Španjolska vlada dekretom namjerava dodijeliti privremenu dozvolu boravka i trenutačnu radnu dozvolu za oko 500.000 migranata bez reguliranog statusa, a prema nekim procjenama broj bi mogao doseći i do 800.000 osoba.
Riječ je uglavnom o ljudima koji već rade u poljoprivredi, turizmu i uslužnim djelatnostima, često bez ikakve pravne zaštite. Kako bi ostvarili pravo na dozvolu, migranti će morati dokazati da su se nalazili u Španjolskoj prije 31. prosinca 2025., da su u zemlji boravili najmanje pet mjeseci te da nisu kazneno osuđivani.
Dozvola će vrijediti godinu dana, a nakon toga će se moći pretvoriti u redovnu boravišnu dozvolu. Podnošenje zahtjeva trebalo bi započeti u travnju, nakon što dekret stupi na snagu.
Oporbene stranke desnice, PP i Vox, upozoravaju na moguće „privlačne učinke“ i dodatni pritisak na tržište rada i socijalni sustav. Vlada, s druge strane, ističe da će legalizacija smanjiti rad na crno, povećati uplate u socijalne fondove i priznati realnost da su migranti već važan dio gospodarstva.
Prema službenim podacima, početkom 2025. Španjolska je imala 49,1 milijun stanovnika, od čega je 19,3 posto rođeno u inozemstvu, odnosno oko 9,8 milijuna ljudi.
Mjera se smatra i političkim zaobilaznim rješenjem, jer sličan zakon trenutačno nema dovoljno podrške u parlamentu. Na donošenje dekreta dodatno su utjecali pritisci migrantskih udruga i crkvenih organizacija.
Vlada naglašava da Španjolskoj nedostaje radne snage u turizmu, poljoprivredi, skrbi i uslugama te da migracije pomažu popuniti te praznine. Tome u prilog idu i pozitivni gospodarski pokazatelji: stopa nezaposlenosti krajem 2025. pala je na 9,93 posto, najnižu razinu od 2008., dok je BDP prema procjeni OECD-a porastao za 2,9 posto.
Španjolska je prošle godine zabilježila i rekordan turizam, s oko 97 milijuna stranih posjetitelja. Među najvećim skupinama migranata su osobe iz Maroka, Rumunjske, Kolumbije i Venezuele.
Za razliku od sve restriktivnijih politika u mnogim državama, uključujući SAD, Španjolska se ovim potezom pozicionira kao zemlja koja migraciju vidi i kao gospodarsku priliku.
