Ekonomija
Raiffeisen-Grupa nastavlja rasti, osiguravaju više od 102 tisuće radnih mjesta u Austriji
Raiffeisen-Grupa ima za austrijsko gospodarstvo sličan značaj kakav imaju veliki tehnološki koncerni za Sjedinjene Američke Države, izjavio je ekonomist Christian Helmenstein iz instituta Economica. Institut je u novoj studiji analizirao gospodarsku snagu najveće austrijske poslovne grupacije.
Prema rezultatima istraživanja, ukupni gospodarski doprinos Raiffeisen-Grupe u Austriji iznosio je 14,7 milijardi eura u 2024. godini. Ostvarena dodana vrijednost odgovara približno tri četvrtine ukupne vrijednosti sektora smještaja i ugostiteljstva u zemlji. Istodobno je grupa izravno i neizravno uplatila 5,2 milijarde eura poreza i davanja.
U analizu su, uz Raiffeisen banke, uključene i skladišne zadruge, Raiffeisen Ware te udjeli u povezanim društvima, razmjerno vlasničkim udjelima. Među njima su, između ostalih, Agrana, NÖM, Strabag, voestalpine i medijska kuća KURIER.
Prema studiji, Raiffeisen u Austriji osigurava više od 102.000 radnih mjesta, što je usporedivo s brojem stanovnika Klagenfurta. Izravno je u grupi zaposleno više od 65.800 osoba.
Ulaganja u milijardama eura
U razdoblju od 2018. do 2024. Raiffeisen je u Austriji uložio ukupno 6,41 milijardu eura, od čega je nešto više od četiri milijarde imalo izravan učinak na stvaranje dodane vrijednosti. Ulaganja za 2024. godinu još nisu obuhvaćena studijom, no nisu smanjena, izjavio je glavni odvjetnik Raiffeisena Erwin Hameseder.
Naglasio je da se ključne odluke donose na lokalnoj razini te da ulaganja ostaju u regijama. Raiffeisen, dodao je, vidi svoju odgovornost i u osiguravanju osnovne infrastrukture za stanovništvo.
Opskrba gotovinom i dostupnost poslovnica
Kao primjer navedena je opskrba gotovinom. Od ukupno oko 8.500 bankomata u Austriji, približno 2.700 pripada Raiffeisenu. Hameseder je poručio da nijedan bankomat koji se koristi neće biti uklonjen.
Broj poslovnica smanjen je posljednjih godina zbog promjena u ponašanju klijenata i sve veće digitalizacije bankarskih usluga, objasnio je glavni tajnik Austrijskog saveza Raiffeisena Johannes Rehulka. Ipak, 91 posto stanovništva može do najbliže poslovnice Raiffeisena stići za manje od pet minuta.
Studija je također analizirala ekonomski učinak samih Raiffeisen banaka. Njihova izravna dodana vrijednost u 2024. godini iznosila je gotovo 5,5 milijardi eura. U osam regionalnih banaka i u Raiffeisen Bank Internationalu (RBI) zaposleno je 35.322 ljudi, što je više nego godinu ranije, kada ih je bilo 33.489.
Prema Helmensteinu, bankarski sektor u Austriji općenito bilježi pozitivan razvoj, što je ključno za oporavak gospodarstva jer omogućuje stabilno financiranje poduzeća i investicija.
Ekonomija
Šaljete novac u BiH? To bi uskoro moglo biti teško
Bosni i Hercegovini počinje ozbiljno prijetiti uvrštavanje na sivu listu MONEYVAL-a, tijela Vijeća Europe koje nadzire borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma, što bi moglo izravno pogoditi dijasporu kroz skuplje, sporije i administrativno zahtjevnije slanje novca u zemlju.
Uvrštavanje na tzv. sivu listu znači da bi BiH bila stavljena pod pojačani međunarodni financijski nadzor, zbog čega bi banke i platne institucije morale primjenjivati strože kontrole na transakcije prema BiH.
Govoreći u političkom podcastu Kružni tok, ministar pravde BiH Davor Bunoza izjavio je da je jedan od ključnih razloga za ovakav rizik nedonošenje zakona o oduzimanju i upravljanju nezakonito stečenom imovinom, iako, kako je naveo, postoje i dodatni uvjeti koji se odnose na druge aspekte financijskog i investicijskog sustava.
Prema njegovim riječima, zakon je u završnoj fazi, ali ne postoji politički konsenzus, budući da Republika Srpska smatra da taj posao treba voditi entitetska agencija, dok bošnjačke stranke insistiraju na rješenju na državnoj razini.
Bunoza je najavio da će Ministarstvo pravde u parlamentarnu proceduru uputiti tekst zakona usuglašen u oko 90 posto, dok bi se preostalih deset posto trebalo riješiti kroz parlamentarnu raspravu.
Kako najlakše poslati novac iz dijaspore u BiH pogledajte OVDJE.
Cijeli podcast pogledajte u nastavku
Austrija
Austrija: Ovim osobama sada se ukida novac s AMS-a
Beč – Od 1. siječnja 2026. dodatna zarada uz naknadu za nezaposlene (Arbeitslosengeld) ili socijalnu pomoć za nezaposlene (Notstandshilfe) bit će snažno ograničena. To proizlazi iz izmjene zakona koju je austrijski parlament donio još u lipnju 2025. u sklopu proračunskog paketa. Time se ukida dosad raširena praksa prema kojoj su nezaposlene osobe mogle neograničeno raditi na poslovima s malim primanjima.
Do sada je bilo dopušteno dodatno zarađivati, bilo kao zaposlenik ili samozaposlena osoba, bez vremenskog ograničenja. Od 2026. to će biti moguće samo u jasno definiranim iznimkama.
Cilj reforme, kako navode nadležni, jest snažnije usmjeravanje nezaposlenih na što brži povratak u posao koji je u potpunosti socijalno osiguran. Svi koji ne spadaju u propisane iznimke i ne prekinu svoj dodatni posao, gube pravo na AMS naknadu.
Deseci tisuća pogođenih
U Austriji je 2024. godine zabilježeno ukupno 359.005 radnih odnosa s malim primanjima (geringfügige Beschäftigung). Od toga je 28.120 osoba istodobno primalo i naknadu za nezaposlene ili socijalnu pomoć. Kao „rad s malim primanjima“ smatra se posao s mjesečnom zaradom do 551,10 eura bruto – iznos koji se godišnje usklađuje.
Iznimke koje vrijede od 2026.
Unatoč pooštravanju pravila, i dalje će postojati nekoliko iznimaka:
- Osobe koje su prije ulaska u nezaposlenost najmanje 26 tjedana uz stalni, potpuno osigurani posao imale i dodatni posao s malim primanjima, smiju tu djelatnost nastaviti i tijekom primanja naknade.
- Dugotrajno nezaposleni smiju jednokratno raditi na takvom poslu najviše 26 tjedana.
- Dugotrajno nezaposleni stariji od 50 godina te osobe s invaliditetom od najmanje 50 posto mogu trajno biti zaposleni na poslovima s malim primanjima.
- Osobe koje su prethodno najmanje 52 tjedna primale bolovanje, rehabilitacijsku naknadu ili naknadu za prekvalifikaciju, također smiju jednokratno raditi do 26 tjedana.
Prijelazno razdoblje do srpnja 2026.
Za sve koji su 1. siječnja 2026. već imali posao s malim primanjima vrijedi prijelazno razdoblje: takav posao moraju prekinuti najkasnije do 1. srpnja 2026. kako bi zadržali pravo na naknadu za nezaposlene ili socijalnu pomoć. Iznimka su osobe starije od 50 godina te osobe s invaliditetom od najmanje 50 posto.
Isto vrijedi i za one koji su 1. siječnja 2026. bili zaposleni s malim primanjima, a prethodno su najmanje 52 tjedna primali bolovanje, rehabilitacijsku naknadu ili naknadu za prekvalifikaciju.
Pod pritiskom i poslodavci
Na prilagodbe su prisiljene i tvrtke. Najkasnije do isteka prijelaznog roka moraju ukinuti ili prilagoditi sve takve radne odnose koji ne spadaju u iznimke. U suprotnom, prema navodima AMS-a, pogođeni radnici gube pravo na naknadu.
AMS svim pogođenima preporučuje da se na vrijeme informiraju i zatraže savjet kako bi izbjegli financijske gubitke.
Ekonomija
EU dodijelila 129.000 eura udruzi iz Koruške – nitko ne zna za što
Dodjela gotovo 129.000 eura europskih sredstava malo poznatoj udruzi iz Villacha izazvala je čuđenje i niz pitanja. Riječ je o udruzi „Club of Ossiach“, osnovanoj u siječnju 2014. godine, koja je široj javnosti praktički nepoznata i do sada se nije istaknula nikakvim vidljivim aktivnostima.
Kako piše Kleine Zeitung, udruga je od Europske unije dobila točno 128.751 euro potpore. Unatoč višemjesečnim istraživanjima, još uvijek nije razjašnjeno za što je taj novac konkretno dodijeljen.
Bez odgovora o svrsi financiranja
Ni brojni upiti političkih stranaka prema nadležnim ili potencijalno nadležnim tijelima nisu donijeli razjašnjenje. Prva je reagirala zastupnica FPÖ-a u Europskom parlamentu Elisabeth Dieringer, koja je uputila pisano pitanje Europskoj komisiji. Zanimalo ju je na kojoj je osnovi i prema kojim kriterijima kvalitete potpora odobrena te kako se kontrolira korištenje gotovo 129.000 eura.
Odgovori iz resora povjerenika EU-a Piotra Serafina, nadležnog za proračun, borbu protiv prijevara i javnu upravu, ostali su neodređeni. Navodi se tek da je „Club of Ossiach dobio sredstva kao institucija koja sudjeluje u projektu Polirural“. Poznato je da je udruga formalno bila dio tog projekta, ali što je točno radila i kakav je doprinos dala – nije objašnjeno.
Kako je udruga uopće ušla u program?
Otvoreno ostaje i pitanje kako je mala, nepoznata udruga uopće uvrštena u EU-program financiranja. Europska komisija navodi da se odabir projekata temelji na procjenama neovisnih stručnjaka prema važećim kriterijima te da se provedba projekata strogo nadzire. Međutim, kako je taj postupak izgledao u ovom konkretnom slučaju – nije pojašnjeno.
Ni austrijske vlasti bez odgovora
Prema navodima Kleine Zeitunga, ni u Austriji nisu dobivena jasna objašnjenja. Upiti FPÖ-a upućeni Ministarstvu financija, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva te Ministarstvu za europske poslove završili su bez rezultata. Sva tri ministarstva izjavila su da se ne smatraju nadležnima.
Slična je situacija i u Koruškoj. Pokret Team Kärnten zatražio je očitovanje od zamjenice koruškog premijera i ministrice financija Gaby Schaunig (SPÖ). Ona je izjavila da joj je „Club of Ossiach“ poznat jedino iz medijskih napisa, da pokrajina Koruška toj udruzi nije isplaćivala nikakva sredstva, da nije bilo suradnje te da ona nije planirana.
Dodjela gotovo 129.000 eura bez jasnog objašnjenja svrhe i rezultata projekta dodatno je potaknula raspravu o transparentnosti EU-fondova i kontroli trošenja javnog novca.
