Austrija
Nova godišnja vinjeta u Austriji koštat će preko 100 eura
ASFINAG je u četvrtak objavio detalje nove vinjete. Nova samoljepljiva vinjeta 2025 koštat će 103,80 eura i bit će dostupna u morskozelenoj boji. Od zadnjih dana studenog bit će dostupna kod oko 6000 prodajnih partnera Asfinag vinjeta u zemlji i inozemstvu. Vrijedi od 1. prosinca 2024. godine.
Sukladno zakonskim odredbama, cijene vinjeta ove će se godine, nakon što lani nije bilo poskupljenja, ponovno uskladiti s harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), a za 2025. bit će povećane za 7,7 posto. To znači da će godišnja vinjeta za automobil iduće godine koštati 103,80 eura, prenosi kroativ.at.
Boja se također mijenja: “Odabir boje je važan jer nam omogućuje da bolje i optimalnije kontroliramo ljepljivu vinjetu – na korist naših kupaca. Razlikovanje u odnosu na prethodnu godinu i učinak signaliziranja važni su razlozi za odgovarajući odabir boje – zato uz morskozelenu osiguravamo jasnu razliku u odnosu na prošlogodišnju sunčano žutu boju,” kaže izvršna direktorica Asfinaga Claudia Eder.
Kao i svi prihodi od cestarine, prihodi od prodaje vinjeta ponovno se ulažu u rad, izgradnju, održavanje i sigurnost prometa na mreži austrijskih autocesta i brzih cesta od 2.265 kilometara.
Godišnja vinjeta vrijedi 14 mjeseci kao i inače – od 1. prosinca prethodne godine do 31. siječnja sljedeće godine.
Austrija
13.032 novih zahtjeva za azil u Austriji – više od polovice tražitelja mlađe od 18 godina
U prvih devet mjeseci 2025. godine, u Austriji je podneseno 13.032 zahtjeva za azil, što je 32 posto manje nego u istom razdoblju lani. Na razini cijele Europe pad je bio manji – oko 19 posto.
Tko traži azil?
Najviše zahtjeva došlo je iz Afganistana – ukupno 4.249 osoba, dok je u rujnu najviše zahtjeva stiglo od sirijskih državljana (354). No, više od polovice tih zahtjeva dolazi od djece rođene u Austriji (197). Ipak, zanimljivo je da više od 50% svih tražitelja azila ima 18 godina ili manje.
U strukturi tražitelja uočen je i rast broja žena: dok je prije dvije godine udio žena bio 24%, sada iznosi 42% – velikim dijelom zbog olakšanog pristupa azilu za žene iz Afganistana.
Tko dobiva zaštitu?
Do sada je 8.860 osoba u 2025. dobilo neki oblik zaštite – od toga 6.500 azil, a ostatak subsidijarnu zaštitu ili humanitarni boravak.
Afganistanci imaju visoku stopu odobravanja (76%), dok je kod Sirijaca ona pala na samo 20%, zbog promjene režima u Damasku.
Odlazak iz zemlje – dragovoljno ili prisilno
Od ukupno 10.463 slučaja napuštanja Austrije, 53% je otišlo dragovoljno, dok je 47% bilo prisilno deportirano. Od tih, polovica su bili kazneno osuđeni.
Vlada: “Nulta tolerancija”
Kancelar Christian Stocker (ÖVP) poručuje kako deportacije u Siriju i Afganistan trebaju postati standard, posebno za one koji kriminalno zloupotrebljavaju azilni sustav.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner naglašava da stroge mjere protiv ilegalnih migracija pokazuju rezultate.
Manje ljudi u sustavu
I broj osoba u sustavu osnovne državne skrbi je pao – trenutno je u njemu 55.172 ljudi, od kojih je preko 30.000 iz Ukrajine. U 2025. godini broj korisnika smanjen je za 13.000.
Austrija
Roditelji na udaru: Cijena vrtića skočila 22%, besplatni vrtići pod znakom pitanja
Austrijske obitelji sve više osjećaju pritisak poskupljenja – ne samo u trgovinama, već i u osnovnim uslugama poput dječjih vrtića. Najnoviji primjer dolazi iz grada Trauna, gdje je povećanje cijena vrtića i prehrane za djecu izazvalo politički sukob.
215,60 € mjesečno za jedno dijete
Prema navodima lokalne SPÖ stranke, jedna obitelj je prijavila kako sada mora plaćati 215,60 eura mjesečno za boravak i prehranu djeteta u vrtiću – što je 22% više nego ranije. Sam boravak stoji 132 €, a hrana dodatnih 83,60 € (računato 22 dana × 3,8 € dnevno).
SPÖ optužuje gradonačelnika iz redova ÖVP-a, Karl-Heinza Kolla, za prekomjerno opterećenje roditelja. On uzvraća da se podaci možda ne mogu točno uspoređivati zbog različitog broja radnih dana, ali priznaje povećanje.
“I dalje smo među najjeftinijima u okrugu”
Gradonačelnik brani potez riječima:
“Unatoč povećanju, i dalje smo među najpovoljnijima u cijeloj regiji.”
I u Beču drama oko besplatnih vrtića
Slična rasprava vodi se i u Beču, gdje besplatni vrtići postoje od 2009. godine, no zbog proračunskih problema, taj model dolazi pod znak pitanja. Zeleni su tražili da se zakonodavno zaštiti besplatni vrtić, no njihov prijedlog nije prošao u Gradskom vijeću – SPÖ i NEOS tvrde da je proračun za 2026. još u izradi.
Ipak, gradska vlast je naknadno potvrdila da će vrtići i u 2026. ostati besplatni, no mnogi roditelji više nisu sigurni koliko dugo će to potrajati.
Što bi moglo doći?
Kritičari upozoravaju na mogući uvođenje “socijalno selektivnog” modela, gdje bi besplatan vrtić bio dostupan samo za obitelji s nižim prihodima – a ostali bi opet plaćali.
Austrija
Kreditna klopka pred Božić: Kamate do 24% za kupnju na dug – evo kako izbjeći bankovni šok
S približavanjem Black Fridaya, Cyber Mondaya i blagdanske kupovine, sve više građana u Austriji poseže za zaduživanjem. No stručnjaci upozoravaju: kupnja “na dug” može biti itekako skupa – posebno ako se koristi prekoračenje računa ili kreditna kartica.
Krediti rastu, ali i kamate
Prema podacima KSV1870, broj malih potrošačkih kredita do 2.000 € u prvoj polovici 2025. skočio je za 82%, a krediti do 5.000 € porasli su za 26%. Uz to, mnogi posežu za prekoračenjem tekućeg računa, maksimalnim iskorištavanjem limita na kreditnoj kartici, ili “0% financiranjem” kod trgovaca.
Opasne kamate: Do 24% za neplaćene račune
- Prekoračenje računa može imati kamatu do 17%, a prosjek je oko 10%.
- Neplaćeni dug na kreditnoj kartici može narasti na čak 24% godišnje kamate!
Primjer: Ako 12 mjeseci ostanete “u minusu” za 2.000 €, uz 10% kamate, samo za kamate plaćate 200 € godišnje. Za isti iznos u obliku potrošačkog kredita (7% kamata), plaćate samo 74 € – 63% manje!
“0% financiranje” – stvarno bezopasno?
Trgovci često nude financiranje bez kamata, ali treba biti oprezan:
- Cijena proizvoda može biti umjetno povećana.
- “Besplatna” faza ima ograničen rok, a kasnije se mogu obračunati visoke kamate.
- Iza financiranja stoje banke ili servisi poput Klarne, što znači – pravi kreditni ugovor, s provjerom boniteta.
5 savjeta za izbjeći financijsku zamku:
- Uspoređujte ponude – tražite najniži efektivni godišnji postotak kamate (uključuje sve troškove).
- Drugi potpisnik (jamac) može sniziti kamate ako povećava kreditnu sposobnost.
- Navedite svrhu kredita (npr. auto), banke često daju bolje uvjete.
- Refinancirajte dugove – spajanje više malih dugova u jedan kredit često donosi niže kamate i bolji pregled.
- Ne oslanjajte se samo na svoju banku – često druge nude bolje uvjete!
