Hrvatska
Planirate u Hrvatsku za Božić: Evo koji uvjeti vrijede za ulazak u Hrvatsku
Putnicima koji dolaze neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije, odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, neovisno o državljanstvu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku ako posjeduju važeću i valjanu EU digitalnu COVID potvrdu, piše na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.
Iznimno, putnicima koje dolaze neposredno iz država i/ili regija članica Europske unije odnosno država i/ili regija članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, a još ne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku uz:
– negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
– potvrdu ne stariju od 365 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac –CoronaVac) ili predočenje potvrde ne starije od 365 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze;
– potvrdu o primitku prve doze cjepiva Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana o primitka cjepiva, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca;
– potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 12 mjeseci od dolaska na granični prijelaz;
– predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 365 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenju;
– ili PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.
Iznimke od primjene posjedovanja važeće i valjane EU digitalne COVID potvrde ili gore navedenih obveza su:
– radnici ili samozaposlene osobe koje obavljaju ključne poslove, uključujući zdravstvene djelatnike, pogranične i upućene radnike te sezonske radnike kako su navedeni u Smjernicama o ostvarivanju slobodnog kretanja radnika tijekom pandemije bolesti COVID-19;
– učenici, studenti i stažisti;
– pomorci i radnici u sektoru prometa ili pružatelja usluga prijevoza, uključujući vozače teretnih vozila koji prevoze robu za uporabu na državnom području i one koji su samo u tranzitu;
– diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za funkcioniranje tih organizacija, vojno osoblje i policijski službenici te humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
– osobe koje putuju iz obiteljskih ili poslovnih razloga, uključujući novinare u obavljanju njihove dužnosti;
– putnici u tranzitu uz obavezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
– pacijenti koji putuju iz zdravstvenih razloga.
Odredbe o pograničnim radnicima na adekvatan način primjenjuju i na druge kategorije putnika koji zbog naravi svoga posla ili zanimanja imaju potrebu učestalog prelaska državne granice (npr. sportaši koji igraju za klubove u susjednoj državi).
Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka, dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća.
Državljani država članica EU/EGP kao i članovi njihove obitelji koji putuju u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, odnosno onih koje nisu članice EU/EGP
Državljani država članica Europske unije (uključivši i hrvatske državljane), odnosno država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, kao i članovi njihovih obitelji te državljani trećih zemalja koji su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobe koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koji imaju nacionalne dugoročne vize, koji dolaze iz trećih zemalja, prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku, moraju predočiti važeću i valjanu EU digitalnu COVID potvrdu.
Iznimno, prethodno navedenim putnicima koji još ne posjeduju EU digitalnu COVID potvrdu, omogućit će se ulazak u Republiku Hrvatsku uz:
– negativan nalaz PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
– potvrdu ne stariju od 365 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac –CoronaVac) ili predočenje potvrde ne starije od 365 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze;
– potvrdu o primitku prve doze cjepiva Pfizer, Moderna ili Gamaleya, s kojom je moguće ući u Republiku Hrvatsku u razdoblju od 22. do najviše 42. dana o primitka cjepiva, odnosno od 22. do najviše 84. dana od primitka prve doze cjepiva AstraZeneca;
– potvrdu o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije manje od 12 mjeseci od dolaska na granični prijelaz;
– predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 365 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenju;
– ili PCR testiranje ili brzo antigensko testiranje – BAT na SARS-CoV-2 odmah po dolasku u Republiku Hrvatsku (o vlastitom trošku), uz obvezu samoizolacije do prispijeća negativnog nalaza. U slučaju nemogućnosti testiranja određuje se mjera samoizolacije u trajanju od deset (10) dana.
Iznimke od primjene posjedovanja važeće i valjane EU digitalne COVID potvrde ili gore navedenih obveza su:
– zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;
– pogranični radnici;
– osoblje u prometnom sektoru;
– diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koji dolaze uz poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
– putnici u tranzitu, uz obavezu da napuste Republiku Hrvatsku u roku od 12 sati;
– osobe koje putuju radi školovanja;
– osobe koje putuju zbog osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes, a ne zadržavaju se u Republici Hrvatskoj ili izvan Republike Hrvatske duže od 12 sati.
Osobe koje predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužne su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova /određivanja mjere samoizolacije.
Državljani trećih zemalja
Državljanima trećih zemalja, koji nisu članovi obitelji državljana država članica schengenskog prostora i država pridruženih schengenskom prostoru, niti su osobe s dugotrajnim boravištem na temelju Direktive Vijeća 2003/109/EZ od 25. studenoga 2003. godine o statusu državljana trećih zemalja s dugotrajnim boravištem i osobama koje imaju pravo boravka temeljem drugih direktiva EU ili nacionalnog prava ili koje imaju nacionalne dugoročne vize, izuzev osoba iz točke II. ove Odluke, ulazak u Republiku Hrvatsku odobrit će se samo u slučaju nužnih putovanja.
Iznimke koje se odnose na gore navedena nužna putovanja su:
- zdravstveni djelatnici, istraživači u zdravstvu i djelatnici u skrbi za starije osobe;
- pogranični radnici;
- osoblje u prometnom sektoru;
- diplomati, osoblje međunarodnih organizacija i osobe koje primaju poziv međunarodnih organizacija i čija je fizička prisutnost potrebna za dobro funkcioniranje tih organizacija, vojno i policijsko osoblje, humanitarni djelatnici i osoblje civilne zaštite pri obavljanju svojih dužnosti;
- putnici u tranzitu, uz obvezu napuštanja Republike Hrvatske u roku od 12 sati od ulaska;
- osobe koje putuju radi školovanja;
- pomorci ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz predočenje:
– negativnog nalaza PCR testa ili brzog antigenskog testa – BAT na SARS-CoV-2, pri čemu BAT test mora biti sa Zajedničke liste brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske Unije, koju objavljuje Europska komisija. Kod nalaza BAT testa napravljenog u inozemstvu mora biti vidljiv proizvođač testa i/ili komercijalni naziv testa. U protivnom test se neće prihvatiti kao vjerodostojan za ulazak u Republiku Hrvatsku. Nalaz PCR testa ne smije biti stariji od 72 sata, a BAT testa od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
– potvrdu ne stariju od 365 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac –CoronaVac) ili predočenje potvrde ne starije od 365 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze ili potvrde ne starije od 365 dana po primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson);
– potvrde o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije najmanje 365 dana;
– pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, kojim se potvrđuje da se vlasnik oporavio od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 365 dana, a stariji od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje liječničke potvrde o preboljenu;
– određivanje samoizolacije po dolasku u Republiku Hrvatsku uz mogućnost PCR ili brzog antigenskog testiranje na SARS-CoV-2, a u slučaju nemogućnosti testiranja samoizolacija traje 10 dana.
- osobe koje putuju iz turističkih razloga te imaju potvrdu o rezervaciji ili uplaćenom smještaju u hotelu, kampu, kod privatnog iznajmljivača ili unajmljenom plovilu te drugom obliku turističkog smještaja ili su vlasnici kuća ili plovila u Republici Hrvatskoj, ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz:
– predočenje potvrde o negativnom PCR testu koji nije stariji od 72 sata od trenutka testiranja ili brzom antigenskom testu na SARS-CoV-2 koji je naveden na Zajedničkoj listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske unije, a koju objavljuje Europska komisija, ako nalaz testa nije stariji od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
– potvrdu ne stariju od 365 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac –CoronaVac) ili predočenje potvrde ne starije od 365 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze;
– potvrde o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije najmanje 365 dana;
– predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, iz točke III. stavka 1. podstavka 1 ove Odluke, kojim se potvrđuje da se osoba oporavila od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 365 dana, a stariji je od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje potvrde o preboljenoj bolesti COVID-19, izdane od liječnika;
– određivanje samoizolacije po dolasku u Republiku Hrvatsku uz mogućnost PCR ili brzog antigenskog testiranje na SARS-CoV-2, a u slučaju nemogućnosti testiranja samoizolacija traje 10 dana.
- osobe koje putuju zbog osobnih/obiteljskih razloga, poslovnih razloga ili koje imaju drugi gospodarski interes (ako namjeravaju boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 12 sati), ulaz u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz:
– predočenje potvrde o negativnom PCR testu koji nije stariji od 72 sata od trenutka testiranja ili brzom antigenskom testu na SARS-CoV-2 koji je naveden na Zajedničkoj listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske unije, a koju objavljuje Europska komisija, ako nalaz testa nije stariji od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
– potvrdu ne stariju od 365 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac –CoronaVac) ili predočenje potvrde ne starije od 365 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze;
– potvrde o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije najmanje 365 dana;
– predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, iz točke III. stavka 1. podstavka 1 ove Odluke, kojim se potvrđuje da se osoba oporavila od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 365 dana, a stariji je od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje potvrde o preboljenoj bolesti COVID-19, izdane od liječnika;
– određivanje samoizolacije po dolasku u Republiku Hrvatsku uz mogućnost PCR ili brzog antigenskog testiranje na SARS-CoV-2, a u slučaju nemogućnosti testiranja samoizolacija traje 10 dana.
- osobama za koje je donijeta pozitivna odluka nadležnog tijela temeljem njihova zahtjeva za boravak/rad, uključujući i digitalne nomade ulazak u Republiku Hrvatsku omogućit će se uz:
– predočenje potvrde o negativnom PCR testu koji nije stariji od 72 sata od trenutka testiranja ili brzom antigenskom testu na SARS-CoV-2 koji je naveden na Zajedničkoj listi brzih antigenskih testova koje međusobno priznaju države članice Europske unije, a koju objavljuje Europska komisija, ako nalaz testa nije stariji od 48 sati od trenutka testiranja do dolaska na granični prijelaz;
– potvrdu ne stariju od 365 dana o primitku dvije doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) ili cjepiva za koje je Svjetska zdravstvena organizacija odobrila za hitnu primjenu (Serum Institut of India – Covishield, Bharat Biotech – Covaxin, Sinovac –CoronaVac) ili predočenje potvrde ne starije od 365 dana o primitku jedne doze cjepiva koje se prima u jednoj dozi (Janssen/Johnson&Johnson) ako je prošlo 14 dana od primitka te jedne doze;
– potvrde o preboljenju COVID-19 i primitku jedne doze cjepiva koje se koristi u državama članicama EU (Pfizer, Moderna, AstraZeneca, Gamaleya, Sinopharm) unutar 8 mjeseci od početka bolesti, s tim da cijepljenje mora biti provedeno prije najmanje 365 dana;
– predočenje pozitivnog PCR ili brzog antigenskog testa, iz točke III. stavka 1. podstavka 1 ove Odluke, kojim se potvrđuje da se osoba oporavila od infekcije virusom SARS-CoV-2, pri čemu je taj test napravljen unazad 365 dana, a stariji je od 11 dana od dana dolaska na granični prijelaz ili uz predočenje potvrde o preboljenoj bolesti COVID-19, izdane od liječnika;
– određivanje samoizolacije po dolasku u Republiku Hrvatsku uz mogućnost PCR ili brzog antigenskog testiranje na SARS-CoV-2, a u slučaju nemogućnosti testiranja samoizolacija traje 10 dana.
Putnici koji predstavljaju jednu od prethodno navedenih iznimaka dužni su prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku predočiti vjerodostojnu dokumentaciju u svrhu dokazivanja razloga izuzeća od obveze posjedovanja jednog od navedenih testova/određivanja mjere samoizolacije.
Hrvatska
Usporedio proizvode u Njemačkoj i Hrvatskoj, uslijedio je šok
U jeku bojkota trgovina koju je putem društvenih mreža inicirala potrošačka platforma “Halo, inspektore” te dok Vlada širi paket proizvoda s ograničenim cijenama, trgovce i trgovačke lance ponovno se proziva da su visokim maržama i raznim drugim nepoštenim praksama (poput zaokruživanja cijena naviše u vrijeme prelaska s kune na euro) lansirali cijene u nebo.
Najveću ljutnju potrošača izazivaju znatno niže cijene u susjednim zemljama, pogotovo u onim trgovačkim lancima koji posluju i ondje i ovdje.
Upravo je to jedno od najčešće postavljanih pitanja u posljednje vrijeme: Zašto su kod nas cijene više nego u istom trgovačkom lancu vani?
“I tu je inflacija ostavila svoje posljedice, međutim sve u okvirima do 20 posto poskupljenja. No, treba reći da se ovdje osnovica plaće svake godine korigira sukladno sa stopom godišnje inflacije iz protekle godine, tako da je građani praktički i ne osjete previše”, kazao nam je u uvodu.
I u Njemačkoj, barem u onom dijelu pokrajine Baden-Württemberg gdje on živi, naš nam sugovornik kaže kako u zadnje vrijeme uočava povećani oprez kupaca.
“Vidljivo je da u zadnje vrijeme kupci malo opreznije biraju dućane i više kupuju po akcijama. Isto tako, prije je bilo normalno da trgovine i parkinzi istih budu krcati svakodnevno u vremenu od 18 do 20 sati u tjednu, dok se zadnjih godina to vidno smanjilo, čak i više nego prepolovilo”, kaže Goran.
Potom se osvrnuo na trgovačke marže u kojima mnogi u Hrvatskoj vide razlog previsokim cijenama.
“Opće je poznato kako ovdje u Njemačkoj, ali i ostalim uređenim zemljama Europske unije, postoje uredbe i zakon o maržama te ne pada nikome na pamet da to krši. Marže su definirane u postocima – najniža i najviša – po skupinama proizvoda, po dobavljačima, preprodavačima i slično, tako da gotovo sve trgovine imaju iste startne pozicije, a i krajnje cijene u trgovinama se u konačnici mnogo ne razlikuju. Sve to kontrolira država preko porezne uprave i inspektorata. Pitam se zašto u Hrvatskoj ne urede cijene na sličan način. Ne vjerujem da vlastodršci u Hrvatskoj ne znaju navedene podatke iz EU-a”, govori naš sugovornik.
PDV u Njemačkoj, dodaje, dijeli se u dvije skupine.
“Pet posto je na hranu, prehrambene artikle i sve što je vezano za prehranu, i on se u mojem slučaju kod tjedne prosječne kupovine odnosi na 85-90 posto artikala. Drugi porez je 19 posto, a on se odnosi na tehničke stvari, alkoholna pića ili luksuzne proizvode koji nisu nužno neophodni za život”, objašnjava.
Za primjer je naveo cijene nekoliko proizvoda u Njemačkoj. Kaže kako dezodorans u spreju od 150 mililitara poznatijih marki, kakvih je u Hrvatskoj teško naći po cijeni ispod 4 eura, u Njemačkoj košta između 1,99 i 2,99 eura, a na akcijama i manje. A kilogram kave u zrnu, također ovisno o marki proizvođača, košta od 7 do najviše 15 eura. Goran se prisjeća kako je u Hrvatskoj prije desetak godina kilogram takve kave po veleprodajnoj cijeni, dakle bez PDV-a, koštao 165 kuna iliti današnjih 22 eura.
Za čuvene čokolade Milka koje u Njemačkoj ne dolaze pakirane po 80 i 270 grama kao u Hrvatskoj, nego samo od 100 i 300 grama, naš sugovornik ističe da tamo koštaju 1,99 i 3,89 eura te da im je do Nove godine cijena bila 80 centi niža.
“Treba spomenuti kako su ti proizvodi izuzetno kvalitetni, većinom originalnog, najčešće njemačkog porijekla, proizvedeni za zapadno tržište, dok se u Hrvatskoj najčešće prodaju proizvodi proizvedeni u trećim zemljama za istočnoeuropsko tržište. Treba vidjeti zašto čokolada Milka od 300 grama proizvedena u Njemačkoj košta ovdje 3,89 eura, a ona proizvedena u Rumunjskoj ili Bugarskoj u Hrvatskoj košta 4,79 eura”, napominje.
Naveo je još jedan primjer koji je uočio dolazeći u Hrvatsku.
“Kraš Napolitanke od 740 grama u velikim trgovačkim lancima u Hrvatskoj su prije godinu dana duži period koštale 4,29 eura, a na akcijama 3,59 eura. A ja sam ih u jednom malom dućanu na sjeveru Hrvatske u to isto vrijeme kupovao po redovnoj cijeni od 3,50 eura.”
Usput je dao i sljedeći izračun za koji smatra da objašnjava taj nesrazmjer.
Mali trgovac: nabavna cijena 1,40€ + 1,40€ (100% marža) = 2,80€ + 0,70€ (PDV 25%) = 3,50€
Trgovački centri: nabavna cijena 1,40€ + 2,03 € (145% marža) = 3,43€ + 0,86€ (PDV 25%) = 4,29€
“Pritom nisam ukalkulirao da trgovački lanci sigurno dobiju jeftiniju nabavnu cijenu zbog brojnosti i količine narudžbe pa njihova marža otprilike iznosi negdje oko 170 posto. Neshvatljivo mi je i nelogično da netko od trgovaca zaradi više na proizvodu od onoga tko ga je proizveo”, kaže.
Smatra da država ima aparate kao što su Državni inspektorat i Porezna uprava, da cijene stavi pod kontrolu, samo ako za to postoji volja.
Potaknut započetim bojkotom trgovina u Hrvatskoj za N1 javio se jedan čitatelj iz Njemačke – predstavio se kao Goran – koji već desetak godina živi u jednom mjestu pokraj Stuttgarta. Usporedio je tamošnju inflaciju i njene posljedice s ovom u Hrvatskoj.
Hrvatska
U Hrvatskoj danas opći bojkot svega:” Ne kupujemo ništa”
U Hrvatskoj je jučer počeo najavljeni tjedni bojkot trgovačkih lanaca Lidla, Eurospina i dm-a te triju proizvoda – Coca Cole i drugih gaziranih pića, vode u bocama i deterdženata za posuđe – na poziv platforme Halo, inspektore.
Danas je opći bojkot svega. Platforma Halo, inspektore, koja bojkote organizira, poziva potrošače da danas ne kupuju ništa nigdje.
“Jednodnevni bojkot. Svega. DANAS NE KUPUJEMO NIŠTA. Ni fizički ni online. Ne plaćamo ništa”, napisali su.
Rano jutros su se oglasili na Facebook stranici Halo, inspektore.
“DANAS OPĆI BOJKOT!
Divljanje s cijenama postalo je profiterstvo na grbi potrošača koji je ostao nezaštićen na vjetrometini pohlepe i neosjetljivosti. I rekli smo: dosta je”, napisali su.
“Nakon prvog bojkota hrvatskih potrošača 24. 1. 2025. pokazali smo da POTROŠAČ IMA MOĆ. Bili smo jedinstveni u zahtjevu: zaustavite divljanje cijena na hrvatskom tržištu!
Trgovci su taj petak izgubili – novac, a to je jedino što ih je moglo pokrenuti. Odjednom je u roku dva-tri dana moguće sniziti cijenu za stotine proizvoda. I najavljuju se daljnja sniženja. Znači – može se. Ima prostora”, pišu.
Hrvatska
U Hrvatskoj se nastavlja bojkot, građni pozvani na bojkot tri velika lanca
Na konferenciji za medije Facebook grupe “Halo, inspektore“ iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača odlučeno je kako se nastavlja bojkot koji je počeo prošli petak kada se uspješno motiviralo građane da cijeli dan ne kupuju u trgovinama. Prema izvještajima Porezne uprave, pad broja izdanih fiskalnih računa iznosio je preko 35 posto što je dovelo do toga da trgovine taj dan zjape prazne.
“Ovo su organizirani potrošači, a mi smo samo samo kanal“, rekao je na početku Josip Klemen, savjetnik potrošačke platforme koja je pokrenula spomenutu Facebook grupu. Pozivaju u petak, 31. siječnja, na opći bojkot potrošnje bez obzira radi li se o trgovinama, bankama ili benzinskim postajama. Od četvrtka najavljuju organizirani bojkot po tri trgovačka lanca i tri proizvoda. U prvom tjednu pozivaju na bojkot Lidla, Eurospina i DM-a. Tri proizvoda za koja su se odlučili su Coca Cola i srodna gazirana pića, flaširana voda i deterdženti.
Kod posljednje spomenutog posebno ističu kako su nezadovoljni smanjenjem količine proizvoda, a rastom cijene istog. Obratili su se i djelatnicima spomenutih lanaca: “Pozivamo blagajnice, vozače, sve radnike u trgovačkim centrima da nam se pridruže. Usporite taj dan rad – ako ste na blagajni, usporite svoj rad. Mirnim prosvjedom i usporenim radom pokažite da ste uz nas. Ne želimo ugroziti vaša primanja. Ovo je poruka svima koji nisu poduzeli apsolutno ništa. Vjerujemo da možemo dočekati promjene i to je ono što želimo reći. Idemo u petak doslovno zaustaviti Hrvatsku – idemo reći ne, dosta nam je poskupljenja, želimo bolji život”, rekao je Kelemen.
Na pitanje zašto su se odlučili baš za ta tri lanca, Klemen je poručio kako su to odabrali potrošači jer su uočili da su cijene u tim trgovinama bitno skuplje u odnosu na susjedne zemlje.
You must be logged in to post a comment Login