Austrija
Od Uskrsa vrijede nova pravila vezana za putovnice ako putujte sa Istočnog Balkana
Krajem prošle godine zemlje EU-a dogovorile su proširenje schengenskog područja bez granica na Rumunjsku i Bugarsku. Sukladno tome, osobne provjere granične policije na unutarnjim zračnim (i morskim) granicama bit će ukinute od Uskrsne nedjelje (31. ožujka) – a time i za Austriju.
Ipak, i dalje je obavezno sa sobom nositi putovnicu ili osobnu iskaznicu. Ukidanje osobnih kontrola odnosi se samo na zračne i morske unutarnje granice. Svatko tko ulazi ili izlazi iz druge schengenske države automobilom ili međugradskim autobusom, npr. iz Mađarske u Rumunjsku ili Bugarske u Grčku, i dalje mora pokazati svoju putovnicu.
Ulazak dviju zemalja EU u schengenski prostor dugo je bio na standbyu, uglavnom zbog otpora tirkizno-zelene vlade. Odbijenicu je vlada obrazložila time da pristiže previše neregistriranih migranata.
Zbog raširene korupcije i organiziranog kriminala dugo nije bilo jednoglasja među šefovima država i vlada za pristupanje. Sredinom rujna, vlasti su službeno prekinule poseban nadzor i rekle da su Rumunjska i Bugarska spremne za članstvo.
Novi članovi mogu se primati samo jednoglasno. Rumunjska i Bugarska na odluku su čekale od 2011.
Europska komisija pozdravila je odluku zemalja EU-a. Pristupanje Rumunjske i Bugarske promicat će putovanja, trgovinu i turizam te dodatno ojačati unutarnje tržište. Predsjednica briselske vlasti Ursula von der Leyen rekla je da je to važan korak naprijed za obje zemlje i za schengenski prostor u cjelini. Ovo veliko postignuće rezultat je napornog rada, predanosti i upornosti obiju zemalja.
Schengenski prostor ima za cilj osigurati neograničeno kretanje ljudi u Europi. Do sada su joj pripadale 23 od 27 država članica EU-a te Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska.
Austrija
Hoće li Austrija vratiti stara pravila kod polaganja vozačkog ispita?
ahtjev za vozačkim ispitom na turskom i arapskom jeziku
U otvorenom pismu ministru Hankeu, stranka SÖZ traži povratak vozačkog ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog.
Rasprava o povratku vozačkog ispita na turskom jeziku i dalje je kontroverzna – kao što simbolizira turska zastava, riječ je o pitanju integracije i sigurnosti u prometu u Austriji.
Naime, 2019. godine, tadašnji ministar prometa Norbert Hofer odlučio je ukinuti vozački ispit na turskom jeziku. Stranka SÖZ sada traži povratak ispita na turskom jeziku, kao i uvođenje drugih jezika, poput arapskog i albanskog. Pitanje koje se postavlja jest: Je li to pravi put za poticanje integracije, ili time stvaramo samo nove prepreke i otuđenje?
Dok neki smatraju da je višejezični ispit nužna mjera za promicanje ravnopravnosti i sigurnosti u prometu, drugi upozoravaju da bi time mogla biti oslabljena potreba za učenjem njemačkog jezika i integracijom u društvo. Koliko bi, zapravo, zemlja čiji je glavni jezik njemački, trebala nastaviti nuditi ispite na više jezika?
Predsjednik stranke SÖZ, Hakan Gördü, tvrdi da povratak ispita na turskom jeziku i drugim jezicima ne samo da promiče ravnopravnost, već i povećava sigurnost u prometu jer migranti bolje razumiju pravila. No, ostaje pitanje: Ne otežava li to pravi put prema integraciji ako potreba za učenjem njemačkog jezika postane manje hitna?
Za Hakana Gördüa ključno je da migracija ne postane prepreka za sudjelovanje u društvenom životu. No, nisu svi uvjereni u ovaj argument – neki to vide kao prijetnju društvenoj koheziji.
“Jezične barijere ugrožavaju sigurnost”
Naglasak na višejezične ispite također je kritički razmatran s aspekta sigurnosti u prometu. Kada su tadašnje vladine stranke ÖVP i FPÖ 2019. ukinule vozački ispit na turskom jeziku, argumentirali su da bi ispit na različitim jezicima mogao ugroziti sigurnost na cestama. Dovodili su u pitanje da li veća jezična raznolikost u ispitima zapravo doprinosi sigurnosti u prometu, ili bi bilo pametnije imati jedan zajednički jezik za sve sudionike u prometu.
Novi ministar Peter Hanke sada mora odlučiti hoće li udovoljiti zahtjevima za povratak višejezičnog ispita ili će i dalje inzistirati na rješenju koje uključuje ispit isključivo na njemačkom jeziku.
Austrija
Beču u petak i subotu prijete veliki protesti i demonstracije
Vozači, obratite pozornost! U petak i subotu u glavnom gradu održat će se nekoliko događanja i demonstracija, što će izazvati gužve!
U petak, 7. ožujka, i subotu, 8. ožujka, zbog demonstracija u poslijepodnevnim i večernjim satima, osobito u centru grada i 9. okrugu, očekuju se kašnjenja i moguća zatvaranja ulica, upozoravaju stručnjaci iz ÖAMTC-a.
Akademski bal i demonstracije
“March for Science” u petak od 13:45 do 15:00 sati izazvat će kratka kašnjenja na Alser- i Univerzitetskoj ulici te oko Votiv crkve.
Akademski bal, koji će se održati uvečer, i demonstracije protiv događanja, mogli bi uzrokovati smetnje na prstenu oko Opere, kao i na Schotten- i Herrengasse, Am Hofu i na Visokom trgu unutar prstena, počevši od 18:00 sati.
Austrija
Pucnjava u Beču – ozlijeđeni ljudi u bolnici
U srijedu su u bečkoj četvrti Favoriten, prema izvještajima, dva muškarca napala 50-godišnjaka. On je uzvratio ispalivši tri metka iz plinskog pištolja.
Policajci iz policijske postaje Favoriten krenuli su u srijedu oko 17 sati prema postaji U1 Alaudagasse. Prema informacijama, dva muškarca su ispred stanice podzemne željeznice u 10. okrugu napala i oborila 50-godišnjaka na tlo. Žrtva je, navodno, u samoobrani ispalila tri metka iz plinskog pištolja.
Kada su policajci stigli na mjesto događaja, primijetili su prolaznike koji su pokazivali prema jednom muškarcu, koji je navodno ispalio metke. 50-godišnjak je policajcima objasnio da je u samoobrani ispalio tri metka iz plinskog pištolja. Video snimljen od strane čitatelja Heute prikazuje policijsku intervenciju na licu mjesta.
On je, kako se navodi, prije toga bio udaren i oboren od strane dvojice napadača. Činilo se da su napadači ciljali 50-godišnjaka i nisu prestali s nasiljem, zbog čega je, u očajnoj situaciji, posegnuo za plinskim pištoljem koji je legalno nosio.
Tijekom razjašnjavanja situacije, javili su se i dvojica osumnjičenih napadača, 24-godišnjak i 60-godišnjak, oba s austrijskom državljanstvom. Oba su bila ozlijeđena “iritantnim plinom” iz pištolja.
