Ekonomija
Nova Gradiška spremno čeka i investitore iz Austrije
Nova Gradiška, kao grad koji ima jednu od najboljih poduzetničkih zona u Hrvatskoj, otvorena je za sve investitore, a izuzetno veliki potencijal predstavljaju ulagači iz Austrije, jedan je zaključaka radnog posjeta tom gradu koje je protekloga vikenda imalo izaslanstvo udruge Hrvatski dom Beč.
– Mi smo u samom vrhu u Hrvatskoj po rastu zaposlenosti, pa tako trenutno imamo samo nešto više od 600 nezaposlenih osoba. Vjerujemo kako ćemo privlačenjem investitora u našu poduzetničku zonu i drugim aktivnostima taj broj u budućnosti značajno smanjiti – naglašava Vinko Grgić, gradonačelnik Nove Gradiške.
Poduzetnička zona, odnosno Industrijski park Nova Gradiška, najveća je ulagačka zona u Brodsko-posavskoj županiji te, kao takva, predstavlja jednu od najatraktivnijih poduzetničkih zona u istočnoj Hrvatskoj. Potvrda izvrsnosti Industrijskog parka Nova Gradiška, kao zone za investiranje, je dobivanje nagrade za 2. najbolju investicijsku zonu u Republici Hrvatskoj u 2015. godini. Cjelokupno infrastrukturno opremljena zona za investicije prometno je povezana s europskim tržištima, te je upotpunjena BISC centrom s poslovnim i tehnologijskim uslugama za poduzetnike. Prednosti novogradiškog područja za ulaganje, kako navode iz Industrijskog parka, su izvanredan geostrateški položaj, odlična prometna povezanost, razvijena infrastruktura, visokokvalificirana radna snaga te sustav poticaja i olakšica za ulaganja.
Govoreći o gospodarskom razvoju Nove Gradiške, gradonačelnik Vinko Grgić istaknuo je kako posljednjih godina taj grad doživljava ekonomski procvat, te je naveo podatak da je gradski proračun povećan s 40 na 116 milijuna kuna.
U potencijale poduzetničke zone u Novoj Gradišci, kao i druge gospodarske potencijale novogradiškoga kraja, uvjerilo se protekloga vikenda izaslanstvo udruge Hrvatski dom Beč, predvođeno predsjednikom Andrejom Lucićem.
U razgovorima s predstavnicima Grada uvidjeli smo ogroman potencijal te mogućnosti za povezivanje Nove Gradiške, novogradiškog kraja i Slavonije s Austrijom, navodi se u priopćenju udruge Hrvatski dom Beč, koja je s posjetom njezina izaslanstva započela provedbu statutarnih i programskih ciljeva povezivanja Hrvatske i Austrije u kulturnom, gospodarskom i turističkom pogledu.
Tijekom prezentacija i sastanaka s predstavnicima Nove Gradiške istaknuto je nekoliko potencijalnih projekata koji bi se u dogledno vrijeme mogli realizirati, a to su: predstavljanje turističkih potencijala Nove Gradiške i Slavonije u Beču, kao i predstavljanje slavonskih kulinarskih specijaliteta, zatim otvaranje slavonskoga dućana u Beču, te prezentacije svih pogodnosti pri ulaganju u poduzetničku zonu u Novoj Gradiški.
– Jako smo zadovoljni ovim posjetom, jer smo u vrlo kratkom vremenu dogovorili strategiju i konkretne aktivnosti koje će uskoro uslijediti. Mogli smo u Novoj Gradiški vidjeti sjajnih pozitivnih primjera, stručan i profesionalan tim gradske uprave na čelu s gradonačelnikom Grgićem s kojima će biti veliko zadovoljstvo realizirati naše zacrtane ciljeve – naglasio je Andrej Lucić, predsjednik Hrvatskog doma Beč.
U izaslanstvu Doma bili su još članovi tima: Mario Sirovina, Martina Horvat, Iva Gojmerac i Željko Batarilo.
Posjet Hrvatskog doma Novoj Gradiški iznimno je važan korak koji otvara nove perspektive i mogućnosti povezivanja, ne samo Hrvatskog doma Beč i Nove Gradiške, nego gradova Beča i Nove Gradiške, te država Hrvatske i Austrije. To je prvi korak na putu koji u budućnosti može iznjedriti još ozbiljniju suradnju. Nova Gradiška sa svojom poduzetničkom zonom, ali i brojnim turističkim potencijalima, mogla bi postati nezaobilazna postaja ulagačima iz Austrije. Hrvatski dom Beč važna je i neizostavna spona na tom putu.
Ekonomija
Hrana sve skuplja, a mjera nema: Vlada priznaje – brzo rješenje ne postoji
U Austriji cijene hrane i dalje neprestano rastu, a iako se o mogućim mjerama govori već mjesecima – konkretnih rezultata gotovo da nema. Najavljeno je sve – od snižavanja PDV-a do javne baze cijena, ali dosad je provedena samo jedna mjera: pooštrene kontrole u trgovinama zbog krivo označenih popusta.
“Nećemo spustiti cijene u dva dana”
Državna tajnica za zaštitu potrošača Ulrike Königsberger-Ludwig (SPÖ) gostovala je u emisiji ZiB 2, gdje je priznala da rezultati izostaju, ali tvrdi da su mjere već usvojene na sjednici Vlade. Ipak, otvoreno kaže:
“Ne postoji čarobna mjera koja će u dva dana spustiti cijene.”
Posebno se želi obračunati s tzv. “Austrija-dodatkom” – situacijom u kojoj su isti proizvodi u Austriji skuplji nego u susjednim zemljama.
Problem: Lažni popusti u trgovinama
Kontrole su pokazale da trgovci često ne označavaju ispravno svoje popuste – odnosno, popusti se prikazuju, ali stvarne cijene ne odgovaraju obećanjima.
“To nije u redu. Ako trgovina nudi popust, onda ga mora i ispoštovati. I trgovci moraju snositi odgovornost,” poručila je Königsberger-Ludwig.
Također je naglasila da bi i trgovcima trebalo biti u interesu da hrana ostane pristupačna, jer trenutačne cijene za mnoge predstavljaju ogroman izazov.
Ekonomija
Inflacija u Austriji usporava, ali cijene i dalje divljaju – struja skuplja 36%, kava čak 23%
Inflacija u Austriji u rujnu 2025. godine smanjila se na 4,0 %, pokazuju podaci Statistik Austria. Iako je došlo do blagog usporavanja, inflacija je i dalje znatno viša nego u prosjeku Europske unije. Cijene najviše rastu u sektorima stanovanja, energije i usluga, dok se rast cijena hrane polako usporava.
- Stambena energija poskupjela je čak 12,8 %
- Električna energija u godinu dana skočila 35,9 %
- Stanarine su porasle 4,7 %
- Plin i kruta goriva blago su pojeftinili
- Usluge su u prosjeku poskupjele 4,7 %
- Restorani i hoteli – +6,2 %
Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su 3,9 %, a sama hrana 3,1 %. Najviše su skočile bezalkoholne piće (+10,4 %), među njima kava čak +22,7 %.
Kod svakodnevnih troškova:
- Dnevna košarica (mikrowarenkorb): +3,8 %
- Tjedna košarica (miniwarenkorb): +3,4 %
Obje su ispod prosječne inflacije, ali još uvijek znatno skuplje nego lani.
U prometu su cijene bile 2,5 % više nego prošle godine, a gorivo je minimalno poraslo (+0,1 %). Odjeća je u rujnu poskupjela čak 12,9 %, dok su paket-putovanja pojeftinila sezonski za 15 %.
Cijene u slobodnom vremenu i kulturi porasle su 3,2 %, ali se rast usporio zbog manjih poskupljenja usluga poput putovanja i kulturnih događanja.
Ekonomija
Građani protiv otvaranja trgovina nedjeljom: “Nitko ne dobiva, a radnici najviše gube”
Iako se u austrijskoj javnosti već godinama raspravlja o uvođenju rada trgovina nedjeljom, najnovija anketa pokazuje jasan stav građana: velika većina je protiv.
75 % Austrijanaca kaže “ne”
Prema istraživanju koje je naručio GPA sindikat, čak 75 % ispitanih građana ne želi da se trgovine otvaraju nedjeljom. Samo 21 % podržava ideju, dok 4 % nije imalo stav.
“Većina želi da nedjelja ostane dan za obitelj i odmor”, poručuje Barbara Teiber, predsjednica GPA i članica SPÖ.
Mladi skloniji otvaranju – ali i dalje manjina
Podrška otvaranju nedjeljom blago raste među mlađima i stanovnicima gradova, ali ni u jednoj dobnoj ni regionalnoj skupini ne postoji većinska potpora:
- Do 25 godina: 38 % za, 57 % protiv
- 26–34 godine: 29 % za, 66 % protiv
- 65+ godina: samo 10 % za, čak 86 % protiv
- Gradovi: oko 22–24 % za
- Ruralna područja: samo 15–16 % za
“Nema ni potrebe ni koristi”
Više od 60 % ispitanika reklo je da im nije uopće važno da mogu kupovati nedjeljom. Samo 5 % smatra da je to “vrlo važno”.
“Nećemo odjednom trošiti više novca samo zato što možemo kupiti televizor i u nedjelju”, komentira Teiber.
Sindikat pokreće inicijativu
Zbog sve češćih zahtjeva iz gospodarskog sektora za otvaranjem trgovina nedjeljom, GPA kreće u novu nacionalnu anketu među zaposlenima u trgovini, kako bi prikupio njihova mišljenja i strahove.
“Nitko ne profitira od nedjeljnog rada – osim možda velikih trgovačkih lanaca. Zaposleni plaćaju cijenu. Mi ostajemo čvrsto protiv toga”, poručuje Teiber.
Trgovine već mogu raditi nedjeljom – ali samo u iznimnim slučajevima
Otvaranje trgovina nedjeljom nije nova ideja – tema se povremeno vraća u političke rasprave. Iznimke već postoje na željezničkim kolodvorima, aerodromima i u turističkim zonama.
Zagovornici tvrde da bi opće otvaranje moglo pomoći lokalnoj trgovini u borbi protiv online konkurencije, no brojke i stav javnosti za sada govore suprotno.
You must be logged in to post a comment Login