crne koalicije.
Postoji i posebna privremena uredba za mirovine do kraja 2025.: Svatko tko dodatno zaradi tijekom mirovine može dobiti do dodatnih 112,98 eura mjesečno. Konkretno, dio doprinosa za mirovinsko osiguranje koji se odnosi na osiguranu mirovinu plaća savezna država – do 10,25 posto dvostrukog iznosa graničnog dohotka. To odgovara dodatnoj olakšici do 1.355 eura godišnje, budući da će se posebna plaćanja nastaviti naplaćivati kao i dosad.
Ako se prekorači godišnja granica dodatnog dohotka od 8.100 eura (od 2024.) za doplatak za skrb o dohotku, samo iznos iznad tog limita mora se vratiti iz doplatka za skrb o djeci ili naknade za roditeljski dopust.
Nova granica prihoda za primanje obiteljskog dodatka i stipendije za studente je 17.212 eura bruto godišnje. Također je revalorizirana početkom godine. Prethodno je ograničenje iznosilo 16.455 eura i tek je retroaktivno u ljeto 2024. podignuto na taj iznos.
Beč
Kongresna industrija Beču će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja
Kongresna industrija izuzetno je važan ekonomski faktor za austrijski glavni grad. U prosjeku, kongresni gost dnevno potroši više od 500 eura. Kako bi učvrstio poziciju jednog od vodećih kongresnih gradova, Grad Beč odlučio je promijeniti marketinšku strategiju, a ona uključuje i rebrendiranje.
Bečki velesajam ima novo ime. Donedavno poznat kao Messe Wien, sada će ulogu Beča kao tražene destinacije za održavanje raznoraznih događanja jačati pod imenom VIECON – Vienna Congress & Convention Center. Novi brend dio je sveobuhvatne marketinške strategije Grada Beča koji je nedavno preuzeo bečki velesajam.
Bečko gospodarstvo uvelike profitira od činjenice da se austrijska metropola ubraja u najpopularnije međunarodne kongresne destinacije. Cilj rebrendiranja jest osnažiti tu poziciju i dovesti je do samog vrha. Ime Messe Wien (hrv. bečki velesajam) sve je manje odgovaralo međunarodnoj upotrebi. Odluka o promjeni imena nije bila samo jezične prirode, već i zato što su, u posljednje vrijeme, prihodi od kongresa, konvencija i konferencija znatno veći od onih koje donosi sajamsko odnosno izložbeno poslovanje. Ime VIECON na međunarodnoj razni mnogo bolje može dočarati i predstaviti ponudu te se uspješno obratiti ključnim partnerima. Navedeno dokazuju i prve pozitivne reakcije poslovnih partnera.
Kongresni gosti važna su ciljna skupina za bečku ekonomiju jer troše dvostruko više novčanih sredstava od posjetitelja koji u grad dolaze u slobodno vrijeme. Prosječni kongresni gost u Beču potroši oko 550 eura dnevno. Ovi prihodi pozitivno utječu na bečku gastronomiju i hotelijerstvo te domaći sektor usluga, osiguravajući tako tisuće radnih mjesta.
VIECON je za tekuću godinu već osigurao 45 događanja, među kojima je i pet velikih kongresa. Jedna od najvećih i najvažnijih manifestacija svakako je Godišnji kongres Europskog društva za kliničku mikrobiologiju i infektivne bolesti (ESCMID) koji će se održati u travnju. Očekuje se da će zbog ovog kongresa glavni grad Austrije posjetiti oko 20.000 gostiju.
Osim toga, bečki VIECON bit će domaćin međunarodnih korporativnih manifestacija poput „Check Point CPX Event” koja okuplja stručnjake na području kibernetičke sigurnosti, a ondje će se održati i najveća europska konferencija na području biofarmacije „BIO-Europe”.
Samo dosad dogovorene konferencije i kongresi gradu će u 2025. godini osigurati više od 350.000 noćenja. Svaki euro koji Beč investira u kongresnu industriju, generirat će dodatnu vrijednost od 15 eura. Upravo je iz toga vidljivo koliko je kongresna industrija važna za austrijski velegrad.
Austrija
U austrijskim bolnicama sve više osoblja iz stranih zemalja, raste broj državljana BiH i Hrvatske
U Gornju Austriju dosad je stiglo oko 190 medicinskih sestara s Filipina, a volonteri bi im trebali olakšati početak.
Specijalisti drugih nacionalnosti postali su neizostavan dio zdravstvenog sustava. Nijemci su najveća skupina, no među zaposlenicima domaćih bolnica ima i drugih nacionalnosti. Novi projekt sada je namijenjen olakšavanju integracije Filipinaca.
Od proljeća 2023. Gornja Austrija ulaže intenzivne napore da dovede medicinsko osoblje s Filipina u naše bolničke ustanove. Od tada je gotovo 190 kvalificiranih radnika došlo u regiju iznad Ennsa. Ovdje ih je još uvijek zaposleno gotovo 180, podaci su Odjela za integracije. Za usporedbu: Državni ured za reviziju je prije dvije godine izračunao da će Gornjoj Austriji do 2030. trebati oko 9550 dodatnih medicinskih sestara.
Kako bi se olakšala integracija hitno potrebnog osoblja iz inozemstva, država je naručila projekt: volonteri trebaju podržati novopridošlo medicinsko osoblje. “Bilo da se radi o kontaktima s vlastima, pridruživanju grupi ili jednostavno za pitanja”, kaže Andrea Mayrwöger, zamjenica glavnog direktora udruge “füruns”, koja vodi program.
Već su se javila 22 volontera koji bi htjeli pomoći Filipincima kao “prijatelji”. Cilj je do kraja godine pronaći 100 integracijskih asistenata za isto toliko medicinskog osoblja. “Da biste mogli zamisliti da ovdje imate budućnost, također morate biti povezani s društvom”, kaže Mayrwöger.
Dok specijalisti s Filipina uglavnom rade u domovima, neizostavan dio bolnica postalo je i strano osoblje. U šest klinika OÖ Gesundheitsholdinga, najvećeg bolničkog operatera u državi, 475 od 7449 medicinskog osoblja nema austrijsko državljanstvo – to je oko šest posto.
Najviše ih dolazi iz Njemačke (140), zatim iz BiH (42), Hrvatske i Rumunjske (po 33) te Češke (31). Među liječnicima gotovo svaki peti (17 posto) dolazi iz inozemstva. U ostalim bolnicama taj broj je nešto manji. Na klinici Wels-Grieskirchen, primjerice, radi 611 liječnika – od kojih 13 posto ima strano državljanstvo.
