Austrija
Roditelji na udaru: Cijena vrtića skočila 22%, besplatni vrtići pod znakom pitanja

Austrijske obitelji sve više osjećaju pritisak poskupljenja – ne samo u trgovinama, već i u osnovnim uslugama poput dječjih vrtića. Najnoviji primjer dolazi iz grada Trauna, gdje je povećanje cijena vrtića i prehrane za djecu izazvalo politički sukob.
215,60 € mjesečno za jedno dijete
Prema navodima lokalne SPÖ stranke, jedna obitelj je prijavila kako sada mora plaćati 215,60 eura mjesečno za boravak i prehranu djeteta u vrtiću – što je 22% više nego ranije. Sam boravak stoji 132 €, a hrana dodatnih 83,60 € (računato 22 dana × 3,8 € dnevno).
SPÖ optužuje gradonačelnika iz redova ÖVP-a, Karl-Heinza Kolla, za prekomjerno opterećenje roditelja. On uzvraća da se podaci možda ne mogu točno uspoređivati zbog različitog broja radnih dana, ali priznaje povećanje.
“I dalje smo među najjeftinijima u okrugu”
Gradonačelnik brani potez riječima:
“Unatoč povećanju, i dalje smo među najpovoljnijima u cijeloj regiji.”
I u Beču drama oko besplatnih vrtića
Slična rasprava vodi se i u Beču, gdje besplatni vrtići postoje od 2009. godine, no zbog proračunskih problema, taj model dolazi pod znak pitanja. Zeleni su tražili da se zakonodavno zaštiti besplatni vrtić, no njihov prijedlog nije prošao u Gradskom vijeću – SPÖ i NEOS tvrde da je proračun za 2026. još u izradi.
Ipak, gradska vlast je naknadno potvrdila da će vrtići i u 2026. ostati besplatni, no mnogi roditelji više nisu sigurni koliko dugo će to potrajati.
Što bi moglo doći?
Kritičari upozoravaju na mogući uvođenje “socijalno selektivnog” modela, gdje bi besplatan vrtić bio dostupan samo za obitelji s nižim prihodima – a ostali bi opet plaćali.
Beč
Žena izbodena na groblju u Beču, 14-godišnjakinja u pritvoru
U ponedjeljak poslijepodne na groblju Baumgarten u bečkom okrugu Penzing pronađeno je tijelo 65-godišnje žene s više ubodnih rana u području vrata. Policija je već uhitila jednu osobu.
Prema prvim informacijama, zločin se dogodio oko 15.45 sati. Okolnosti koje su prethodile ubojstvu zasad nisu razjašnjene. Žena je uslijed više uboda u vrat preminula na mjestu događaja, a kao oružje se, prema sumnjama, koristio nož.
Sumnja na pokušaj razbojništva
Policija sumnja na 14-godišnju djevojku koja se nalazi u policijskom pritvoru, doznaje se iz Krone. Istragu vodi Zemaljski kriminalistički ured Beča, a pozadina zločina još se utvrđuje.
Trenutačno se razmatra mogućnost da je riječ o pokušaju razbojništva koji je eskalirao u nasilje. Osumnjičena još nije ispitana. I žrtva i osumnjičena austrijske su državljanke.
Na području groblja u Penzingu bio je angažiran veći broj policijskih snaga. Groblje je otvoreno do 17 sati, dok se sporedni ulazi zatvaraju sat ranije.
Beč
U Beču napadao prolaznike, ozlijedio dvoje
U noći na nedjelju u bečkom okrugu Währing došlo je do više napada na prolaznike. Policija je uhitila 34-godišnjeg austrijskog državljanina koji se, prema navodima glasnogovornika policije Philippa Haßlingera, ponašao zbunjeno.
Oko 0.50 sati policijske ophodnje na Währinger Straße čule su povike u pomoć iz Gentzgasse i odmah krenule prema mjestu događaja. Ondje su zatekle vidno potresenu ženu koja je izjavila da ju je nepoznati muškarac iznenada napao i udario, nakon čega je pobjegao u smjeru Martinstraße.
Napad bučicom i teška ozljeda glave
Policajci su odmah započeli potragu. U isto vrijeme u Martinstraße dogodio se još jedan napad. Osumnjičeni je, prema policijskim navodima, 29-godišnjeg muškarca napao kratkom bučicom i nanio mu tešku ozljedu glave.
Prema dostupnim informacijama, ozlijeđeni muškarac prethodno je pratio osumnjičenog nakon što je svjedočio napadu na ženu.
Policija je 34-godišnjaka zaustavila i privremeno uhitila u istoj ulici. Hitna pomoć preuzela je skrb o dvjema ozlijeđenim osobama. Teško ozlijeđeni svjedok prevezen je u bolnički šok-sobu.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja priznao napade te je policiji izjavio da se osjećao „ometanim“ od strane žrtava. Nakon konzultacija s državnim odvjetništvom, predan je u kazneno-popravnu ustanovu.
Beč
U Bečkoj školi nitko u razredu ne priča Njemački
Marion G. (44) i Stefan S. (42), koji žive u 20. bečkom okrugu, unaprijed su se pripremili za polazak u školu svojeg šestogodišnjeg sina Emila (ime promijenjeno). Kako je Stefan S. ispričao, obišli su više osnovnih škola u okrugu i okolici, primjerice tijekom dana otvorenih vrata, te razgovarali i s ravnateljstvom i s roditeljskim predstavnicima kako bi stekli što jasniju sliku o svakoj školi.
Malo cjelodnevnih osnovnih škola u 20. okrugu
Na kraju su kao prvi izbor naveli cjelodnevnu osnovnu školu u Novaragasse u Leopoldstadtu. Stefan S. kaže kako u 20. okrugu ima malo cjelodnevnih osnovnih škola te da su se zato odlučili za Novaragasse, koju pohađaju i brojna djeca iz 20. okruga. Navodi i kako im je u školi rečeno da će „sigurno dobiti mjesto“, a ako ne, da će se „otvoriti novi razred“.
Roditelji su Novaragasse, uz još jednu školu, naveli kao željene škole, no njihov sin je ipak raspoređen u osnovnu školu u Dietmayrgasse u 20. okrugu. Roditelji školu opisuju kao „problematičnu“, a navode i da bi Emil bio jedino dijete iz svojeg vrtića koje bi ondje krenulo u školu.
Prema riječima roditelja, nisu jedini koji nisu dobili mjesto u Novaragasse. Stefan S. navodi kako iz Emilova vrtića znaju za još sedmero djece koja nisu primljena, dok su mjesto dobila djeca koja, prema njegovim riječima, žive znatno dalje. Također tvrdi da je velik broj djece iz Nordbahnviertela bio raspoređen u tu školu, iako navodno nisu željeli ondje ići, zbog čega „više nije bilo mjesta“.
Zabrinutost zbog jezika u razredu i odluka o privatnoj školi
Roditelji ističu kako ih posebno brine visok udio djece migrantskog podrijetla u školi Dietmayrgasse. Marion G. kaže da bi situacija možda bila prihvatljivija kada bi Emil u razred krenuo s nekoliko djece čiji je materinski jezik njemački, ali da je drukčije ako bi u razredu bio jedini u takvoj situaciji.
Nakon razmatranja odlučili su sina upisati u privatnu školu u Leopoldstadtu. Navode kako su odluku donijeli jer smatraju da je postupak raspodjele školskih mjesta netransparentan te da se roditelje stavlja pred gotov čin.
Heute je zatražio objašnjenje od bečke Direkcije za obrazovanje. Glasnogovornica je navela da je u ovom slučaju željena škola, zbog velikih potreba u 2. okrugu, bila obvezna prvenstveno upisivati djecu iz svojeg upisnog područja, te da nije bilo kapaciteta za djecu iz drugih okruga. Dodala je i da je dodijeljena javna škola bliža mjestu stanovanja od željene škole.
Glasnogovornica je također istaknula da se raspodjela provodi prema jasnim zakonskim kriterijima i putem nadležnog odjela Prez/6 – raspodjela školskih mjesta Direkcije za obrazovanje za Beč. Prema njezinim riječima, ravnateljstva osnovnih škola ne mogu davati obvezujuća jamstva o školskim mjestima. Nakon razgovora s ravnateljstvom, navela je, može potvrditi da nikakvo jamstvo nije dano. Dodala je i da je ove godine 90 posto djece raspoređeno u željenu školu.



