Ekonomija
Nova Gradiška spremno čeka i investitore iz Austrije
Nova Gradiška, kao grad koji ima jednu od najboljih poduzetničkih zona u Hrvatskoj, otvorena je za sve investitore, a izuzetno veliki potencijal predstavljaju ulagači iz Austrije, jedan je zaključaka radnog posjeta tom gradu koje je protekloga vikenda imalo izaslanstvo udruge Hrvatski dom Beč.
– Mi smo u samom vrhu u Hrvatskoj po rastu zaposlenosti, pa tako trenutno imamo samo nešto više od 600 nezaposlenih osoba. Vjerujemo kako ćemo privlačenjem investitora u našu poduzetničku zonu i drugim aktivnostima taj broj u budućnosti značajno smanjiti – naglašava Vinko Grgić, gradonačelnik Nove Gradiške.
Poduzetnička zona, odnosno Industrijski park Nova Gradiška, najveća je ulagačka zona u Brodsko-posavskoj županiji te, kao takva, predstavlja jednu od najatraktivnijih poduzetničkih zona u istočnoj Hrvatskoj. Potvrda izvrsnosti Industrijskog parka Nova Gradiška, kao zone za investiranje, je dobivanje nagrade za 2. najbolju investicijsku zonu u Republici Hrvatskoj u 2015. godini. Cjelokupno infrastrukturno opremljena zona za investicije prometno je povezana s europskim tržištima, te je upotpunjena BISC centrom s poslovnim i tehnologijskim uslugama za poduzetnike. Prednosti novogradiškog područja za ulaganje, kako navode iz Industrijskog parka, su izvanredan geostrateški položaj, odlična prometna povezanost, razvijena infrastruktura, visokokvalificirana radna snaga te sustav poticaja i olakšica za ulaganja.
Govoreći o gospodarskom razvoju Nove Gradiške, gradonačelnik Vinko Grgić istaknuo je kako posljednjih godina taj grad doživljava ekonomski procvat, te je naveo podatak da je gradski proračun povećan s 40 na 116 milijuna kuna.
U potencijale poduzetničke zone u Novoj Gradišci, kao i druge gospodarske potencijale novogradiškoga kraja, uvjerilo se protekloga vikenda izaslanstvo udruge Hrvatski dom Beč, predvođeno predsjednikom Andrejom Lucićem.
U razgovorima s predstavnicima Grada uvidjeli smo ogroman potencijal te mogućnosti za povezivanje Nove Gradiške, novogradiškog kraja i Slavonije s Austrijom, navodi se u priopćenju udruge Hrvatski dom Beč, koja je s posjetom njezina izaslanstva započela provedbu statutarnih i programskih ciljeva povezivanja Hrvatske i Austrije u kulturnom, gospodarskom i turističkom pogledu.
Tijekom prezentacija i sastanaka s predstavnicima Nove Gradiške istaknuto je nekoliko potencijalnih projekata koji bi se u dogledno vrijeme mogli realizirati, a to su: predstavljanje turističkih potencijala Nove Gradiške i Slavonije u Beču, kao i predstavljanje slavonskih kulinarskih specijaliteta, zatim otvaranje slavonskoga dućana u Beču, te prezentacije svih pogodnosti pri ulaganju u poduzetničku zonu u Novoj Gradiški.
– Jako smo zadovoljni ovim posjetom, jer smo u vrlo kratkom vremenu dogovorili strategiju i konkretne aktivnosti koje će uskoro uslijediti. Mogli smo u Novoj Gradiški vidjeti sjajnih pozitivnih primjera, stručan i profesionalan tim gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Grgićem s kojima će biti veliko zadovoljstvo realizirati naše zacrtane ciljeve – naglasio je Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč.
U izaslanstvu Doma bili su još članovi tima: Mario Sirovina, Martina Horvat, Iva Gojmerac i Željko Batarilo.
Posjet Hrvatskog doma Novoj Gradiški iznimno je važan korak koji otvara nove perspektive i mogućnosti povezivanja, ne samo Hrvatskog doma Beč i Nove Gradiške, nego gradova Beča i Nove Gradiške, te država Hrvatske i Austrije. To je prvi korak na putu koji u budućnosti može iznjedriti još ozbiljniju suradnju. Nova Gradiška sa svojom poduzetničkom zonom, ali i brojnim turističkim potencijalima, mogla bi postati nezaobilazna postaja ulagačima iz Austrije. Hrvatski dom Beč važna je i neizostavna spona na tom putu.
Ekonomija
Kriza drma Austriju, najveća stagnacija još od Drugog svjetskog rata
Najnovije brojke su na stolu: proračunski deficit Austrije iznosi 3,3%, unatoč vladinom paketu štednje vrijednom 6,4 milijarde eura. Zbog toga Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita, upozoravaju ekonomski stručnjaci iz WIFO-a i IHS-a.
Treća godina recesije
Austrijsko gospodarstvo nastavlja padati – treću godinu zaredom, što je najduže razdoblje ekonomske stagnacije od Drugog svjetskog rata. WIFO predviđa pad BDP-a od 0,3%, dok IHS očekuje -0,2% u 2025. godini. U prethodnoj prognozi iz prosinca 2024. godine ekonomisti su još očekivali blagi rast, no sada je jasno da se recesija nastavlja.
Deficit daleko iznad granice EU
Bez rasta gospodarstva, padaju i državni prihodi. Unatoč mjerama štednje, WIFO predviđa da će proračunski deficit u 2025. iznositi 3,3%, a u 2026. čak 3,5% – znatno iznad dopuštenog praga EU od 3%. Austrijska narodna banka (OeNB) prognozira još lošiju situaciju, s deficitom od 3,8% u 2025.
Da vlada nije donijela paket štednje, deficit bi prema WIFO-u dosegao čak 4,2%.
Postupak EU zbog prekomjernog deficita?
S obzirom na to da štednja nije dovoljna da spusti deficit ispod 3%, Austriji prijeti postupak EU zbog prekomjernog deficita. Trenutno se osam zemalja EU suočava s takvim postupkom, uključujući Francusku, Belgiju i Italiju.
Da bi izbjegla sankcije EU, Austrija bi trebala dodatno uštedjeti između 4 i 6 milijardi eura. No, još stroži režim štednje mogao bi dodatno oslabiti ekonomiju i smanjiti porezne prihode, stvarajući začarani krug.
Moguće izuzeće vojnih troškova
Situacija je dodatno komplicirana time što EU razmatra izuzeće vojnih troškova iz proračunskog deficita, s obzirom na geopolitičku krizu i povećanje obrambenih ulaganja u Europi.
Ako bi Austrija mogla izuzeti 0,3% BDP-a, koliko iznose troškovi obrane, njezin bi se deficit spustio na 3% – točno na granicu dopuštenu pravilima EU. Time bi se možda izbjeglo pokretanje postupka.
Političke reakcije: Je li EU postupak doista problem?
Austrijski ministar financija iz redova SPÖ-a, Markus Marterbauer, poručio je da EU postupak ne bi bio katastrofa. Slično razmišljaju i ÖVP i NEOS, iako se još nadaju njegovom izbjegavanju.
Dok se vlada suočava s teškim odlukama, jedno je sigurno – Austrija će morati pronaći nove izvore prihoda ili dodatno smanjiti rashode ako želi stabilizirati svoje javne financije.
Ekonomija
Austrija je u recesiji, WIFO predlaže štednju u građevinskom i socijalnom sektoru
Austrijsko gospodarstvo suočava se s trećom uzastopnom recesijom, a prema trenutnim prognozama Wirtschaftsforschungsinstitut (WIFO) očekuje pad BDP-a od 0,3 posto, dok Institut za visoke studije (IHS) predviđa minus od 0,2 posto. Stručnjaci upozoravaju da će i grad Beč morati štedjeti, osobito na velikim infrastrukturnim projektima.
Strukturna kriza i rastući deficit
Prema riječima šefa WIFO-a, Gabriela Felbermayra, austrijsko gospodarstvo nije samo u cikličkoj krizi, već se suočava sa strukturnim problemima koji su „domaće, a ne uvezene prirode“. Uz slabe ekonomske izglede, proračunski deficit ove i iduće godine premašit će dopuštenih 3 posto BDP-a, a porezni prihodi su pod pritiskom zbog usporene gospodarske aktivnosti.
Beč se također suočava s velikim financijskim izazovima – u gradskoj blagajni za 2025. predviđa se proračunski manjak od 3,8 milijardi eura, što je trećinu više nego što se prvotno planiralo.
Štednja u građevinskom i socijalnom sektoru
Jedna od ključnih mjera štednje mogla bi biti odgoda ili smanjenje građevinskih projekata, poput proširenja mreže podzemne željeznice u Beču, smatra Felbermayr. Također, ističe da je Beč izdašniji u socijalnim davanjima u usporedbi s drugim saveznim pokrajinama, te da bi i na tom području moglo doći do prilagodbi.
Stručnjakinja za financije općina, Karoline Mitterer iz Centra za istraživanje uprave, smatra da je nužno zajedničko djelovanje savezne vlade, pokrajina i općina. Prvi rezovi mogli bi se dogoditi u sektoru sporta, kulture i subvencija, pri čemu će se pažljivo procjenjivati njihov društveni značaj.
Plan štednje Beča za 2025.
Unatoč pozivima na štednju, gradonačelnik Beča, Michael Ludwig, istaknuo je da je Beč u 2024. bio jedina austrijska pokrajina s gospodarskim rastom. Za 2025. godinu planira uštedjeti 500 milijuna eura, dok istovremeno nastoji zadržati investicije koje jačaju gospodarstvo i stabiliziraju tržište rada.
Koji će projekti biti odgođeni ili smanjeni još nije odlučeno, no prijedlozi iz različitih resora već su u razmatranju.
Ekonomija
BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji
Britanska naftna kompanija BP planira prodati svoju mrežu benzinskih postaja u Austriji do kraja ove godine. Kako je danas objavio BP, više od 260 lokacija, uključujući električne punionice, poslovanje s flotnim vozilima povezano s BP Austrija te udjele u upravljačkom društvu terminala u Linzu, trebali bi dobiti novog vlasnika do kraja trećeg kvartala 2025.
Dio benzinskih postaja trenutno vode zakupci sa svojim osobljem, dok su neke dio partnerskog modela distribucije brenda, izjavila je glasnogovornica BP-a za Austrijsku novinsku agenciju (APA). Ova prodaja dio je globalnog programa dezinvestiranja BP-a, vrijednog 20 milijardi američkih dolara (oko 18,54 milijarde eura). Sličan proces odvija se i u Nizozemskoj.
Završetak prodaje predviđen za kraj 2025.
Proces prodaje je već započeo, a do kraja trećeg kvartala 2025. BP planira objaviti ime potencijalnog kupca. Zaključenje transakcije očekuje se krajem 2025. godine, uz uvjet da regulatorna tijela odobre prodaju.
„Tijekom proteklih godina proširili smo poslovanje i postali drugi najveći lanac benzinskih postaja s vodećim brendovima u Austriji“, izjavio je predsjednik uprave BP Europa SE, Patrick Wendeler. Prema njegovim riječima, cilj prodaje je omogućiti novom vlasniku da nastavi uspješan razvoj poslovanja.
You must be logged in to post a comment Login