U bečkom okrugu Rudolfsheim-Fünfhaus hitna pomoć je morala oživljavati trojicu muškaraca pronađenih u automobilu. Nedugo nakon toga, jedan od njih je preminuo u bolnici.

Je li opasna droga fentanil sada odnijela i ljudski život u Beču? Krajem veljače bečka hitna služba intervenirala je u Goldschlagstraße, gdje su u jednom vozilu pronašla trojicu muškaraca bez znakova života – o tome je izvijestio “Heute”.

Trojicu unesrećenih morali su hitno reanimirati i prevesti u bolnicu. Dvojica su imala sreće te su ubrzo puštena na kućnu njegu. No 41-godišnji otac obitelji nije preživio – preminuo je dva dana kasnije u bolnici Favoriten.

“Moj muž je bio otrovan”

List “Heute” razgovarao je s udovicom preminulog oca troje djece. Potresena tragedijom, 36-godišnja žena odbacuje prve pretpostavke da je riječ o pretjeranoj konzumaciji alkohola. Uvjereno tvrdi: “Moj muž je bio otrovan. U pitanju su bile teške droge!” Prema njezinim riječima, on nije imao problema s ovisnošću. “Bio je brižan otac. Slomljeni smo!”

Fentanil je opioid koji se koristi za ublažavanje jakih i kroničnih bolova. Primjenjuje se putem injekcija, flastera, sprejeva za nos ili kroz oralnu sluznicu. Međutim, zbog svoje snažne djelotvornosti često se zlorabi kao opasna droga – već dva miligrama mogu biti smrtonosna doza za čovjeka. Supstanca usporava disanje sve dok ne dođe do potpunog zastoja. Konzumenti mogu zaspati čak i stojeći te potpuno izgubiti svijest o okolini.

Sada se sumnja da je 41-godišnjak možda konzumirao fentanil u kombinaciji s nekom drugom supstancom, no točan uzrok smrti još uvijek nije utvrđen. Kako bi se razjasnile sve okolnosti, naložena je obdukcija.

Za njegovu suprugu i troje djece ovo je nezamisliva tragedija: “Bili smo zajedno 20 godina, život nam je tek počinjao. Ne znam kako ću prebroditi ovaj gubitak, ali zbog svoje djece moram ostati jaka…”

Samo trećina zaposlenih danas radi prema klasičnom modelu osmosatnog radnog dana s fiksnim radnim vremenom. Fleksibilni radni aranžmani postaju sve uobičajeniji, izvijestila je Gospodarska komora Gornje Austrije (AK OÖ) u utorak. Iako veća fleksibilnost može povećati zadovoljstvo zaposlenika, ono opada kada se primjenjuje isključivo u interesu poslodavaca.

Fleksibilnost – blagoslov ili teret?

Fleksibilno radno vrijeme često se smatra modernim postignućem, no najnoviji podaci pokazuju da mnogi zaposlenici pate zbog stresa koji ono uzrokuje, istaknuto je na konferenciji za novinare u Beču.

„Fleksibilno radno vrijeme koje uzima u obzir potrebe zaposlenika povećava zadovoljstvo poslom. Međutim, ako se fleksibilizacija provodi isključivo prema interesima poduzeća, primjerice kroz neredovite smjene, to često dovodi do nezadovoljstva“, izjavio je predsjednik AK OÖ Andreas Stangl.

Istraživanje pokazuje da je oko 75 % zaposlenika zadovoljno modelima poput kliznog radnog vremena i fiksnih radnih sati. No, među zaposlenicima s redovnim dežurstvima ta brojka pada na 61 %, dok je kod onih s neredovitim radnim vremenom još niža – 59 %. Takve nepovoljne radne uvjete najčešće nalazimo u sektorima turizma, zdravstva, maloprodaje i javnog prijevoza, gdje su plaće često niže, ističe Daniel Schönherr, socijalni istraživač.

Djelomično radno vrijeme: 27 % zaposlenih želi raditi više

Indeks također pokazuje da bi 27 % zaposlenika koji rade na nepuno radno vrijeme željelo povećati broj radnih sati. No, istovremeno mnogi, osobito žene, teško usklađuju obiteljske obveze s dužim radnim vremenom ili punim radnim odnosom.

Puno radno vrijeme i dalje nedostižno za mnoge žene

„Ne smijemo zaboraviti da su upravo žene te koje i dalje većinom preuzimaju kućanske obveze, brigu o djeci i skrb za starije članove obitelji. To mnogima onemogućuje rad u punom radnom vremenu“, upozorava Stangl.

Kako bi se poboljšali uvjeti rada, AK OÖ zahtijeva:
✅ lakši pristup šestom tjednu godišnjeg odmora
✅ pravo na prelazak između punog i skraćenog radnog vremena
✅ smanjenje i ispravnu isplatu prekovremenih sati
✅ strože kazne za zlouporabu radnog vremena

Posljedice nereguliranog radnog vremena

Reinhard Raml iz instituta IFES naglasio je da neregulirano radno vrijeme može ozbiljno narušiti fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika. Osobe koje rade pod vremenskim pritiskom češće pate od probavnih smetnji, nesanice, visokog krvnog tlaka i bolova u leđima.

Rad u smjenama i produženi radni sati, poput desetosatnih radnih dana u okviru četverodnevnog radnog tjedna, mogu imati dugoročne posljedice koje ne treba podcijeniti.

Radni klimatski indeks – uvid u stvarne uvjete rada

Već gotovo 30 godina AK OÖ, u suradnji s istraživačkim institutima IFES i FORESIGHT, provodi Radni klimatski indeks, koji mjeri zadovoljstvo zaposlenika te njihove brige i opterećenja. Svake godine ispituju 4.000 zaposlenika, pružajući vrijedan uvid u radne uvjete i trendove na tržištu rada.

Njemački glasači izlaze danas na opće izbore na kojima su konzervativci favoriti nakon kampanje uzdrmane jačanjem krajnje desnice i dramatičnim povratkom američkog predsjednika Donalda Trumpa. Biračka mjesta otvorila su se u 8 sati, a više od 59 milijuna Nijemaca ima pravo glasa.

Vjerojatni novi kancelar Friedrich Merz obećao je čvrst pomak udesno ako bude izabran kako bi ponovno pridobio birače krajnje desne antiimigracijske Alternative za Njemačku (AfD), koja očekuje rekordan rezultat nakon niza smrtonosnih napada za koje se okrivljuje tražitelje azila.

Ovo su rezultati izlaznih anketa u 18 sati:

• CDU/CSU – 29 posto
• AfD – 19.5 posto
• SPD – 16 posto
• Zeleni – 13.5 posto
• Linke – 8.5 posto
• FPD – 4.9 posto
• BSW – 4.7