Austrija
Novi veliki stečaj na vidiku, ugroženo 77 radnih mjesta
Pogled na proteklih nekoliko tjedana pokazuje: polugodišnje brojke o nelikvidnosti u Gornjoj Austriji premašile su razinu prije krize prvi put od početka pandemije korone.
Stručnjakinja KSV-a Petra Wögerbauer ima alarmantne brojke: u usporedbi s prvih šest mjeseci 2019. broj otvorenih slučajeva porastao je za nevjerojatnih 44,3 posto.
Sada nam dolazi i sljedeća loša vijest: pokrenut je postupak restrukturiranja za tvrtku Chemgineering Austria GmbH sa sjedištem u Beču i podružnicama u Linzu, Braunau i Kirchbichlu (okrug Kufstein). Tvrtka je prvenstveno aktivna u područjima farmaceutike, biotehnologije, fine kemikalije, medicinske tehnologije, kozmetike, dijagnostike i prehrane.
Uz konzultantske aktivnosti vrši se isporuka komponenti i sustava. Chemgineering također radi kao generalni planer.
Kako doznaje Udruga za kreditnu zaštitu, prodaja je pala zbog smanjene spremnosti kupaca za ulaganje. Dodatni radovi bez naknade na velikom projektu uzrokovali su dodatne probleme.
Dugovi su od oko 11,4 milijuna eura. Pogođeno je 77 zaposlenika i isto toliko vjerovnika. Tvrtka namjerava nastaviti rad i restrukturirati se.
Austrija
U Austriji sve više super-radara, kazne pljušte na sve strane
Zamjena odnosno pretvorba i moderniziranje starih radarskih uređaja u tzv. “super radare” je u punom jeku. Prva bilanca je već poznata.
Sve više i više starih radarskih uređaja trenutačno se postupno zamjenjuje diljem države, uključujući Gornju Austriju. Novi sustavi su precizniji i imaju manju toleranciju mjerenja.
Do sada je već preinačeno gotovo svih 20 sustava u Gornjoj Austriji, a ove će godine biti zamijenjeno i nekoliko preostalih. “OÖN” je također nedavno izvijestio o “Super Radaru” i promjeni.
“Uređaji se mijenjaju iz tehničkih razloga”, doznaje “Heute” iz državnog odjela za promet policije u Gornjoj Austriji. Iako su stari uređaji bili precizni, novi su ipak precizniji i zato uhvate više prometnih prekršitelja. Problem su prometne ceste poput A1 kod Linza. Tamo ima mnogo traka i često se mijenjaju trake. “Uređaj tada mora moći odrediti na koje se vozilo posebno odnosi povećana brzina”, kažu stručnjaci iz pokrajine Gornje Austrije.
No radarski uređaji sve više bljeskaju ne samo na autocestama, već i u mnogim sredinama i gradovima. Uz trajno postavljene sustave, često su u uporabi pokretna radarska vozila. Ovi “tajni radari” uređaji hvataju vozače, a da oni to ne primijete.
Kazne pljušte na sve strane, a ponekad govorimo i o stotinama kazni u samo jednom danu.
Austrija
Austrija: Počinje testna faza za upozorenje mobitelima
Testna faza za sustav upozorenja koji šalje automatizirane poruke na mobitele u slučaju oluja, ekoloških katastrofa ili kriza počinje u Austriji u ponedjeljak. U listopadu će konačno biti u potpunosti predstavljen i sami model.
“AT-Alert” – automatska upozorenja o katastrofi ili kriznim situacijama mobitela u slučaju oluja, “prijetećih policijskih situacija” ili tehničkih opasnosti kao što su kemijske nesreće – sada je konačno pred vratima. Novi sustav upozoravanja stanovništva ući će u posljednju testnu fazu diljem Austrije od 9. rujna. Ako sljedećih tjedana sve bude glatko, “pravi rad” će započeti 5. listopada.
Međutim, testna faza ne znači da će se testna upozorenja slati diljem zemlje od 9. rujna. Umjesto toga, to bi se dogodilo samo u pojedinačnim zajednicama, okruzima ili područjima, objasnio je voditelj Centra za upravljanje krizama i katastrofama Elmar Rizzoli. Bez iznimke, svi koji su u testnom prostoru i imaju mobitel sa sobom bili bi obaviješteni. Građani u blizini granice također bi mogli dobiti upozorenja iz susjedne savezne države.
Tehnički napor za one koji su upozoreni je gotovo ravan nuli: jer novi “Cell Broadcast System”, koji, između ostalog, implementira EU direktivu, ne zahtijeva aplikaciju niti registraciju. Primanje takvih poruka jednostavno je potrebno aktivirati na mobitelu.
Upozorenja na katastrofe i krizne situacije izdaje ili Ministarstvo unutarnjih poslova ili državni centar za uzbunjivanje. Time se želi ubrzati protok informacija. Ewald Litschauer, tehnički voditelj odjela za vatrogastvo i civilnu zaštitu pokrajine Donja Austrija, ističe prednost da “nisu potrebne dodatne aplikacije na mobitelima i nije potrebna registracija stanovništva na bilo kojoj usluzi”.
Austrija
Radnik u Austriji radio 45 godina, a nije mogao u mirovinu
Nakon 45 godina rada, 60-godišnji vozač kamiona iz okruga Schärding želio je uzeti dobro zasluženu mirovinu teškim radom. Zaposlenik je bio zapanjen: osiguravajuće društvo odbilo je njegovu prijavu.
Da bi ostvarili pravo na mirovinu za težak rad, zaposleni moraju obavljati aktivnosti koje se prema uredbi smatraju posebno stresnim. To uključuje, na primjer, neredovan noćni rad ili redoviti rad u toplim ili hladnim uvjetima.
Muškarcima se fizički naporan rad smatra čak i ako sagore najmanje 2000 kalorija u osam sati rada. Tako je bilo i sa 60-godišnjakom: osim što je vozio kamion, često je morao dizati i nositi teške terete.
Ipak, njegov je zahtjev mirovinsko osiguravajuće društvo odbilo. Razlog: očito je odradio premalo mjeseci napornog rada.
AK Schärding je stoga podnio tužbu protiv odluke u njegovo ime – s uspjehom. Nakon opisa muškarca i vještačenja, sud je utvrdio da 60-godišnjak ispunjava sve potrebne uvjete.
“Koliko god je tužba koju smo dobili zadovoljavajuća za našeg člana, često moramo shvatiti da ovo nažalost nije izoliran slučaj,” objašnjava predsjednik AK Andreas Stangl. “To još jednom pokazuje da se teški radni propisi hitno moraju popraviti u interesu osiguranika.”
Radni pritisak, dugo radno vrijeme, nedostatak osoblja ili smjenski rad toliko bi opteretili sve više ljudi da ne bi izdržali do normalne dobi za mirovinu. “Mora im se olakšati odlazak u mirovinu nakon napornog rada”, kaže Stangl.
