Austrija
Šok u Beču: Manje plaće, manje pomoći – stiže najveći val rezova u socijalnoj politici
Grad Beč najavio je drastične mjere štednje koje će građani osjetiti izravno na svojim primanjima. Od 2026. godine planira se ušteda od čak dvije milijarde eura, a najviše će biti pogođene socijalne naknade.
Jedna od ključnih mjera je smanjenje socijalne pomoći – takozvane mindestsicherung. Osobe sa subsidijarnom zaštitom više neće imati pravo na ovu naknadu, već će biti prebačene u sustav osnovne pomoći, čime se očekuje godišnja ušteda od oko 75 milijuna eura. Uz to, ukidaju se dodaci za roditelje i obitelji, a dugotrajni korisnici pomoći više neće dobivati pune iznose svojih božićnica i drugih dodataka.
Posebnu buru izazvala je i najava da će svi zaposleni u Beču imati manja neto primanja. Razlog: povećanje doprinosa za stambeno subvencioniranje, koji se automatski odbija od plaće. Umjesto dosadašnjih 0,5 %, poslodavci i radnici sada će plaćati po 0,75 %, što će značiti manje novca u džepovima zaposlenih.
Osim socijalnih rezova, smanjuju se i potpore za kulturu, udruge i urbanističke projekte – u prosjeku za 10 do 15 %. Ipak, najavljuje se uvođenje “kulturnog eura” – dodatnog nameta na ulaznice od 2027., kako bi se barem djelomično očuvalo financiranje kulturnih ustanova.
Veliki infrastrukturni projekti poput izgradnje i obnove bazena, ulica i biciklističkih staza – uključujući Seestadt-Bad i Gumpendorfer Straße – bit će odgođeni ili obustavljeni.
Gradski vijećnik za socijalna pitanja, Peter Hacker (SPÖ), branio je ove mjere u javnosti, ističući kako bez takvog paketa štednje proračun Beča ne bi bio održiv. Ipak, upozorio je na moguće posljedice – rast siromaštva, beskućništva i kriminala – te pozvao saveznu vladu da se više uključi u integraciju izbjeglica i ravnomjernu raspodjelu tereta među saveznim pokrajinama.
Austrija
Od 17. studenog AMS uvodi velike promjene
Od 17. studenog austrijski Zavod za zapošljavanje (AMS) uvodi novu digitalnu platformu za radno sposobne osobe pod nazivom meinAMS, koja zamjenjuje dosadašnji sustav eAMS.
Prelazak će trajati do 8. prosinca, a nakon tog datuma svi korisnici morat će koristiti isključivo novi online sustav. Cilj AMS-a je smanjiti potrebu za osobnim dolascima u urede i osloboditi savjetnike kako bi se više mogli posvetiti individualnim razgovorima s korisnicima.
Osobni dolazak u AMS u budućnosti bit će obavezan samo u dva slučaja: prilikom prve prijave ili nakon više od dvije godine pauze. Svi ostali procesi, uključujući podnošenje zahtjeva, prijave za naknade, zakazivanje termina, komunikaciju s savjetnicima i prijavu radnih mjesta, odvijat će se online.
Sustav je prilagođen za korištenje na smartfonima, tabletima i računalima, a registracija putem ID Austria omogućuje brzu i sigurnu prijavu uz dvofaktorsku autentifikaciju. Oni koji nemaju ID Austria moći će se registrirati i putem e-maila i lozinke, no proces će trajati dulje zbog potvrde identiteta putem pošte. Stari načini prijave, poput korisničkog imena ili putem Financijske uprave (FinanzOnline), više neće biti podržani.
AMS naglašava da nova platforma korisnicima nudi brži, sigurniji i jednostavniji pristup uslugama. Prema riječima šefa AMS-a Johanna Kopfa, meinAMS predstavlja modernu i servisno orijentiranu administraciju koja prati suvremene standarde internetskih usluga, a u isto vrijeme omogućuje bolju podršku onima kojima je potrebna individualna pomoć.
Austrija
Gotovo polovica primatelja socijalne pomoći u Austriji ima status azilanta
Austrijska vlada priprema veliku reformu socijalne pomoći, koja bi trebala stupiti na snagu u siječnju 2027. godine. Cilj je sustav učiniti pravednijim i učinkovitijim, a posebna pažnja posvetit će se bržem uključivanju radno sposobnih korisnika u tržište rada, najavila je ministrica rada i socijalne skrbi Korinna Schumann (SPÖ).
Prema njezinim riječima, socijalna pomoć ne smije postati trajno rješenje za one koji mogu raditi. Zato će svi radno sposobni primatelji u budućnosti biti obvezno uključeni u programe Zavoda za zapošljavanje (AMS), koji bi im trebao pomoći da pronađu posao.
Posebna zaštita za djecu i novi pristup migrantima
Jedan od planiranih koraka reforme odnosi se na posebnu zaštitu djece, koja čini 37 posto svih primatelja socijalne pomoći. Za njih se razmatra poseban sustav potpore u naturi – poput školskog materijala, pomoći u učenju i zdravstvene skrbi – kako bi djeca bila izuzeta iz klasičnog sustava novčanih naknada.
U tijeku su i razgovori o novom modelu integracijske faze za migrante, tijekom koje bi se određivalo kada i pod kojim uvjetima imaju pravo na punu visinu naknada. Sve mora biti usklađeno s austrijskim ustavom i europskim zakonodavstvom, istaknula je Schumann.
Tko prima socijalnu pomoć u Austriji?
Prema podacima Statistik Austria, tijekom 2024. godine 205.781 osoba primala je socijalnu pomoć – što je 4,5 posto više nego godinu ranije.
- 44 % korisnika ima status azilanta ili supsidijarne zaštite,
- 53 % dolazi iz trećih zemalja,
- 38 % su austrijski državljani.
Oko 70 posto svih korisnika živi u Beču, gdje je iznos pomoći u prosjeku 522 eura mjesečno (dok je austrijski prosjek 505 eura).
Socijalna pomoć se prosječno koristi oko devet mjeseci godišnje, a većina primatelja su nezaposleni, radno nesposobni ili samohrani roditelji. Oko 35 posto korisnika aktivno traži posao.
“Ne možemo štedjeti na najsiromašnijima”
Ministrica Schumann upozorila je da rezovi u socijalnim davanjima nisu rješenje:
“Socijalna pomoć je posljednja sigurnosna mreža. Ne možemo štedjeti na onima koji već žive na rubu.”
Reforma bi, prema planovima vlade, trebala stvoriti jedinstvena pravila na nacionalnoj razini, modernizirati suradnju između institucija i olakšati izlazak iz ovisnosti o socijalnoj pomoći putem zapošljavanja.
Austrija
Austrija bi mogla zaustaviti prihvat novih migranata do kraja 2026. godine
Prema novoj analizi Europske komisije, Austrija bi – zbog snažnog migracijskog opterećenja u posljednjih pet godina – mogla privremeno prestati primati nove migrante sve do kraja 2026. godine.
Ovu mogućnost donosi novi Pakt o azilu i migracijama, čiji je cilj smanjiti pritisak na države koje su posebno pogođene migracijom. Kako navodi izvješće koje je predstavio EU povjerenik Magnus Brunner, Austrija se trenutačno nalazi u situaciji “izraženog migracijskog opterećenja”.
Privremeno oslobođenje od EU-obveza
Zajedno s državama poput Njemačke, Poljske, Bugarske, Češke, Estonije i Hrvatske, Austrija može zatražiti djelomično ili potpuno oslobođenje od tzv. solidarnosti u prihvatu migranata. To bi značilo da Beč ne mora primati dodatne tražitelje azila iz drugih zemalja EU-a, koji bi inače bili preraspodijeljeni u sklopu europskog sustava.
Izvješće je dio novog EU mehanizma solidarnosti, koji bi trebao stupiti na snagu sredinom 2026. godine. Države koje su najviše pogođene migracijama – poput Grčke, Italije, Španjolske i Cipra – trebale bi biti rasterećene, bilo financijskim doprinosom drugih članica ili premještanjem dijela izbjeglica.
Austrija: iznadprosječan broj tražitelja azila
Iako Austrija nije pod jednakim pritiskom kao južnoeuropske zemlje, u posljednjih je pet godina primila iznadprosječan broj migranata. Rekord je zabilježen 2022. godine, kada je Austrija imala jedan od najvećih brojeva zahtjeva za azil po stanovniku u EU-u.
Ako Europska komisija odobri izuzeće, Austrija bi do kraja 2026. ne samo bila oslobođena prihvata novih migranata, nego bi bila pošteđena i financijskih uplata za potporu državama s većim migracijskim pritiskom.
