Austrija
Imali ste kredit u Austriji – sada možete vratiti dio novca od banaka
Beč – Nakon što su austrijske banke posljednjih godina već morale vraćati klijentima razne netransparentne ili nedopuštene naknade, nova presuda Vrhovnog suda (OGH) otvara mogućnost za dodatne povrate novca. Riječ je ponajprije o previsoko obračunatim naknadama za obradu kredita, koje se prema sudskim odlukama u mnogim slučajevima smatraju nezakonitima.
Prema navodima Udruge za zaštitu potrošača (VKI), u proteklim mjesecima postignuto je više nagodbi s domaćim bankama o povratu sredstava za klijentice i klijente. Temelj su bile, između ostalog, netransparentne provizije i naknade. Nakon novih odluka OGH-a, taj se krug potencijalnih potraživanja dodatno širi.
Vrhovni sud je u više presuda utvrdio da banke moraju vratiti prekomjerno naplaćene naknade za obradu kredita. Sud je pritom naglasio da takve naknade ne smiju „grubo premašivati“ stvarni trošak koji banka ima prilikom obrade kredita. Tužbe je podnio Savez za zaštitu potrošača (VSV).
Na temelju tih odluka, naknade za obradu kredita u mnogim su slučajevima nedopuštene te se moraju vratiti klijentima. U međuvremenu su se pojavile i tvrtke koje nude besplatnu provjeru mogućih potraživanja prema bankama, poput poduzeća Jufina.
Zahtjevi mogući i do 30 godina unatrag
Prema VSV-u, potraživanja se mogu postavljati i do 30 godina unatrag. Predsjednica VSV-a Daniela Holzinger ističe da mnogi potrošači sada imaju dobre izglede za povrat novca ili za sklapanje nagodbe s bankama.
Već su ranije sudske odluke utvrdile da je obračun naknade kao fiksnog postotka iznosa kredita nezakonit, budući da stvarni administrativni trošak ne ovisi o visini kredita. Također, prema OGH-u, sve naknade moraju biti transparentno i jasno prikazane. Paušalne naknade posebno su problematične jer nije jasno za koju se konkretnu uslugu naplaćuju, što predstavlja kršenje Zakona o zaštiti potrošača.
Primjerice, ako je kod kredita od 400.000 eura naplaćena uobičajena naknada za obradu od tri posto, klijent je platio 12.000 eura. Taj iznos, uvećan za kamate, sada se može zatražiti natrag.
Povrati i kod investicijskih proizvoda
Osim kreditnih naknada, povrati novca mogući su i za klijente fondovskih proizvoda. Riječ je o tzv. trajnim provizijama (Bestandsprovisionen), odnosno naknadama koje su banke godinama primale od fondovskih društava za distribuciju njihovih proizvoda. Prema VKI-u, te provizije barem do kraja 2017. nisu bile dovoljno transparentno objavljene, iako zakon nalaže da banke moraju točno informirati klijente o vrsti i opsegu takvih plaćanja.
Rok za pridruživanje skupnoj tužbi protiv Raiffeisen Landesbank Niederösterreich-Wien istekao je krajem 2025., no u ostalim saveznim pokrajinama još je moguće podnijeti zahtjev. U Gornjoj Austriji i Koruškoj rok istječe u travnju, dok u ostalim pokrajinama traje do kraja veljače.
Dugogodišnji uspjesi u zaštiti potrošača
Austrijske organizacije za zaštitu potrošača, poput Radničke komore (AK), VSV-a i VKI-a, posljednjih su godina uspješno izborile brojne povrate sredstava za građane pogođene nezakonitim poskupljenjima i naknadama. U novije vrijeme postignute su i nagodbe s pojedinim streaming servisima te mobilnim operaterima, što dodatno potvrđuje trend jačanja potrošačkih prava.
Austrija
Austrija: U istom danu napao ljude na ulici i provalio u banku
33-godišnji državljanin Slovačke osumnjičen je kako je u nedjelju prijepodne u St. Pöltenu, u Donjoj Austriji, počinio pokušaj razbojništva i pokušaj provalne krađe.
Prema navodima policije, muškarac je oko 11 sati na području Julius Raab-Promenade pokušao natjerati dvije zasad nepoznate osobe da mu predaju gotovinu, pri čemu ih je navodno napao udarcima i nogama.
Nakon toga je, prema sumnjama, pokušao provaliti u poslovnicu banke tako što je razbio prozorsko staklo.
Svjedoci su o događaju obavijestili policiju, a službenici policijske postaje Regierungsviertel osumnjičenog su u neposrednoj blizini mjesta događaja zaustavili i privremeno uhitili.
Daljnje postupanje preuzeo je kriminalistički referat Gradskog policijskog zapovjedništva St. Pölten. Tijekom ispitivanja 33-godišnjak je u potpunosti priznao djela.
Visina nastale štete još se utvrđuje. Po nalogu državnog odvjetništva muškarac je sproveden u Kazneno-popravni zavod St. Pölten, piše Heute.
Beč
Afganistanac u Beču petardama gađao policiju i građane
Godina 2026. za 39-godišnjeg muškarca u Beču počela je iza rešetaka, nakon što je na Staru godinu navodno s Marienbrücke, u blizini Schwedenplatza, bacio petardu na šetnicu uz Dunavski kanal, gdje se nalazilo više prolaznika, piše Heute.
Prema optužnici, situacija je eskalirala kada su policajci primijetili muškarca. Navodi se kako je potom zapalio još jedno pirotehničko sredstvo i bacio ga ciljano u smjeru policijskih službenika, zbog čega je jedan policajac morao izmaknuti. Snage su se nakratko povukle jer nije bilo jasno o kakvoj se vrsti petarde radi, a ubrzo nakon toga muškarac je uhićen kako bi se spriječilo daljnje paljenje pirotehnike. Ostatak dočeka Nove godine proveo je u policijskoj ćeliji.
U utorak, 10. veljače, 39-godišnjak, državljanin Afganistana, pojavio se pred sudom zbog ugrožavanja tjelesne sigurnosti i pokušaja teške tjelesne ozljede. Optuženi, koji se bavi selidbama, izjasnio se kako nije kriv. “To nijedan razuman čovjek ne radi, zapaliti petardu i baciti je na policajce”, rekao je pred sudom.
Tijekom pretrage kod njega je, međutim, pronađena pirotehnika. Muškarac je tvrdio kako su mu dvije nepoznate osobe dale petarde. Prema njegovim riječima, rekli su mu: “Uzmi, brate”, a on ih je stavio u jaknu, navodeći kako je to bila njegova pogreška.
Optuženi je, prema izvješću APA-e, rekao i kako boluje od raka te da ima vrlo malo snage u nogama. Tvrdi kako mu se zamračilo pred očima dok je policija stajala uz njega. Sutkinja je postavila dodatna pitanja, ali je, prema izvješću, bila skeptična prema njegovim navodima.
Policijski službenici koji su svjedočili osporili su obranu optuženog, ističući kako su sigurni da su promatrali pravu osobu. Prema njihovim riječima, najprije je petardu bacio prema šetnici uz kanal, a zatim još jednu zapalio i bacio ciljano u smjeru policajaca. “Nikad ne znate kakve su to petarde, koliko snažno eksplodiraju”, izjavila je jedna policajka.
Sud je izrekao kaznu od osam mjeseci zatvora uvjetno, uz rok kušnje od tri godine. Presuda nije pravomoćna. Državno odvjetništvo nije dalo izjavu, a optuženi se pojavio bez odvjetnika. Vrijedi presumpcija nevinosti.
Austrija
EU donijela veliku odluku za Kosovo, azil doveden u pitanje
Europska unija postigla je važan dogovor kojim se pojednostavljuju i ubrzavaju postupci azila. Europski parlament u Strasbourgu usuglasio se o zajedničkoj listi „sigurnih zemalja podrijetla”, čime se uklanja dugogodišnja nejasnoća koja je često produljivala azilne postupke. Novi sustav trebao bi stupiti na snagu na razini cijele EU u lipnju.
Do sada su države članice same određivale koje zemlje smatraju sigurnima, što je dovodilo do različitih praksi, dugotrajnih postupaka i sudskih sporova, uključujući i one pred najvišim sudovima. Uvođenjem jedinstvene liste jasno se definira za koje zemlje podrijetla u pravilu postoje male šanse za odobravanje azila.
Prema dogovoru u Europskom parlamentu, sigurnim zemljama podrijetla smatraju se:
- Kosovo
- Indija
- Egipat
- Maroko
- Tunis
- Kolumbija
- Bangladeš
Ostaje još formalna potvrda Vijeća EU-a, što se smatra rutinskim korakom.
Za podnositelje zahtjeva iz tih zemalja postupci će se u budućnosti voditi znatno brže. Ključna promjena je u tome što se teret dokazivanja preokreće: podnositelji zahtjeva morat će sami dokazati da su u svojoj zemlji politički progonjeni, za razliku od postupaka za osobe iz zemalja koje nisu na listi sigurnih.
Unatoč uvođenju zajedničke EU-liste, države članice i dalje će moći imati vlastite nacionalne liste sigurnih zemalja, koje mogu obuhvaćati i dodatne države. Time je postignut kompromis između zajedničkog europskog pristupa i nacionalnih nadležnosti.
Predstavnici dijela političkog spektra pozdravili su odluku. Prema njihovim navodima, time se rasterećuju administrativni sustavi država članica, a osobama koje nemaju pravo boravka brže se pruža pravna jasnoća.
S druge strane, organizacije za ljudska prava i dio zastupnika s ljevice kritiziraju ovu odluku. Upozoravaju da označavanje zemlje kao sigurne ne znači nužno da su svi njezini građani zaštićeni od progona. Kao primjer navode Tunis, za koji, prema njihovim tvrdnjama, postoje dokumentirani slučajevi represije i nasilja. Kritičari također upozoravaju da bi nova pravila mogla dovesti do odbijanja zahtjeva bez dovoljno individualne procjene.
Rasprava o posljedicama ove odluke nastavit će se i uoči pune primjene novog europskog sustava azila i migracija.
