Hrvatska
Plenković: Vodoinstalater koji se vrati iz Njemačke mogao bi dobiti 200.000 kuna poticaja
Predsjednik Vlade Andrej Plenković posjetio je jutros tvrtku KFK d.o.o. u Rugvici, nakon čega je odgovarao na pitanja novinara.
Uz predsjednika Vlade su i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica poljoprivrede Marija Vučković i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.
Drago mi je da smo jutros imali prigodu posjetiti tvrtku KFK, koja se od 1997. godine bavi krovovima, fasadama, konstrukcijama, ima 500 zaposlenika i izvozno je orijentirana, rekao je Plenković na početku.
“Važno je da posjetimo i podržimo ovakve kompanije”, rekao je Plenković, zaželjevši im puno uspjeha u daljnjem radu, prenosi N1.
Upitan o najavi novih demografskih mjera, Plenković je rekao da mu je drago da su na sastanku sa županima razgovarao i na temu demografske revitalizacije, što je okarakterizirao ključnom temom za Hrvatsku.
“Ova mjera koja se zove Biram Hrvatsku je u biti nadgradnja mjere samozapošljavanja”, rekao je Plenković. “Od dosadašnjeg korištenja te mjere otprilike 85 posto korisnika sa svojim poslovnim planom i dalje rade, znači stali su na noge i sada samostalno operiraju na tržištu. S ovom idejom želimo dignuti prag sa 130 na 150 tisuća kuna uz to da bi oni koji su proveli minimalno godinu dana rada u nekoj članici Europske unije dobili poticaj od još 50.000 kuna”, rekao je Plenković.
Netko tko radi u Njemačkoj kao vodoinstalater će razmisliti jer ima vezu s domovinom, stekao je znanje u Njemačkoj i moći će ga primijeniti u Hrvatskoj i može maksimalno dobiti 200.000 kuna, objasnio je.
“To su poticajne mjere nekome tko ima problem odmah sam stati na noge, ovo je inicijalni push, koji daje nekom motiv za povratak i financijska sredstva”, dodao je.
“Slična mjera za migracije unutar Hrvatske, gdje ljudi idu u urbana područja, žive u manje kvadrata i posljedica toga je da imaju manje djece. Onda njima kažemo za istu varijantu, od 150 tisuća kuna za samozapošljavanje, netko tko želi ići na područje Dalmatinske Zagore, Like, Banovine, može dobiti i poticaj od 25 tisuća kuna”, rekao je Plenković, dodavši da očekuju da bi oko četiri i pol tisuće ljudi mogle koristiti tu mjeru i da je za to u idućoj godini predviđeno više od milijardu kuna.
Upitan misli li da ovim mjerama može doprijeti do ljudi koji u inozemstvu ostvaruju uspješne poslove i brojne pogodnosti, Plenković je rekao: “Zašto ne?”
Dodao je i da ne očekuju da će jednom mjerom riješiti problem demografske revitalizacije. “Na ovaj način dajemo šansu onima koji su otišli u neku članicu EU-a da pronađu nišu i motiv da se vrate. Ovo je neka vrsta reverzibilne demografske revitalizacije i po meni je ovo dobra mjera. Neki hoće, neki neće, vidjet ćemo. Ovo je iskorak onima koji se žele vratiti, i svi koji imaju dobar poslovni plan imaju šansu”, rekao je Plenković.
“Mi smo ovu mjeru promislili. Da nije bilo korone, već bismo je stavili u funkciju i prije. Sada je stavljamo”, rekao je Plenković.
Upitan ima li procjene koliko je ljudi otišlo iz Hrvatske u neku od zemalja Europske unije, Plenković je rekao da će se to vidjeti nakon što se objave rezultati popisa stanovništva.
Što se tiče prijetnji koje su na njegov račun u posljednje vrijeme osvanule na različitim plakatima u nekim gradovima, Plenković je rekao da je to svakodnevna pojava u proteklih pet godina, otkako je premijer.
“Nemate vi uvid u moj mail, ali to je normalna priča, Ubiti, zaklati, objesiti i mene i moje… Ništa me to ne čudi”, rekao je Plenković.
“Mi ćemo stalno po svim temama raditi ovo za što smo dobili povjerenje. Ovi što opstruiraju, oni će raditi svoje. Vidjet će se tko je jači. Mi smo tu skroz cool”, rekao je Plenković.
Govorio je i o referendumskoj inicijativi koju je pokrenuo Most.
“Cijela inicijativa polazi od apsolutne nebrige za zdravstvenu zaštitu naših građana”, rekao je Plenković.
“U smislu svrhovitosti inicijative nema ni glave ni repa, ima samo želja za vidljivošću i to je jedina istina”, rekao je Plenković, dodavši da poštuje ljude koji su dali potpis inicijativi, ali da inicijativa nema svrhu.
“U krizi se sve razotkriva, to je kao da su obukli kupaći, sve se vidi”, dodao je.
Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ više nije najpopularnija stranka u Hrvatskoj
Prema RTL-ovom Crodemoskopu, došlo je do velike promjene u preferencijama birača. Naime, HDZ je prvi put u pet godina istisnut s prvog mjesta prema popularnosti birača.
Iako je HDZ ostao na oko 26 posto podrške, kao i prošlog mjeseca, SDP je porastao za čak tri postotna poena, čime je razlika između dviju stranaka sada samo 0,2 postotna poena. Iako je ovo u sferi statističke pogreške, raspored u kojem je SDP prvi, a HDZ drugi, zadnji put smo vidjeli u ožujku 2020. godine, neposredno prije zatvaranja i karantene zbog koronavirusa, javlja RTL, prenosi Index.hr.
Istraživački projekt CRO Demoskop agencija Promocija plus provodi redovito od siječnja 2004. godine. Istraživanje se provodi početkom svakog mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran prema županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju. Standardna greška uzorka iznosi ±2,77% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,1%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Blago je porastao i SDP-ov koalicijski partner u Zagrebu, Možemo, koji čvrsto drži treće mjesto. Iznad praga od pet posto još je samo Most, no situacija je drugačija na lokalnim izborima, na kojima se za svoje rezultate i mandate ne moraju toliko brinuti stranke koje imaju tek nekoliko postotaka podrške. To se posebno odnosi na Domovinski pokret i DOMiNO, koji su popularni u Slavoniji, IDS u Istri, kao i Nezavisna platforma Sjever župana Matije Posavca u Međimurju. Podrška na oko jedan posto kreću se i HSS, HNS i Centar.
Hrvatska
Novi potres kod Siska: “Jako je zatreslo, dio grada bez struje”
“Danas, 25. veljače 2025. godine u 12:52 seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su prilično jak potres s epicentrom kod Taborišta, 3 km jugoistočno od Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 4.0 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V – VI stupnja EMS ljestvice”, objavila je Seizmološka služba.
Ranije procjene EMSC-a kretale su se u rasponu od 4.5 do 3.3 po Richteru. Potres se osjetio u 12:52. Epicentar je bio 9 kilometara sjeveroistočno od Siska.
Osim struje, moguće su poteškoće u telekomunikacijskom prometu u Sisku i okolici.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
You must be logged in to post a comment Login